pregleda

Letopis Matice srpske - knjiga 118 - 1875. god.


Cena:
1.200 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

LukiVikt (291)

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 349

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Jezik: Srpski

Polovan časopis, repariran, izuzetno očuvan.

Izdavač: Matica srpska - Novi Sad,
1875. god.
Broširan povez, 21 cm.
220 str.

Letopis Matice srpske je književni časopis koji je pokrenut 1824. godine. Iako je pretežno književnog karaktera, Letopis se bavi i drugim umetničkim, kao i naučnim i društvenim temama. On tretira istorijska pitanja, jezik, nauku o književnosti i srodne discipline. Po sopstvenom razumevanju je ogledalo nacionalnog, kulturnog i naučnog života srpskog naroda.

Ovo je najstariji srpski časopis među onima koji i danas izlaze. Pokrenuo ga je 1824. godine Georgije Magarašević. Prva knjiga pod nazivom Serbske letopisi izašla je krajem 1824. godine sa oznakom za 1825. Časopis je uređivan u Novom Sadu, a štampan u Budimu. Odziv publike je bio slab, tako da je Magarašević najavio obustavljanje časopisa ako mu rodoljubivo građanstvo ne pritekne u pomoć. Ovaj apel je bio povod da se u Pešti osnuje književno društvo Matica srpska koje je, između ostalog, na sebe preuzelo brigu oko daljeg izdavanja Letopisa. Posle Magaraševićeve smrti 1830. godine, uredništvo preuzima Jovan Hadžić (Miloš Svetić) i časopis postaje stvarni organ Matice srpske i književne grupe oko nje.
U peštanskom periodu (1830-1864) Letopis je negovao slovensku književnu i kulturnu uzajamnost, ali je sve više pažnje posvećivao srpskoj i ostalim južnoslovenskim književnostima, naročito pod uredništvom Jakova Ignjatovića (1854-1856), koji je pokušao da ga modernizuje i od njega napravi tribinu savremenog književnog stvaralaštva. Pod uticajem moćnih i konzervativnih patrona Jovana Hadžića i Save Tekelije, Letopis je štampan starim pravopisom. Nije izlazio 1835. i 1836. godine jer je Matica srpska tada bila ukinuta. Za obnovu Matice i Letopisa veoma je zaslužan Teodor Pavlović, koji je bio urednik časopisa od 1832. do 1841. godine. U ovom periodu časopis nekoliko puta menja ime (Serbskij letopis, Novij serbskij letopis). Posle preseljenja Matice srpske u Novi Sad 1864. godine, Letopis sve više postaje istorijski i književno-istorijski, a tekući književni život se manifestuje kroz druge časopise. Po dolasku u Novi Sad Letopis uvodi novi pravopis, a 1873. godine menja i ime u Letopis Matice srpske. U ovom periodu uređivala su ga tri urednika: Antonije Hadžić, Jovan Bošković i Milan Savić.
Za vreme Prvog svetskog rata Letopis je obustavljen, a obnovljen je 1921. godine pod uredništvom Vase Stajića. Do 1924. izlazi neredovno i stalno menja urednike. Marko Maletin ga uređuje od 1924. do 1929. godine i uspeva da od Letopisa načini aktuelnu mesečnu publikaciju koja prati književni, kulturni, ekonomski i politički život. Od 1933. godine uređuje ga Nikola Milutinović sve do Drugog svetskog rata. Posle rata redakciju preuzima Živan Milisavac. Godine 1953. časopis je pokrenuo pitanje srpskohrvatskog književnog jezika, što je rezultovalo Novosadskim dogovorom iz 1960. godine i radom na sastavljanju zajedničkog srpsko-hrvatskog pravopisa.

Komunikacija isključivo porukama na Kupindu. Plaćanje pre slanja. Knjige šaljem kao preporučenu tiskovinu, paket, Post Express-om Poštarina isključivo na teret kupca. Knjige ne šaljem pouzećem. Za oštećenja nastala u transportu, ne odgovaram, ali ću se truditi da robu zapakujem najbolje moguće, i da je obezbedim od bilo kakvih oštećenja. Šaljem u inostranstvo po cenovniku Pošte Srbije (uplata Western Union-om). Na teritoriji Novog Sada preuzimanje knjiga je moguće na adresi koju ćete dobiti porukom (Novo naselje).

Zbog velikog broja predmeta, molim Vas da pre kupovine proverite da li imam predmet koji želite putem poruke na Kupindu.

Predmet: 77735153
Polovan časopis, repariran, izuzetno očuvan.

Izdavač: Matica srpska - Novi Sad,
1875. god.
Broširan povez, 21 cm.
220 str.

Letopis Matice srpske je književni časopis koji je pokrenut 1824. godine. Iako je pretežno književnog karaktera, Letopis se bavi i drugim umetničkim, kao i naučnim i društvenim temama. On tretira istorijska pitanja, jezik, nauku o književnosti i srodne discipline. Po sopstvenom razumevanju je ogledalo nacionalnog, kulturnog i naučnog života srpskog naroda.

Ovo je najstariji srpski časopis među onima koji i danas izlaze. Pokrenuo ga je 1824. godine Georgije Magarašević. Prva knjiga pod nazivom Serbske letopisi izašla je krajem 1824. godine sa oznakom za 1825. Časopis je uređivan u Novom Sadu, a štampan u Budimu. Odziv publike je bio slab, tako da je Magarašević najavio obustavljanje časopisa ako mu rodoljubivo građanstvo ne pritekne u pomoć. Ovaj apel je bio povod da se u Pešti osnuje književno društvo Matica srpska koje je, između ostalog, na sebe preuzelo brigu oko daljeg izdavanja Letopisa. Posle Magaraševićeve smrti 1830. godine, uredništvo preuzima Jovan Hadžić (Miloš Svetić) i časopis postaje stvarni organ Matice srpske i književne grupe oko nje.
U peštanskom periodu (1830-1864) Letopis je negovao slovensku književnu i kulturnu uzajamnost, ali je sve više pažnje posvećivao srpskoj i ostalim južnoslovenskim književnostima, naročito pod uredništvom Jakova Ignjatovića (1854-1856), koji je pokušao da ga modernizuje i od njega napravi tribinu savremenog književnog stvaralaštva. Pod uticajem moćnih i konzervativnih patrona Jovana Hadžića i Save Tekelije, Letopis je štampan starim pravopisom. Nije izlazio 1835. i 1836. godine jer je Matica srpska tada bila ukinuta. Za obnovu Matice i Letopisa veoma je zaslužan Teodor Pavlović, koji je bio urednik časopisa od 1832. do 1841. godine. U ovom periodu časopis nekoliko puta menja ime (Serbskij letopis, Novij serbskij letopis). Posle preseljenja Matice srpske u Novi Sad 1864. godine, Letopis sve više postaje istorijski i književno-istorijski, a tekući književni život se manifestuje kroz druge časopise. Po dolasku u Novi Sad Letopis uvodi novi pravopis, a 1873. godine menja i ime u Letopis Matice srpske. U ovom periodu uređivala su ga tri urednika: Antonije Hadžić, Jovan Bošković i Milan Savić.
Za vreme Prvog svetskog rata Letopis je obustavljen, a obnovljen je 1921. godine pod uredništvom Vase Stajića. Do 1924. izlazi neredovno i stalno menja urednike. Marko Maletin ga uređuje od 1924. do 1929. godine i uspeva da od Letopisa načini aktuelnu mesečnu publikaciju koja prati književni, kulturni, ekonomski i politički život. Od 1933. godine uređuje ga Nikola Milutinović sve do Drugog svetskog rata. Posle rata redakciju preuzima Živan Milisavac. Godine 1953. časopis je pokrenuo pitanje srpskohrvatskog književnog jezika, što je rezultovalo Novosadskim dogovorom iz 1960. godine i radom na sastavljanju zajedničkog srpsko-hrvatskog pravopisa.
77735153 Letopis Matice srpske - knjiga 118 - 1875. god.

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.