pregleda

Ljubomir Micić - Zenitizam


Cena:
4.500 din
Želi ovaj predmet: 1
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Kraljevo,
Kraljevo
Prodavac

Macondo (3118)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 4729

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Jezik: Srpski

Izdavač: Dom, Beograd
Biblioteka Zenitizam
Godina izdanja: 1991
Pogovor: Vida Golubović i Irina Subotić
Povez: broširan
Broj strana: 163
Ilustrovano.
Manji obrisi tečnosti na koricama i predlistu.
Potkorične strane malo požutele, unutra čista i veoma dobro očuvana.

Zenitizam je avangardni pokret dvadesetih godina dvadesetog veka čiji je nastanak i razvoj vezan za časopis Zenit. Manifest zenitizma napisali su Ljubomir Micić, Ivan Gol i Boško Tokin. Pokrenut je u ime humanizma i u antiratnom duhu. Na idejnom planu zenitizam je bio u znaku oštre kritike evropskog civilizacijskog kompleksa, kojem je u duhu inovativnih tendencija ponudio panbalkansku kulturnu koncepciju, izrađenu na principima neoprimitivizma.

U vremenu posle Prvog svetskog rata u Evropi je nastao čitav niz avangardnih pokreta, upravo kao reakcija na užas i klanicu koje su bile deo opšteg iskustva. Umetnici su, gurnuti ovom kataklizmom, doveli u pitanje same osnove zapadne civilizacije, vođene zastarelim i bahatim strukturama moći evropskih imperijalističkih sila, kojima je carevala vojska činovnika i generala, sa čitavom pratećom kulturom. Mnogi umetnički pokreti koji su iznikli iz imaginacije umetnika koji su prvobitno tretirani većinom kao buntovni marginalci (ekspresionizam, futurizam, kubizam, dadaizam, nadrealizam i drugi) upravo su proistekli iz pobune protiv duha osrednjosti koji je zavladao tadašnjom Evropom.

U toj atmosferi je iznikao i možda jedini takav jugoslovenski pokret koji je imao značajnog odjeka na svetskoj sceni – zenitizam, iza kojeg je stajao Ljubomir Micić. Micić je antitežu zapadnjačkoj utilitarnosti pronašao u iskrenosti, vitalnosti prostodušnog Balkanca, imajući pre svega na umu sve što je srpski narod prebrodio tokom Prvog svetskog rata. Otuda i priča o `barbarogeniju`, koja je zapravo bila ne tako daleko od drugih evropskih avangardnih traženja, koja su inspiraciju pronalazila u `primitivnom` i `automatskom`, odnosno svemu što je izmicalo zdravorazumskom diktatu.

Zenit je časopis koji je izlazio od 1921. do 1926. godine u Zagrebu i Beogradu kao međunarodna revija za umetnost i kulturu. Pokretač i njegov urednik bio je Ljubomir Micić. Ukupno su objavljena 43 broja. Na početku rada, sa ovim časopisom sarađivali su Miloš Crnjanski, Dušan Matić, Stanislav Vinaver i drugi. Priloge su objavljivali i međunarodni saradnici Aleksandar Blok, Jaroslav Sajfert, Vasilij Kandinski, Anri Barbis... Zenit se od 1924. objavljuje u Beogradu, a 1926. godine je zabranjen zbog teksta „Zenitizam kroz prizmu marksizma“.

(K-148)

Lično preuzimanje u Kraljevu.
Troškove dostave plaća kupac.
Predmete ne šaljem u inostranstvo i ne šaljem pouzećem!!!

Predmet: 76201005
Izdavač: Dom, Beograd
Biblioteka Zenitizam
Godina izdanja: 1991
Pogovor: Vida Golubović i Irina Subotić
Povez: broširan
Broj strana: 163
Ilustrovano.
Manji obrisi tečnosti na koricama i predlistu.
Potkorične strane malo požutele, unutra čista i veoma dobro očuvana.

Zenitizam je avangardni pokret dvadesetih godina dvadesetog veka čiji je nastanak i razvoj vezan za časopis Zenit. Manifest zenitizma napisali su Ljubomir Micić, Ivan Gol i Boško Tokin. Pokrenut je u ime humanizma i u antiratnom duhu. Na idejnom planu zenitizam je bio u znaku oštre kritike evropskog civilizacijskog kompleksa, kojem je u duhu inovativnih tendencija ponudio panbalkansku kulturnu koncepciju, izrađenu na principima neoprimitivizma.

U vremenu posle Prvog svetskog rata u Evropi je nastao čitav niz avangardnih pokreta, upravo kao reakcija na užas i klanicu koje su bile deo opšteg iskustva. Umetnici su, gurnuti ovom kataklizmom, doveli u pitanje same osnove zapadne civilizacije, vođene zastarelim i bahatim strukturama moći evropskih imperijalističkih sila, kojima je carevala vojska činovnika i generala, sa čitavom pratećom kulturom. Mnogi umetnički pokreti koji su iznikli iz imaginacije umetnika koji su prvobitno tretirani većinom kao buntovni marginalci (ekspresionizam, futurizam, kubizam, dadaizam, nadrealizam i drugi) upravo su proistekli iz pobune protiv duha osrednjosti koji je zavladao tadašnjom Evropom.

U toj atmosferi je iznikao i možda jedini takav jugoslovenski pokret koji je imao značajnog odjeka na svetskoj sceni – zenitizam, iza kojeg je stajao Ljubomir Micić. Micić je antitežu zapadnjačkoj utilitarnosti pronašao u iskrenosti, vitalnosti prostodušnog Balkanca, imajući pre svega na umu sve što je srpski narod prebrodio tokom Prvog svetskog rata. Otuda i priča o `barbarogeniju`, koja je zapravo bila ne tako daleko od drugih evropskih avangardnih traženja, koja su inspiraciju pronalazila u `primitivnom` i `automatskom`, odnosno svemu što je izmicalo zdravorazumskom diktatu.

Zenit je časopis koji je izlazio od 1921. do 1926. godine u Zagrebu i Beogradu kao međunarodna revija za umetnost i kulturu. Pokretač i njegov urednik bio je Ljubomir Micić. Ukupno su objavljena 43 broja. Na početku rada, sa ovim časopisom sarađivali su Miloš Crnjanski, Dušan Matić, Stanislav Vinaver i drugi. Priloge su objavljivali i međunarodni saradnici Aleksandar Blok, Jaroslav Sajfert, Vasilij Kandinski, Anri Barbis... Zenit se od 1924. objavljuje u Beogradu, a 1926. godine je zabranjen zbog teksta „Zenitizam kroz prizmu marksizma“.

(K-148)
76201005 Ljubomir Micić - Zenitizam

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.