Jezik: Srpski

Polovan časopis, izuzetno očuvan.

Izdavač: Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata - Subotica,
2012. god.
Broširan povez, 23,5 cm.
454 str.

Godišnjak za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata je periodična publikacija u kojoj se objavljuju isključivo znanstvene i stručne radnje koje za glavnu temu imaju neki aspekt društvenog života Hrvata u Vojvodini, i to bilo u povijesti bilo u sadašnjosti. Kao znanstvena periodična publikacija, prva je u povijesti časopisne produkcije Hrvata u Vojvodini.
U Godišnjaku se objavljuju radnje od značaja za nacionalni identitet vojvođanskih Hrvata iz sljedećih društvenih i humanističkih znanosti: povijest, kulturologija, etnologija, sociologija, psihologija, politologija, demografija, filologija, muzikologija i sl., te njihovim pojedinim konkretnim izvedenicama, kao što su povijest književnosti, povijest umjetnosti, sociologija manjina, etnologija svakodnevnog života, dijalektologija, suvremene jezične prakse, etnomuzikologija... Sadržaj Godišnjaka podijeljen je u cjeline, pri čemu su kriteriji podjele uvijek znanstvene discipline, to jest područja navedenih društvenih i humanističkih znanosti.
Pri tomu, Uredništvo je svjesno nastoji radovima ravnomjerno „pokriti” i subetničku raznolikost Hrvata u Vojvodini (Bunjevci, Šokci, Dalmatinci, srijemski Hrvati…) i teritorijalnu raspodijeljenost (Srijem, Banat i Bačka), kako bi se izbjegla dominacija pojedinih subetničkih skupina ili teritorijalnih cjelina. Autorski, pak, promatrano, u prva tri broja objavili smo radnje osoba iz Vojvodine, Hrvatske i Mađarske, od kojih jedan broj pripada skupini najeminentnijih znanstvenika koji pišu na teme vojvođanskih Hrvata (npr. Franjo Emanuel Hoško, Jasna Čapo Žmegač, Milana Černelić…), a jedan značajan broj čine respektabilni autori mlađe generacije (Petar Vuković, Mario Bara, Dominik Deman…).
U posljednjoj cjelini „Prikazi knjiga“, u Godišnjaku se objavljuju prikazi svih publicističkih i znanstvenih djela o Hrvatima u Vojvodini, objavljenih tijekom prethodne godine, neovisno o tome gdje je objavljeno i na kojem jeziku. Na taj način Uredništvo je svjesno htjelo napraviti kratki vodič o vrstama, naravima i sadržajima knjiga objavljenih u godini prije izlaska Godišnjaka, koje za glavnu temu imaju Hrvate u Vojvodini.
Objavljeni sadržaji u Godišnjaku i naznačeni uređivački koncept posljedica su planskog djelovanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u području znanosti. Ono je od početka uračunavalo okupljanje oko programskih aktivnosti Zavoda predstavnika znanstvene elite, koji su do sada u svojemu znanstvenom i/ili istraživačkom radu već očitovali interes za pitanja Hrvata u Vojvodini, zatim njihovo uključivanje u planski pristup novim istraživanjima povijesti i sadašnjosti Hrvata u Vojvodini te postupno radno povezivanje u realizaciji znanstvenih istraživanja, čiji se rezultati onda publiciraju u Godišnjaku. Na taj način, vjerujemo, u prostoru kulturnih praksi vojvođanskih Hrvata područje znanosti postaje ne samo vidljivije nego je dobilo i vlastitu čvršću profilaciju.