ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2018
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

63242) TRIUM REGINARUM zbirka kratkih priča , grupa autora , Bijelo Polje 2018 , Zbirka kratkih priča fantastike sa šestog Regionalnog festivala fantastične književnosti Refesticon 2018, posvećenom knjeginji Milici Hrebeljanović, Katarini Kosača i Mari Crnojević,
Tri vladarke u kraljevstvu fantastike

Ideja konkursa koji je iznjedrio zbirku kratkih priča pod nazivom Trium reginarum bila je jednostavna, ali zadatak sasvim kompleksan.

Doprinos očuvanju kulturne baštine, razvoj kulture na sjeveru Crne Gore, njegovanje dobrih odnosa u državama regiona jugozapadne Evrope, edukacija mladih o istoriji i književnosti, uloga žene u svijetu danas, samo su neki od ciljeva koje su organizatori imali pred sobom. Zbog toga je odabrana tema koja će biti sveobuhvatna - tri vladarke.

Kao motiv o kome će se pisati u žanru književne fantastike poslužile su sudbine, stradanja i vječni život princeze, knjeginje i kraljice, jednom rječju vladarki, iz perioda srednjeg vijeka, čije su rodbinske veze povezale ove prostore, a životne priče ostale vječita inspiracija.

Kako nakon toliko istorijskih podataka, činjenica i krivotvorina, napisati prozno djelo koje će obuhvatiti blagostanje, ratove, promjenu vjere, uspon i pad sa trona, a da se u isto vrijeme autor odmakne od tvarnosti, odluta u svijet mašte, svijet književnosti? Sa ovim pitanjem je bilo suočeno 45 pisaca koji su poslali priču na konkurs, a prema ocjeni žirija njih 29 uspjelo je na pravi način i da odgovori.

Nije bilo jednostavno napisati nešto novo o knjeginji Milici Hrebeljanović. Bila je potomak loze Nemanjića, žena srpskog kneza Lazara, sestra devet Jugovića, majka pet ćerki i dva sina. Dok neke od njih uzimaju velikaše u okruženju za supružnike, druge uzimaju novu vjeru, a ona vladarski tron mijenja za manastir.

Nešto kasnije je živjela, i sama vjeru narodnu za katoličku zamjenila, Katarina Kosača, ćerka Stefana Vukčića Kosače i Jelene Balšić, supruga kralja bosanskog Stefana Tomaša. Koliko je samo ispričanih priča o posljednjoj bosanskoj kraljici, koja to ni bila nije, ali je kraljevinu u nasljedstvo papi ostavila, nadajući se da će se jednog dana njezina djeca iz islama u hrišćanstvo vratiti i tako zemlju prađedovsku povratiti.

Iz istog ugla, kroz prizmu istorije, nije bilo jednostavno napisati fantastičnu priču o Mari Crnojević, sestri Katarininoj, ženi zetskog gospodara i osnivača Crne Gore Ivana Crnojevića (Svetog Ivana Pravednog), vladarki čija su djeca započela borbu za prijesto, među sobom, i sa osmanlijama.

Ova knjiga donosi niz različitih pogleda na sudbine srednjevjekovnih vladarki između Istoka i Zapada. Prepliću se tako naučna i epska fantastika, fantazija i horor, u pričama koje nas uvlače u univerzum davno zaboravljen i šetaju kroz prostor i vrijeme. Sigurno je da su pisci istraživali o pomenutim vladarkama, ali je još sigurnije da će čitalac otkriti nove dimenzije na stranicama koje ima pred sobom.

Ako pažljivije pročiitate biografije autora čije su priče objavljene vidje ćete da su mnogi već ugledni pisci sa objavljenim zbrikama priča, romanima osvojenim nagradama na brojnim konkursima. Među njima su i autori koj možda i prvi put šalju priču na neki konkurs. Ipak, pristup temi, književna stil, lakoća pisanja, kompozicija, dijalozi, doprinijeli su da zbirka ima kvalitet koji je preporučuje.

Možda će se čitaocima u nekim trenucima učiniti bliža verzija koja kroz koketiranje sa istorijskim događajima dočarava duh vremena i stradanje vladarki, ili priče koje kroz postavljanje teoloških i filozofskih pitanja traže odgovore o biću, vjeri, postojanju. Sa druge strane trag će ostaviti i one priče koje se naslanjaju na narodno predanje, legende i mitove i u svijet fantazije smještaju Milicu, Katarinu i Maru, nekada samostalno, a nekada i zajedno. Naposljetku, kao što se i očekuje u ovakvim zbirkama, priče koje su naučna fantastika daju posebnu dimenziju posmatrajući iz budućnosti prošla vremena. Sigurno će se desiti da dok čitate i snivate, osjetite jezu, strah, strahopoštovanje, empatiju, čak i suzu na dlanu.

Bilo bi nezahvalno izdvojiti bilo koju od ovih 29 priča i posebno ih analizirati. Podatak koji može biti koristan za uvid u zbirku jeste da je 14 priča od autora iz Srbije, po šest su od autora iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine, dvije su iz Hrvatske i jedna priča od autorke koja živi i stvara u Njemačkoj. Kada imamo u vidu ovako raznovrsne geografske prostore sa kojih autori pošalju priču, sa različitim pogledima na istoriju, možemo očekivati neslućenu budućnost. Ne samo ove zbirke, već fantastične književnosti u regionu.
mr Dragić Rabrenović
mek povez, format 14 x 20,5 cm , latinica, 220 strana, ilustrovano