Cena: |
Želi ovaj predmet: | 8 |
Stanje: | Polovan sa vidljivim znacima korišćenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Jezik: Srpski
Autor: Strani
1990 polaris 334 strane
prvo izdanje na srpskom
retko u ponudi
dobro očuvano kao na slikama
Isak Asimov (engl. Isaac Asimov), kršteno ime Isak Judovič Ozimov (rus. Исаáк Ю́дович Ози́мов; Petroviči, 2. januar 1920 — Njujork, 6. april 1992), često pravopisno nepravilno Ajzak[1], bio je američki pisac naučne fantastike i biohemičar ruskog porekla.[2] Rođen je u Petrovičima u Smolenskoj oblasti, SSSR, ali je sa roditeljima emigrirao u SAD kada mu je bilo tri godine, naselivši se se u Bruklinu u Njujorku. Isak Asimov je diplomirao hemiju na univerzitetu Kolumbija 1939 koju je i doktorirao 1948. godine.
Isak Asimov
Isaac.Asimov01.jpg
Isak Asimov
Puno ime
Isak Judovič Asimov
Datum rođenja
2. januar 1920.
Mesto rođenja
Petroviči, Ruska SFSR
Datum smrti
6. april 1992. (72 god.)
Mesto smrti
Njujork, SAD
Škola
Univerzitet Kolambija, Columbia School of Engineering and Applied Science
Uticaji od
Kliford D. Simak, Džon B. Kembel, Herbert Džordž Vels, Stenli G. Vajnbaum, Edvard Gibon, Humanizam
Uticao na
Harlan Elison, Pol Krugman, Danijel H. Vilson
Potpis
Napisao je veliki broj dela, preko 500 knjiga i preko 90.000 razglednica i pisama iz oblasti nauke, kriminalističke književnosti i naučne fantastike. Njegove knjige su objavljene u 9 od 10 glavnih kategorija Djuijeve decimalne klasifikacije[3]. Pored Roberta A. Heinleina i Artura Č. Klarka, Asimov se smatrao jednim od Velike Trojke pisaca naučne fantastike. Najpoznatije delo mu je Zadužbina, pored kojeg su značajna dela i Galaktičko carstvo i Robot.[4]
Bio je dugogodišnji član Mense. Asteroid 5020 Asimov, krater Asimov na planeti Mars[5] i jedna osnovna škola u Bruklinu dobili su ime u njegovu čast. Bio je predsednik Američke humanističke asocijacije.
Biografija
Književni rad Uredi
Postoje četiri Asimova zakona robotike koja važe i danas, a glase:
Robot ne sme naškoditi čovečanstvu, niti svojom pasivnošću dozvoliti da se naškodi čovečanstvu.
Robot ne sme naškoditi čoveku, niti svojom pasivnošću dozvoliti da se naškodi čoveku, osim kada je to u suprotnosti s nultim zakonom.
Robot mora slušati ljudske naredbe, osim ako su one u suprotnosti sa nultim ili prvim zakonom.
Robot treba štititi svoj integritet, osim kada je to u suprotnosti sa nultim, prvim ili drugim zakonom.
Asimov je za svoje najbolje delo smatrao priču Poslednje pitanje iz 1956. godine.
Tokom 1964. ponudio je svoje viđenje sveta 2014. godine.[20]