ISBN: Ostalo
Oblast: Grčka mitologija
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Godina izdanja: Tv

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Izdavac - Otokar Kersovani, Opatija
Godina - 1985.
Prevela Blanka Pecnik
Iz edicije Svjetski mitovi i legende
Istorija Stare Grcke, Dzon Pinsent, Mitologija


Grčka mitologija naziv je za skupinu mitova koji pripadaju starim Grcima i govore o njihovim božanstvima i herojima, prirodi svijeta te o podrijetlu i značaju njihovih vlastitih kultova i vjerskih rituala. Mitologija je sastavni dio drevne grčke religije. Znanstvenici danas proučavaju ove mitove nastojeći ovijetliti religijske i političke ustanove stare Grčke i njezine civilizacije te razumjeti prirodu samog nastanka mita.[1]

Grčka je mitologija obrađena u velikom broju priča, ali i u grčkim umjetničkim djelima kao što su slike na vazama i votivni darovi. Grčki mit nastoji objasniti podrijetlo svijeta i opisati život i doživljaje velikog broja bogova, božica, heroja, heroina i mitskih bića. Te su se priče prvibitno širile usmjenim putem, no danas su grčki mitovi uglavnom poznati iz grčkih književnih djela. Najstariji književni izvori, Homerovi epovi Ilijada i Odiseja, bave se trojanskim ratom i događajima koji su uslijedili neposredno nakon njega. Dvije pjesme Hezioda, koji je živio nedugo nakon Homera, Teogonija i Poslovi i dani, pričaju o postanku svijeta, smjeni božanskih vladara, smjeni ljudskih rodova, podrijetlu ljudskih nesreća i podrijetlu žrtvenih obreda. Drugi su mitovi sačuvani u homerskim himnama, u fragmentima pjesama koje su pripadale grčkom epskom ciklusu, u lirskoj poeziji, u djelima grčkih tragičara iz 5. stoljeća pne, u spisima učenjaka i pjesnika helenističkog razdoblja, kao i u tekstovima koje su u vrijeme rimske vlasti napisali autori kao što su Plutarh i Pauzanija.

Jedan od važnih izvora o detaljima iz grčke mitologije predstavljaju i arheološki nalazi, budući da su mnogi artefakti ukrašeni predstavama bogova i heroja. Geometrijska keramika iz 8. stoljeća pne. sadrži scene iz trojanskog ciklusa, kao i iz Heraklovih pothvata. U idućim razdobljima ― arhajskom, klasičnom i helenističkom ― pojavljuju se razne druge mitološke scene, koje nadopunjuju postojeće književne izvore.[2] Grčka je mitologija izvršila snažan utjecaj na kulturu, umjetnost i književnost zapadne civilizacije i dio je zapadnog naslijeđa i jezika. Pjesnici i umjetnici o antike su do današnjih dana crpili inspiraciju iz grčke mitologije otkrivajući u njoj ono što je i u modernom vremenu zadržalo svoj značaj i važnost.


John Pinsent (2. studenoga 1922. - 3. veljače 1995. u Liverpoolu, Engleska) bio je engleski klasični učenjak, posebno na području grčke mitologije.[1] Osnovao je i uređivao akademski časopis o klasičnoj antici, Liverpool Classical Monthly. Osnovan je 1976. i trajao je do 1995.[2] Pinsent je bio njegov glavni urednik tijekom cijelog životnog vijeka [1] i zbog toga je ponekad bio poznat kao Pinsent`s Paper.

Pinsent se školovao u školi St Edmund`s School u Canterburyju, a zatim na koledžu Oriel u Oxfordu. Njegov sveučilišni studij prekinut je tijekom Drugog svjetskog rata kako bi služio u Kraljevskim zračnim snagama. Upravljao je letećim brodovima Catalina baziranim u Loch Erneu u Sjevernoj Irskoj.

Od 1950. do 1953. Pinsent je bio asistent na grčkom jeziku na Sveučilištu u Liverpoolu, nakon čega je postao predavač (1953. – 1969.), viši predavač (1969. – 1978.) i čitatelj (1978. – 1980.). Od 1983. do 1987. bio je javni govornik sveučilišta. Napisao je nekoliko knjiga o klasičnim grčkim temama, uključujući Grčku mitologiju, prvi put objavljenu 1969.