pregleda

Đorđe Stojšić - Osma sednica


Cena:
490 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac Nije trgovac

sabahudinmracni (423)

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 718

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: 2014
ISBN: 424
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Autor: Đorđe Stojšić
Izdavač: Dan Graf, Beograd
Godina: 2014
Obim: 190 str.

Sadržaj knjige je prikazan na fotografiji.

Knjiga memoara „Osma sednica – kako je Slobodan Milošević pobedio a Srbija istorijski izgubila“, autora Đorđa Stojšića, objavljena je 2014. godine u izdanju izdavačke kuće Dan Graf.

Knjiga je podeljena na nekoliko ključnih tematskih celina koje osvetljavaju pozadinu političkog uspona nacionalističke politike:
• Kako je Slobodan Milošević izabran za predsednika CK Srbije – svedočanstvo o unutarpartijskim dogovorima i političkim procenama koje su prethodile njegovom dolasku na čelo partije.
• Osma sednica – pobeda politike nacionalizma – detaljna hronika same sednice, sukoba koncepata i načina na koji je sproveden politički prevrat.
• Šta se zbivalo posle Osme sednice – posledice partijskog pročišćavanja, pritisak na autonomne pokrajine (Vojvodinu i Kosovo) i uvod u tzv. „Antibirokratsku revoluciju“.
• Politički fragmenti iz mojih naknadnih saznanja – kasnija refleksija autora na događaje koji su usledili i ubrzali raspad Jugoslavije.
• Sećanje na političke prilike i razvoj Sremske Mitrovice 60-tih i 70-tih godina 20. veka – autobiografski osvrt na autorove političke početke i privredni razvoj Srema.

Knjiga predstavlja važan istorijski izvor i lični dokument iz ugla vojvođanskog rukovodstva, koje se u tom trenutku našlo na udaru Miloševićeve politike centralizacije.



Đorđe Stojšić (1928–2014) bio je jedan od najistaknutijih vojvođanskih i jugoslovenskih političara druge polovine 20. veka, poznat kao ključna figura u otporu usponu politike Slobodana Miloševića.

Rođen je 28. maja 1928. godine u selu Jarak kod Sremske Mitrovice. Kao veoma mlad, već u julu 1943. godine, priključio se Narodnooslobodilačkoj borbi (partizanima). Tokom 1946. i 1947. godine istakao se kao udarnik na omladinskim radnim akcijama, a član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) postao je 1945. godine.

Nakon rata, postepeno je gradio političku karijeru unutar autonomnih struktura Vojvodine. Bio je dugogodišnji predsednik Skupštine opštine Sremska Mitrovica. Taj period (tokom šezdesetih i sedamdesetih godina) ostao je upamćen po snažnom privrednom, infrastrukturnom i industrijskom razvoju Srema, o čemu Stojšić detaljno piše i u svojoj knjizi.

Tokom osamdesetih godina prošlog veka, Stojšić stupa na najodgovornije pozicije u pokrajini i republici:
• Predsednik Skupštine SAP Vojvodine (1982–1983).
• Predsednik Predsedništva Pokrajinskog komiteta Saveza komunista Vojvodine (1985–1988).
• Bio je član Centralnog komiteta SK Srbije i Centralnog komiteta SK Jugoslavije.

Stojšić je pripadao umerenoj struji koja se zalagala za očuvanje jugoslovenskog federalizma, autonomiju pokrajina i rešavanje kosovskog problema isključivo kroz institucije i dijalog, a ne putem populizma i nacionalne homogenizacije.

Na čuvenoj Osmoj sednici CK SK Srbije u septembru 1987. godine, Stojšić je bio jedan od retkih lidera koji se otvoreno suprotstavio Slobodanu Miloševiću. Upozoravao je da politika koju Milošević vodi vodi direktno u bujanje srpskog nacionalizma, destabilizaciju Jugoslavije i politički revanšizam.

Nakon što je Milošević pobedio na Osmoj sednici, vojvođansko rukovodstvo se našlo pod ogromnim političkim i medijskim pritiskom. Sve je kulminiralo u oktobru 1988. godine tokom tzv. „Jogurt revolucije“ u Novom Sadu. Pod pritiskom masovnih demonstracija koje je organizovao beogradski režim, celokupno vojvođansko rukovodstvo, uključujući i Đorđa Stojšića, podnelo je ostavku 6. oktobra 1988. godine. Nakon toga se potpuno povukao iz aktivnog političkog života.

Stojšić je decenijama ćutao i živeo povučeno u Novom Sadu, posmatrajući tragične događaje i ratove devedesetih koji su potvrdili njegove strepnje sa Osme sednice. Pred kraj života odlučio je da sabere svoja sećanja i dokumente kako bi ostavio trajno svedočanstvo. Knjigu je objavio u rano leto 2014. godine, a preminuo je ubrzo nakon toga, 7. avgusta 2014. u Novom Sadu, u 86. godini života.

Nije baš sve tako mračno.

Predmet: 85301415
Autor: Đorđe Stojšić
Izdavač: Dan Graf, Beograd
Godina: 2014
Obim: 190 str.

Sadržaj knjige je prikazan na fotografiji.

Knjiga memoara „Osma sednica – kako je Slobodan Milošević pobedio a Srbija istorijski izgubila“, autora Đorđa Stojšića, objavljena je 2014. godine u izdanju izdavačke kuće Dan Graf.

Knjiga je podeljena na nekoliko ključnih tematskih celina koje osvetljavaju pozadinu političkog uspona nacionalističke politike:
• Kako je Slobodan Milošević izabran za predsednika CK Srbije – svedočanstvo o unutarpartijskim dogovorima i političkim procenama koje su prethodile njegovom dolasku na čelo partije.
• Osma sednica – pobeda politike nacionalizma – detaljna hronika same sednice, sukoba koncepata i načina na koji je sproveden politički prevrat.
• Šta se zbivalo posle Osme sednice – posledice partijskog pročišćavanja, pritisak na autonomne pokrajine (Vojvodinu i Kosovo) i uvod u tzv. „Antibirokratsku revoluciju“.
• Politički fragmenti iz mojih naknadnih saznanja – kasnija refleksija autora na događaje koji su usledili i ubrzali raspad Jugoslavije.
• Sećanje na političke prilike i razvoj Sremske Mitrovice 60-tih i 70-tih godina 20. veka – autobiografski osvrt na autorove političke početke i privredni razvoj Srema.

Knjiga predstavlja važan istorijski izvor i lični dokument iz ugla vojvođanskog rukovodstva, koje se u tom trenutku našlo na udaru Miloševićeve politike centralizacije.



Đorđe Stojšić (1928–2014) bio je jedan od najistaknutijih vojvođanskih i jugoslovenskih političara druge polovine 20. veka, poznat kao ključna figura u otporu usponu politike Slobodana Miloševića.

Rođen je 28. maja 1928. godine u selu Jarak kod Sremske Mitrovice. Kao veoma mlad, već u julu 1943. godine, priključio se Narodnooslobodilačkoj borbi (partizanima). Tokom 1946. i 1947. godine istakao se kao udarnik na omladinskim radnim akcijama, a član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) postao je 1945. godine.

Nakon rata, postepeno je gradio političku karijeru unutar autonomnih struktura Vojvodine. Bio je dugogodišnji predsednik Skupštine opštine Sremska Mitrovica. Taj period (tokom šezdesetih i sedamdesetih godina) ostao je upamćen po snažnom privrednom, infrastrukturnom i industrijskom razvoju Srema, o čemu Stojšić detaljno piše i u svojoj knjizi.

Tokom osamdesetih godina prošlog veka, Stojšić stupa na najodgovornije pozicije u pokrajini i republici:
• Predsednik Skupštine SAP Vojvodine (1982–1983).
• Predsednik Predsedništva Pokrajinskog komiteta Saveza komunista Vojvodine (1985–1988).
• Bio je član Centralnog komiteta SK Srbije i Centralnog komiteta SK Jugoslavije.

Stojšić je pripadao umerenoj struji koja se zalagala za očuvanje jugoslovenskog federalizma, autonomiju pokrajina i rešavanje kosovskog problema isključivo kroz institucije i dijalog, a ne putem populizma i nacionalne homogenizacije.

Na čuvenoj Osmoj sednici CK SK Srbije u septembru 1987. godine, Stojšić je bio jedan od retkih lidera koji se otvoreno suprotstavio Slobodanu Miloševiću. Upozoravao je da politika koju Milošević vodi vodi direktno u bujanje srpskog nacionalizma, destabilizaciju Jugoslavije i politički revanšizam.

Nakon što je Milošević pobedio na Osmoj sednici, vojvođansko rukovodstvo se našlo pod ogromnim političkim i medijskim pritiskom. Sve je kulminiralo u oktobru 1988. godine tokom tzv. „Jogurt revolucije“ u Novom Sadu. Pod pritiskom masovnih demonstracija koje je organizovao beogradski režim, celokupno vojvođansko rukovodstvo, uključujući i Đorđa Stojšića, podnelo je ostavku 6. oktobra 1988. godine. Nakon toga se potpuno povukao iz aktivnog političkog života.

Stojšić je decenijama ćutao i živeo povučeno u Novom Sadu, posmatrajući tragične događaje i ratove devedesetih koji su potvrdili njegove strepnje sa Osme sednice. Pred kraj života odlučio je da sabere svoja sećanja i dokumente kako bi ostavio trajno svedočanstvo. Knjigu je objavio u rano leto 2014. godine, a preminuo je ubrzo nakon toga, 7. avgusta 2014. u Novom Sadu, u 86. godini života.

85301415 Đorđe Stojšić - Osma sednica

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.