pregleda

Todor Stefanović Vilovski - Moje uspomene


Cena:
890 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

Askeza (5952)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 10867

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 402 / Tv
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Todor Stefanović Vilovski (Zemun, 25. decembar 1854 — Žombolj, 9. januar 1921) bio je srpski novinar, književnik, istoričar i političar.

Biografija
Rođen je u Zemunu 1854. godine, od oca Jovana Stefanovića Vilovskog (1821-1902) austrijskog oficira, publiciste i stručnjaka hidrologa.[1] U rodnom gradu je završio osnovnu školu i započeo gimnaziju. Porodica se 1865. godine preselila iz Zemuna u Beč. U Beču je mladi Stefanović završio gimnaziju a potom i studije na tamošnjem Univerzitetu. Njihova porodična kuća u Beču je bila (naročito nedeljom) stecište srpskih oficira, književnika, umetnika, novinara, političara. Ostavio je značajnu obimnu memoarsku građu u kojoj je živopisno opisao brojne savremenike.[2] Umro je nakon Prvog svetskog rata u Žombolju, početkom 1921. godine.

Društveni angažman
Zajedno sa novinarom Stevanom Ćurčićem je pokrenuo u Beču 1875. godine ilustrovani list `Srbadiju`. Kada su Slovenci 1880. godine pokrenuli `Slovenski almanah` u Beču, urednici srpskog dela bili su Todor i Paja J. Marković.

Todor je više puta biran za predsednika studentskog društva `Zora` u Beču. Za vreme njegovog mandata između 1875-1880. godine broj članova studenata povećao se sa 27 na preko 80. Urednik je časopisa `Srpska Zora` u Beču 1880. godine. Godine 1905. on je u Beču u bečkom naučnom klubu održao na nemačkom jeziku predavanje na temu: `O Carigradu i njegovom značaju kao kulturnog i modernog grada u srednjem veku`.[3] Prethodno predavanje održano 3. novembra 1905. godine za nemačku publiku imalo je naslov: `Grad i tvrđava Beograd...`. Još 1893. godine Stefanović je u istom bečkom klubu održao predavanje o vizantijskim ženskim karakterima.[4]

Primljen je po svojoj molbi u srpsko podanstvo 14. novembra 1881. godine.[5] Odmah je postavljen za šefa srpskog presbiroa. U Srbiji je bio sekretar Ministarstva spoljnih poslova (1885). Redovni je član Srpskog poljoprivrednog društva u Beogradu.[6] Napisao je nekoliko knjiga o istoriji Beograda. Njegov zapaženi publicistički rad je rasprava `Carigrad kao centar mode u srednjem veku` iz 1907. godine.[7] Za vreme Balkanskih ratova bio je on ponovo šef srpskog pres biroa u Londonu (1913). Vratio se u Beograd početkom 1916. godine.

◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼

☑ Zamolio bih clanove koji zele licno preuzimanje, da ne postavljaju uslove kako, sta, gde... licno preuzimanje je na mojoj adresi na Telepu, ako Vam to ne odgovara kupujte od nekog drugog.


☑ Svi predmeti su fotografisani na prirodnom svetlu, nema nikakvih filtera, efekata ili neceg slicnog !

❗❗❗ NE SALJEM U INOSTRANSTVO ❗❗❗

☑ Dobro pogledajte fotografije, da ne dodje do nekog nesporazuma!

☑ Tu sam za sva pitanja!

☑ Knjige saljem nakon uplate!

☑ POUZECEM SALJEM SAMO CLANOVIMA BEZ NEGATIVNIH OCENA!!!! Takodje ne saljem clanovima koji su novi tj. bez ocena!!!


☑ Filmski plakati:

☑ Molim Vas da ne ocekujete od plakata da izgledaju kao da su sada izasli iz stamparije, ipak neki od plakata imaju godina... i mi se nakon 50 godina zguzvamo :) Trudim se da ih sto bolje fotografisem kako bi ste imali uvid u stanje.

☑ Sto se tice cena plakata, uzmite samo u obzir da su ovo originalni plakati iz perioda filma, i da kada bi ste hteli da napravite (odstampate) bilo kakav filmski plakat sa intereneta kostalo bi Vas verovatno vise od hiljadu dinara...

☑ Antikvarne knjige:

☑ Sto se tice antikvarnih knjiga, molim Vas da ne ocekujete da knjige koje su stare neke i po 150 godina budu u savrsenom stanju, budite srecni sto su uopste pozivele toliko vremena i sto je informacija jos uvek u njima, a stanje kakvo je takvo je, uvek mogu da se odnesu da se prekorice i malo sreda, pa da opet dobiju malo svezine, naravno ko to zeli.




Predmet: 74782601
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Todor Stefanović Vilovski (Zemun, 25. decembar 1854 — Žombolj, 9. januar 1921) bio je srpski novinar, književnik, istoričar i političar.

Biografija
Rođen je u Zemunu 1854. godine, od oca Jovana Stefanovića Vilovskog (1821-1902) austrijskog oficira, publiciste i stručnjaka hidrologa.[1] U rodnom gradu je završio osnovnu školu i započeo gimnaziju. Porodica se 1865. godine preselila iz Zemuna u Beč. U Beču je mladi Stefanović završio gimnaziju a potom i studije na tamošnjem Univerzitetu. Njihova porodična kuća u Beču je bila (naročito nedeljom) stecište srpskih oficira, književnika, umetnika, novinara, političara. Ostavio je značajnu obimnu memoarsku građu u kojoj je živopisno opisao brojne savremenike.[2] Umro je nakon Prvog svetskog rata u Žombolju, početkom 1921. godine.

Društveni angažman
Zajedno sa novinarom Stevanom Ćurčićem je pokrenuo u Beču 1875. godine ilustrovani list `Srbadiju`. Kada su Slovenci 1880. godine pokrenuli `Slovenski almanah` u Beču, urednici srpskog dela bili su Todor i Paja J. Marković.

Todor je više puta biran za predsednika studentskog društva `Zora` u Beču. Za vreme njegovog mandata između 1875-1880. godine broj članova studenata povećao se sa 27 na preko 80. Urednik je časopisa `Srpska Zora` u Beču 1880. godine. Godine 1905. on je u Beču u bečkom naučnom klubu održao na nemačkom jeziku predavanje na temu: `O Carigradu i njegovom značaju kao kulturnog i modernog grada u srednjem veku`.[3] Prethodno predavanje održano 3. novembra 1905. godine za nemačku publiku imalo je naslov: `Grad i tvrđava Beograd...`. Još 1893. godine Stefanović je u istom bečkom klubu održao predavanje o vizantijskim ženskim karakterima.[4]

Primljen je po svojoj molbi u srpsko podanstvo 14. novembra 1881. godine.[5] Odmah je postavljen za šefa srpskog presbiroa. U Srbiji je bio sekretar Ministarstva spoljnih poslova (1885). Redovni je član Srpskog poljoprivrednog društva u Beogradu.[6] Napisao je nekoliko knjiga o istoriji Beograda. Njegov zapaženi publicistički rad je rasprava `Carigrad kao centar mode u srednjem veku` iz 1907. godine.[7] Za vreme Balkanskih ratova bio je on ponovo šef srpskog pres biroa u Londonu (1913). Vratio se u Beograd početkom 1916. godine.
74782601 Todor Stefanović Vilovski - Moje uspomene

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.