Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Kraljevo, Kraljevo |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1986
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Sećanja i dokumenti
Izdavač: Srpska akademija nauka i umetnosti, Beograd
Zbornik za istoriju, jezik i književnost srpskog naroda
I odeljenje, knjiga XXXIV
Priredio: Svetomir B. Nikolajević
Povez: broširan
Broj strana: XXVII + 395
Ilustrovano.
Pečatirana, 4 lista (dva najavna i dva iz predgovora) greškom ostala neodštampana inače knjiga je odlično očuvana.
Božidar S. Nikolajević (1877—1947) bio je književnik i istoričar umetnosti, diplomata, upravnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Rođen je i odrastao u Višnjićevoj ulici na Dorćolu. Osnivač je katedre za Istoriju umetnosti na Beogradskom univerzitetu i autor je prve srpske monografije o Leonardu da Vinčiju. Otac Božidarov, Svetomir Nikolajević bio je prvi srpski šekspirolog.
Božidar S. Nikolajević je kao književnik u današnje vreme skoro pa nepoznat. Takvu mu je sudbu pre jednog veka i „prorekao“ naš književni kritičar Jovan Skerlić, izostavivši ga iz svog glavnog dela „Istorija nove srpske književnosti“. Boža se u svojim memoarima „Iz minulih dana“ svojski potrudio da mu ne ostane dužan. Čitajući Božine memoare ne može se oteti utisku da je svoje „brisanje“ iz književne istorije doživeo vrlo emotivno, slično kao i u knjižici „Laž i kleveta“ gde se branio i napadao list Politika. Navodeći u svojim memoarima sve zaboravljene i izostavljene, Boža Nikolajević zapravo je nesvesno napisao jednu kratku paralelnu istoriju srpske književnosti.
Knjiga se sastoji iz dva dela. Dok su u Prvom delu, pored ostalog materijala, izloženi i doživljaji iz autorovog detinjstva i mladosti, uvek u senci krupne očeve figure, dotle u Drugom delu sam Božidar postaje središna ličnost, bilo kao akter bilo kao očevidac, posmatrač, izveštač ili komentator.
S A D R Ž A J:
PRVI DEO
DRUGI DEO:
1. Iz moga đakovanja u Minhenu 1896-1898
2. Minhen kao središte umetnosti
3. Četiri zaboravljena beogradska umetnika sa minhenske akademije
4. Jedan velikan srpskog slikarstva sa minhenske akademije
5. Smrt kralja Milana
6. Obrenovići kao kulturni pregaoci
7. Atina 1903.
8. Kontrazaverenička borba 1903-1907
9. Jedna uskršnja opomena
10. Točak (uspomena iz teških oktobarskih dana 1915. godine)
11. Narodni muzej u Beogradu za vreme okupacije 1916.
12. Svetomirovo mađarofilstvo
13. Minhen 1911-1912 i 1928-1930
14. Beč, Celovac, Koruški Slovenci 1931-1935
DODATAK: Pisma iz porodične arhive
(K-142)