Godina izdanja: 2006
ISBN: 953-176-311-9
Autor: Domaći
Oblast: hematologija
Jezik: Srpski

Autor - osoba Grgičević, Damir
Naslov Transfuzijska medicina u kliničkoj praksi / Damir Grgičević i suradnici
Vrsta građe udžbenik
Jezik hrvatski
Godina 2006
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Medicinska naklada, 2006
Fizički opis XIV, 571 str. : ilustr. ; 27 cm
Zbirka ǂBiblioteka ǂPriručnici
Napomene Bibliografija uz svako poglavlje
Registar.
Predmetne odrednice Transfuziologija

Ova knjiga obrađuje organizaciju transfuziološke službe, te dijagnostičke i terapijske aspekte transfuzijske medicine s najnovijim podacima iz literature koje liječnik ne može svakodnevno pratiti. Autor je napisao gotovo sva poglavlja, a istaknuti stručnjaci iz pojedinih područja transfuzijske medicine, kliničke hematologije, gastroenterologije, anesteziologije, imunologije i nefrologije koautori su dijela teksta. Tekst je napisan jasno i edukativno, ilustriran je slikama i grafikonima koji obrazlažu temeljne postavke transfuzijske službe i kliničke transfuzijske medicine. Ovo je prva takva knjiga u nas i namijenjena je transfuziolozima, općim internistima, subspecijalistima interne medicine iz područja hematologije, kardiologije, pulmologije, te pedijatrima, anesteziolozima, kirurzima, ginekolozima, infektolozima i svima kojima je transfuzijska medicina dio svakodnevnog posla.

Predgovor
Čitaj ne da se suprotstaviš, ne da vjeruješ, već da ocijeniš i razmisliš.
Francis Bacon Život je tako kratak, a treba tako dugo da se nauči vještina liječenja.
Hipokrat
Prije više od 35 godina započeo sam se posve slučajno baviti transfuzijskom medicinom. Zbog bolesti sam morao napustiti anesteziologiju i između nekoliko ponuđenih specijalizacija i s ne baš velikim oduševljenjem, izabrao sam transfuzijsku medicinu. Za vrijeme studija i tijekom seminara iz kirurgije, transfuzijskoj medicini bila su posvećena samo dva sata. Tako sam u vrijeme donošenja odluke vrlo malo znao o ovoj struci. Dr. Nada Pavlinovič, specijalizantica iz transfuzijske medicine u Bolnici Sestara milosrdnica, tadašnjoj Općoj bolnici dr. M. Stojanovića, pokazala mi je određivanje krvnih grupa i križnih proba. U to su se vrijeme krvne grupe i križna proba izvodile jednostavnim postupcima na staklenim pločicama za mikroskop ili u epruvetama. U hitnom testiranju pločica se stavljala na zaslon stolne lampe kako bi se ugrijali reaktanti i ubrzala reakcija. Rad u stanici za transfuziju, u usporedbi s dinamičnim po-slom anesteziologa i užurbanošću kirurškoga odjela na kojem sam do tada radio, nije bio ni zanimljiv ni dinamičan. Bojao sam se dosade i nisam vjerovao da ću dugo izdržati u ovoj struci. Ponudu sam prihvatio jer nisam imao ništa bolje. No, imao sam potpuno krivo. Proteklih 35 godina bilo je vrlo zanimljivo. Sudjelovao sam u razdoblju kada se transfuzijska medicina brzo razvijala i usvajala dijelove raznih drugih medicinskih i nemedicinskih struka. Nova su otkrića bila gotovo svakodnevna. Ona su mijenjala shvaćanja, predodžbe i način rada. Isto su tako bile vrlo česte tehnološke inovacije i njihov brzi prijenos u praksu. Znanost i ekonomski interesi diktirali su razvoj transfuzijske medicine. Paralelno, uz to raslo je i povjerenje u sigurnost transfuzijskog liječenja, koje ni česti poslijetransfuzijski hepatitisi nisu mogli poljuljati. Transfuzije krvnih pripravaka i derivata plazme postale su svakodnevna rutina. Tako je bilo sve do transfuzijske epidemije AIDS-a. Taj je događaj promijenio nazore i praksu transfuzijskog liječenja. Vidjelo se da postoje granice sigurnosti. Nakon toga postavilo se pitanje je li opravdano i je li potrebno sve što je moguće? Zanimljivosti transfuzijske medicine pridonijelo je što sam se tijekom protekloga razdoblja bavio raznim poslovima. Neki su tek ulazili u domenu transfuzijske medicine, neki su graničili s drugim strukama, ali je najveći dio rada ipak bio dio transfuzijske medicine. Tako sam se bavio selekcijom davatelja, laboratorijskim ispitivanjima, proizvodnjom dijagnostičkih testnih seruma, plazmaferezom, citaferezom, proizvodnjom krvnih pripravaka, transplantacijskom transfuziologijom, inaktivacijom HIV-a, kontrolama kvalitete, uvođenjem sustava kvalitete ISO 9000 u rad transfuzijske djelatnosti, organizacijom, nastavom i pisanjem stručnih članaka. Ništa od toga nisam učio tijekom studija, a vrlo mali dio tijekom specijalizacije. Danas je transfuzijska medicina daleko od onoga što je bila kada sam se započeo njome baviti. Ona nije više jednostavna nego mnogo raznovrsnija i složenija struka za koju treba mnogo više znanja i mnogo više kontakata s drugim strukama. Tijekom proteklih godina surađivao sam i učio od djelatnika i znanstvenika u zemlji i u inozemstvu, koji su bitno pridonosili razvoju transfuzijske medicine, kao što su Artur Polak, Marijan Pistotnik, Berislav Pende, Eugen Sooš, Andrija Kaštelan,
Stanimir Vuk-Pavlović, Milovoj Boranić, Branimir Jakšić, Boris Labar, Marinko Dobec, John Cash, John Barbara, Cees T Sibinga, Umberto Rossi, Jorun de Witt i brojni drugi. Spomenuo sam samo neke, a ostale čije ime nije spomenuto, molim da se ne naljute. Dinamičan razvoj transfuzijske medicine, velike i raz-nolike mogućnosti, brzi tehnološki napredak praćen automatizacijom i kompjuterizacijom pružili su mi veliko zadovoljstvo u radu, iako nije uvijek sve bilo5` idealno, bez stresa, bez pogrješaka, niti uvijek lijepo.
Transfuzijska se medicina gotovo potpuno promijenila tijekom ovoga razdoblja. Ona se razvijala prema laboratorijskom radu i proizvodnji. Specijalist transfuzijske medicine, posebno u bolnici, sve više se bavi organizacijom i logistikom. U velikoj je mjeri prekinuta neposredna veza s bolesnikom i oslabljena je veza s kliničkim liječnicima. Zbog toga bolesnici nemaju najveću korist koju bi mogli imati od transfuzijske medicine. Liječnike-kliničare potrebno je bolje upoznati s mogućnostima koje im pruža transfu-zijska medicina. Isto je tako potrebno povećati interes specijalista za transfuzijsku medicinu za neposredne probleme u liječenju bolesnika i vratiti ga uz bolesnički krevet. To je prirodno mjesto liječnika-specijalista za transfuzijsku medicinu. Ujedno je to i osnovna namjena ove knjige. Ona je pisana s namjenom bolje kliničke primjene lijekova proizvedenih iz krvi i boljega transfuzijskog liječenja bolesnika. Poglavlja o organizaciji transfuzijske djelatnosti, laboratorijskom testiranju, proizvodnji krvnih pripravaka i derivata plazme neophodna su za provođenje racionalnog i optimalnog liječenja te smanjenje opasnosti od nuspojava transfuzijskog liječenja. Rizici i nuspojave transfuzijskog liječenja obrađeni su u nekoliko poglavlja. Posebno su istaknute pogreške i upravljanje njima jer su one najčešći uzroci nuspojava. Najveći broj poglavlja posvećen je organizaciji i primjeni transfuzijskog liječenja na kliničkim odjelima. Ta su poglavlja napisali istaknuti klinički liječnici koji imaju veliko iskustvo u transfuzijskom liječenju krvnim pripravcima i derivatima plazme. U knjizi je nekoliko poglavlja koja se ne nalaze u sličnim udžbenicima. To se odnosi na poglavlja o etici, kvaliteti, ekonomskim i pravnim aspektima liječenja transfuzijama lijekovima proizvedenim iz ljudske krvi. Više je razloga što su ona uvrštena u knjigu. U transfuzijskom se liječenju primjenjuju lijekovi koji su proizvedeni iz ljudskog tkiva, kojih nema dovoljno, nije moguće potpuno procijeniti ni njihovu učinkovitost ni njihove opasnosti, nisu uvijek jasne upute za njihovu primjenu niti način mjerenja uspješnosti liječenja. Znanost i tehnologija imaju ograničenja. Laboratorijska testiranja i lijekovi trebaju biti razumno korišteni. Moderan liječnik treba u svom djelovanju pomiriti ono što je na prvi pogled teško i čini se nemogućim, tj. znanstveno-tehnički i etičko-humanistički pristup. Navedenim poglavljima željelo se usmjeriti pažnju na druge aspekte o kojima ovisi liječenje, ili koji na njega utječu ili su njegova posljedica. Završno poglavlje pokušava predvidjeti budućnost transfuzijske medicine u Hrvatskoj i u svijetu. U njemu su izloženi i prijedlozi za koje mislim da bi mogli biti korisni za budući razvoj, iako je budućnost teško ili nemoguće predviđati.
Knjiga ima 58 poglavlja i u njezinom je pisanju sudjelovalo 15 autora. To je razlog što usprkos svim nastojanjima postoje preklapanja, različitost u terminologiji i razlike u objašnjenjima ili podatcima. Tomu pridonosi različita literatura i podaci kojima su se služili autori. No to ne treba biti loše jer je jedan problem viđen i objašnjen s više strana. Svako je poglavlje cjelina za sebe i natuknicama u njemu čitatelja se upućuje na poglavlje u kojem postoje dodatne činjenice ili obrazloženja.
Posebno se želim zahvaliti prijateljima i učiteljima Marijanu Pistotniku i Berislavu Pendeu od kojih sam mnogo naučio; Marinku Dobecu na dugotrajnim i poticajnim raspravama i Ivanu Marchiottiju na podršci. Zahvalan sam svim autorima i prijateljima, vrsnim i priznatim stručnjacima na njihovim prilozi-ma kojima su podigli kvalitetu knjige. Primjedbe recenzenata bile su opravdane, najvećim su dijelom usvojene i cijenim njihovu pomoć. Knjiga ne bi izašla bez suradnje urednice Anđe Raič prof., koja je davala poticaje i prihvaćala promjene i bez Medicinske naklade, izdavača usmjerenog na medicinsku literatu-ru, lektora, korektora kao i bez drugih djelatnika koji su je učinili čitljivijom i razumljivijom. Stoga zahvaljujem svim djelatnicima Medicinske naklade. Konačno zahvaljujem i supruzi Višnji i obitelji na razumijevanju, strpljivosti i ohrabrenju, koje je nužno u tako zahtjevnom poslu.
prof. dr. sc. Damir Grgičević, FRCP (Edin.) Zagreb, 2005

Sadržaj
Autori V
Predgovor VII
Kratice XI
1. Uvod u transfuzijsku medicinu u kliničkoj praksi (Damir Grgičević) 1
2. Povijest transfuzijske medicine (Damir Grgičević) 7
3. Etički aspekti transfuzijske medicine (Damir Grgičević) 18
4. Organizacija transfuzijske službe i transfuzijskog liječenja (Damir Grgičević) 36
5. Kvaliteta (Damir Grgičević) 60
6. Proizvodnja krvnih pripravaka (Damir Grgičević) 76
7. Eritrocitni pripravci (Damir Grgičević i Branimir Jakšić) 107
8. Trombocitni pripravci (Damir Grgičević i Branimir Jakšić) 116
9. Pripravci sa smanjenim brojem leukocita (Damir Grgičević i Branimir Jakšić) 131
10. Granulocitni pripravci (Damir Grgičević i Branimir Jakšić) 147
11. Svježe smrznuta plazma i krioprecipitat (Damir Grgičević i Branimir Jakšić) 154
12. Pripravci ozračeni y-zrakama (Damir Grgičević) 168
13. Umjetna krv (Damir Grgičević) 170
14. Proizvodnja lijekova od plazme – derivati plazme (Damir Grgičević) 172
15. Značajke koncentrata faktora zgrušavanja i fibrinolize (Damir Grgičević) 182
16. Ravnoteža tekućine i otopine za nadoknadu volumena (Ino Husedžinović i Damir Grgičević) 191
17. Imunoglobulini i njihova primjena (Damir Grgičević i Nada Cikeš) 197
18. Bolnički odjel za transfuzijsku medicinu (Damir Grgičević i Branka Golubić-Cepulić) 207
19. Organizacija i rad u laboratoriju za transfuzijsku medicinu (Damir Grgičević) 220
20. Osnove imunohematologije i laboratorijskog testiranja (Zdravko Ivanković) 235
21. Glavni sustav tkivne snošljivosti u ljudi (Vesna Brkljačić-Kerhin i Zorana Grubić) 254
22. Trombocitni antigeni, antitrombocitna protutijela i njihovo kliničko značenje (Maja Tomičić) 259
23. Granulocitni antigeni, antigranulocitna protutijela i njihovo kliničko značenje (Maja Tomičić) 264
24. Laboratorijsko testiranje na biljege ili uzročnike krvlju prenosivih bolesti u transfuzijskoj djelatnosti (Damir Grgičević i Marinko Dobec) 268
25. Temeljne značajke transfuzijskog liječenja (Damir Grgičević) 278
26. Transfuzijsko liječenje u kirurgiji – viđenje transfuziologa (Damir Grgičević) 318
27. Šok i hipovolemija (Ino Husedžinović) 325
28. Liječenje bolesnika s anemijom (Damir Grgičević i Branimir Jakšić) o. 336
29. Transfuzijsko liječenje zloćudnih hematoloških bolesti (Damir Nemet) 347
30. Autoimunosna hemolitičkna anemija (AIHA) (Damir Grgičević i Branimir Jakšić) 349
31. Paroksizmalna noćna hemoglobinurija (PNH) (Damir Grgičević i Branimir Jakšić) 359
32. Transfuzijsko liječenje trombocitopenija i trombocitopatija (Damir Grgičević i Branimir Jakšić) 361
33. Načela transfuzijskoga liječenja bolesnika s nasljednim i stečenim poremećajima zgrušavanja (Damir Grgičević i Silva Zupančić-Salek) 372
34. Nasljedni i stečeni poremećaji hemostaze (Silva Zupančić-Salek) 376
35. Transfuzijsko liječenje u jedinici za intenzivno liječenje (JIL) (Damir Grgičević i Vladimir Gašparović) 388
36. Transfuzijsko liječenje bolesnika s koronarnom insuficijencijom i srčanom dekompenzacijom (Damir Grgičević i Vladimir Gašparović) 393
37. Transfuzijsko liječenje bolesnika s insuficijencijom jetre (Damir Grgičević i Vladimir Gašparović) 396
38. Transfuzijsko liječenje bolesnika s kroničnom plućnom insuficijencijom (Damir Grgičević i Vladimir Gašparović) 398
39. Transfuzijsko liječenje bolesnika sa zloćudnim tumorima (Damir Grgičević i Vladimir Gašparović) 399
40. Transfuzijsko liječenje bubrežnih bolesnika (Vladimir Gašparović i Damir Grgičević) 408
41. Transfuzijsko liječenje pri transplantaciji matičnih krvotvornih stanica i solidnih organa (Damir Nemet) 412
42. Transfuzijsko liječenje u opstetriciji i ginekologiji (Željka Hašpl-Hundrić i Damir Grgičević) 421
43. Transfuzijsko liječenje u pedijatriji (Damir Grgičević i Dubravka Pirc-Tiljak) 424
44. Transfuzija autolognih krvnih pripravaka (Branka Golubić-Cepulić i Damir Grgičević) 431
45. Restriktivno transfuzijsko liječenje i mjere za smanjenje perioperativnoga transfuzijskog liječenja (Damir Grgičević i Branka Golubić Cepulić) 436
46. Terapijske afereze (Branka Golubić-Cepulić) 441
47. Rizici u transfuzijskom liječenju (Damir Grgičević) 446
48. Pogrješke (Damir Grgičević) 457
49. Imunološki i metabolički uzrokovane nuspojave transfuzijskoga liječenja (Damir Grgičević i Branka Golubić-Cepulić) 469
50. Zarazne bolesti uzrokovane transfuzijskim liječenjem (Marinko Dobec) 483
51. Prevencija nuspojava transfuzijskoga liječenja (Damir Grgičević) 503
52. Nadzor nad transfuzijskim liječenjem – haemovigilance (Damir Grgičević i Branka Golubić-Cepulić) 511
53. Transfuzijsko liječenje izvan bolnice (Damir Grgičević) 516
54. Bolnički odbor za transfuzijsku medicinu (Damir Grgičević) 519
55. Istraživanje (Damir Grgičević) 521
56. Pravni aspekti transfuzijske medicine (Damir Grgičević) 525
57. Ekonomski aspekti transfuzijske medicine (Damir Grgičević) 533
58. Budućnost transfuzijske medicine (Damir Grgičević) 543
Kazalo 557

MG P48 (N)