| Cena: |
| Stanje: | Polovan sa vidljivim znacima korišćenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1969
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Podvučeno nekoliko rečenica u predgovoru, ne smeta čitanju.
Autor - osoba Helderlin, Fridrih, 1770-1843
Naslov Odabrana dela / Fridrih Helderlin ; priredio i preveo Ivan V. Lalić ; predgovor Sreten Marić
Vrsta građe izabrana dela
Ciljna grupa odrasli, ozbiljna (nije lepa knjiž.)
Jezik srpski
Godina 1969
Izdavanje i proizvodnja Beograd : Nolit, 1969 (Beograd : `Radiša Timotić`)
Fizički opis 300 str. ; 19 cm
Drugi autori - osoba Lalić, Ivan V., 1931-1996 (prevodilac) (priređivač, sakupljač)
Marić, Sreten (autor dodatnog teksta)
Zbirka ǂBiblioteka ǂOrfej ; 41
Sadržaj Sadržaj:
Diotima
Buonaparte
Parkama
Hiperionova pesma sudbine
U dečačko moje doba
Duh vremena
Kao kada na praznik
Arhipelag
Menonove tužaljke za Diotimom
Hleb i vino
Dom
Povratak
Proslava mira
Patmos
Mnemozina
Hiron
Polovina života
Cimeru
Empedoklova smrt
Hiperion ili Pustinjak u Grčkoj
(Pl.)
Napomene Str. 5-[48]: U predvorju Helderlinove poezije / Sreten Marić
Predmetne odrednice Helderlin, Fridrih, 1770-1843
Friedrich Helderlin bio je nemački pesnik rođen 1770. u Lauflenu, jedan od najznačajnijih predstavnika nemačkog ranog romantizma, čije će delo kasnije duboko uticati na evropsku modernu poeziju i filozofiju. Odrastao je u strogoj pietističkoj sredini obeleženoj ranim gubitkom oca, što je u njegovom senzibilitetu ostavilo snažan trag melanholije i duhovne potrage. Studirao je teologiju u Tibingenu zajedno sa Šelingom i Hegelom, sa kojima je delio ideje o slobodi, prirodi, dijalogu antičkog i modernog sveta i potrazi za „novim helenizmom“. Njegov život je obeležila i dramatična, neostvarena ljubav sa Suzette Gontard, „Dijotimom“ iz njegovog romana „Hiperion“, čiji će lik postati središte njegovog emotivnog i poetskog univerzuma. Nakon kratkih i neispunjavajućih službi kao učitelj i sekretar, Helderlinovo duševno stanje počelo je da se urušava, da bi se oko 1806. povukao u gotovo potpuno unutrašnje tihovanje, provodeći poslednje decenije života u kuli stolara Cimerna u Tibingenu, gde je, u miru i izdvojenosti, nastavio da piše fragmente, kratke pesme i zagonetne, zrele tekstove. Njegova lirika, obeležena snažnom muzikalnošću, metafizičkom dubinom, prizivanjem antičkih figura i idejom božanskog koje se povlači iz sveta, danas se smatra jednim od vrhunaca nemačke poezije i ključnim mostom između romantizma i modernizma. Helderlin je umro 1843. godine, ostavivši za sobom delo čija se prava veličina prepoznala tek mnogo kasnije, kada su ga otkrili moderni pesnici i filozofi poput Hajdegera, Rilkea i Cvajga.
MG P44 (L)