pregleda

Duško Trifunović - DNEVNIK I NOĆNIK (1. izdanje, 1984)


Cena:
1.490 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac Nije trgovac

alenemigrant (6073)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 12506

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1984
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Autor - osoba Trifunović, Duško, 1933-2006
Naslov Dnevnik i noćnik / Duško Trifunović ; [ilustracije Mersad Berber]
Vrsta građe poezija
Ciljna grupa odrasli, opšte (lepa književnost)
Jezik srpski
Godina 1984
Izdavanje i proizvodnja Zrenjanin : Gradska biblioteka `Žarko Zrenjanin`, 1984
Fizički opis 75 str. : ilustr. ; 21 cm
Drugi autori - osoba Berber, Mersad, 1940-2012 (ilustrator)
Tontić, Stevan, 1946-2022 (autor dodatnog teksta)
Zbirka ǂBibliotekaǂ Poezija ; knj. 9
(Broš.)
Napomene Pjesnik Duško Trifunović / Stevan Tontić: str. 67-74.
Predmetne odrednice Trifunović, Duško, 1933-2006

Duško Trifunović, književnik, pjesnik i televizijski autor, je rođen 13.9. 1933. godine u Sijekovcu kod Bosanskog Broda. Zasigurno jedan od najvećih književnika južnoslovenskih prostora sa dvadeset knjiga poezije, četiri romana i nekoliko drama.

Nije bio član sekcija, ni mladi pjesnik pionir. Prvu pesmu napisao je tek po povratku iz vojske, sa 22 godine. „...Sa dvadeset i dvije godine sam počeo da pišem. Svoju prvu zbirku pjesama napisao sam na vratima vagona, jer sam dvanaest godina radio u fabrici kao majstor-bravar. Pravio sam vrata za vagone i nikada nisam zakasnio na posao. Uvijek sam se ponašao po zakonu, nisam vikao: „Dajte mi slobodu“. Sam sam je obezbjeđivao tako što sam bio poslušan. Bojao sam se škole jer su me tamo ispitivali. Profesor te pita, a ti znaš da on to zna. Mislio sam, kako su blesavi, pitaju te ono što već znaju. Onda sam došao do zaključka da jedino ako budem pisao neću morati nikome da polažem račune.— ...U početku su piscu najveća inspiracija samoća i nesreća. Posle shvatiš da ne moraš robovati istoriji i teoriji književnosti. Nisam mogao ostati u pjesničkom jeziku koji se sastojao od vjetra, vode i magle. Nisu me interesovale te elementarne nepogode.“

U Sarajevo dolazi sa 24 godine i zanatom bravara, ali već sledeće godine 1958. izdaje prvu knjigu. Bio je jedan od najznačajnijih predstavnika takozvane estradne, govorne poezije, od svoje prve knjige „Zlatni kuršum“ (1958) kojom je debitovao u književnosti i odmah bio nagrađen Brankovom nagradom, na Stražilovu. Svrstan je u talas nove urbane poezije sarajevskog kruga, gdje je najduže i stvarao. Bio je plodan stvaralac koji je stvorio dvadeset knjiga poezije, četiri romana i nekoliko drama. Teorija ga nikada nije zanimala već samo praksa. Mogao je da napiše, i pisao je, pjesme na sve teme, situacije, osjećanja. U obilnoj produkciji za narod, najširu publiku, nije se stidio narudžbina. Od recitala, otvaranja izložbe, do jelovnika, šta i kad zatreba, kako za djecu tako i za odrasle, za pastire i akademike, a žalio je doktorske i doktrinarne pesnike. Pazio je jedino da „ne umre naše/njegovo slovo ljubve, da ne izneveri moć poezije i mesto pesnika“. Smatrao je da je poezija jedina nacionalna umetnost jer je jezik jedini što narod ima i što ga čini svojim. Sve drugo se može donijeti, pa i u vidu humanitarne pomoći.“ Na televiziji je zapamćen kao autor emisija na TV Sarajevo „Šta djeca znaju o zavičaju“. Smatra se zaslužnim za kreiranje nečega što je kasnije nazvano sarajevska rok-en-rol škola. Sarađivao je sa najpoznatijim muzičkim bendom bivše Jugoslavije Bijelim dugmetom u izradi njihovih pjesama. Do tog momenta je bilo nezamislivo da poznat i afirmisan pjesnik sarađuje sa rok bendom. Iz te saradnje su se izrodili hitovi kao što su „Ima neka tajna veza“, „Šta bi dao da si na mom mjestu“, „Glavo luda“ i mnogi drugi. Sem toga, pisao je tekstove i za „Indekse“, Nedu Ukraden, Zdravka Čolića, Arsena Dedića, Gabi Novak, Seida Memića-Vajtu a poslednje poznato estradno ime sa kojim je radio je bio Željko Joksimović („Ima nešto“).

Ukupno je preko 230 njegovih pesama komponovano i snimljeno. Po izbijanju rata 1992. godine prelazi da živi u Novi Sad gdje nastavlja da radi za TV Novi Sad. Umro je 28. januara 2006. godine u Novom Sadu. Prema sopstvenoj želji sahranjen je u Sremskim Karlovcima, 30. januara 2006. gdje je imao kućicu u kojoj je boravio i radio.

Bibliografija
„Zlatni kuršum“, pjesme, bilježnica, Sarajevo ,1958
„Babovа rdjavа baština“, pjesme, Svjetlost, Sarajevo, 1960.
„Jetka pripovjetke, pjesme, Veselin Masleša, Sarajevo, 1962.
„Tumač tiranije“, pjesme, Veselin Masleša, Sarajevo, 1966.
„Bukvalno tako“, izbor iz poezije, Svjetlost, Sarajevo, 1968.
„Poezija“, izbor, Veselin Masleša, Sarajevo, 1971.
„Šok soba“, pjesme, Svjetlost, Sarajevo, 1972.
„Knjiga za čitanje i pjevanje“, pjesme i proza, Svjetlost, Sarajevo, 1977.
„Djeca sama kod kuće“, pjesme u prozi za djecu, Svjetlost, Sarajevo, 1981.
„Kazneni prostor“, roman,Gorenjska, Sarajevo, 1982.
„Indijanci, pas“, slikovnica, Svjetlost, Sarajevo, 1982.
„Jaje, riba, pače“, slikovnica, Svjetlost, Sarajevo, 1982.
„Leonardo, vatra“, slikovnica, Svjetlost, Sarajevo, 1982.
„Novine, pošta“, slikovnica, Svjetlost, Sarajevo, 1982.
„Frizure, moda, poljupci“, slikovnica, Svjetlost, Sarajevo, 1982.
„Voće, selo, leptir“, slikovnica, Svjetlost, Sarajevo, 1982.
„Dnevnik i noćnik“, izbor i nove pjesme, Gradska biblioteka, Zrenjanin, 1984.
„Od igle do lokomotive“, pjesme za djecu, Gradska biblioteka, Zrenjanin, 1984.
„Bombonal“, pjesme za djecu, Književne novine, Beograd, 1985.
„Pobjednička krug“, pjesme, Svjetlost, Sarajevo, 1987.
„Šarena laža“, pjesme za djecu, Uneverzal, Tuzla, 1987.
„Sedam šuma“, pjesme za djecu, Veselin Masleša, Sarajevo, 1987.
„Slobodni pad“, pjesme, BIGZ, Beograd, 1987.
„Jajce“, slikovnica, proza, Svjetlost, Sarajevo, 1988.
„Vučedolska golubica“, pjesme, OK SSRNH, Odbor za DUDIK i SOUR Vupik, 1988.
„Bumbarin dugi let“, pjesme za djecu, Jugoton, Zagreb, 1988.
„Pristao sam biti igračka“, balade, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1988.
„Bitter stories“, pjesme, na engleskom (preveo: Nikola Korljević),Sarajevski dani poezije, Sarajevo, 1988.
„Kulin ban“, drama u stihovima, Svjetlost, Sarajevo, 1988.
„Odbrana grada Neuma“, pjesme, Univerzitetska riječ, Nikšić, 1989.
„Balade s estrade“, balade, Alkion, Slavonski Brod, 1989.
„Adam Ledolomac“, tri drame, Drugari, Sarajevo, 1990.
„Bodlje vire, nema dire“, pjesme, SK BIH - SDP, Sarajevo, 1990.
„Izabrane pjesme“, dječje pjesme (5 knjiga),Univerzitetska riječ, Nikšić i Oktoih, Titograd1991.
„Tumač tiranije“,
„Ludački kvartet“,
„Disko bajka“,
„Šarena laža“,
„Nevidljivi čovjek“.
„Juriš u okršaje“, pjesme za djecu, Dnevnik, Laković, Saraorci, 1991.
„Prolog i epilog“, pesme za decu, Srna film, Štit, Pale, 1994.
„Izabrana dela“, Prometej, Novi Sad, Rado-Herc, Subotica, 1994.
„Zlatni kuršum“, pesme
„Tempo sekondo“, pesme,
„Venac i lanac“, pesme,
„Tajna veza“, pesme,
„Slobodni pad“, pesme,
„Šok soba“, pesme,
„Zlokoklotrp“, pesme za decu,
„Dunavski zmaj“, pesme za decu,
„Odosmo u kosmos“, pesme za decu,
„Antički poremećaj“, pesme,
„Mic po mic micimetar“, pesme za decu,
„Šegrti u majstoratu“, roman,
„Kazneni prostor“, roman,
„Mandragola i Halogeni efekti“, drame,
„Vlasnik restorana Radost“, drame,
„Kud i kamo“, pesme za decu, Slovo, Vrbas, 1996,
„Glavni junak“, pesme za decu, izbor, Punta, Niš, 1998,
„Nojeva lađa“, pesme za decu, BMG, Beograd, 1997.
„Nojeva lađa“, pesme za decu, Publik press, Kraljevo, 1998.
„Tajna veza“, Prometej, Novi Sad, 1998.
„Tajna veza“, Dečje novine, Gornji Milanovac, 1998.
„Tajna veza“, Stylos“, Novi Sad, 1999.
„Carska bara“, pesme, Stylos, Novi Sad, 2000.
„Breza na mesečini“, pesme, Krovovi, Sremski Karlovci, 2000.
„Veliko otvaranje“, izbor iz poezije, Glas srpski, Banja Luka, 2000.
„Dokazni materijal“, izbor poezije za decu, Smederevska pesnička jesen, Smederevo, 2001.
„Davno i daleko“, roman, Verzal press“, Beograd, 2001
„Anđel do anđela“, roman, Prometej, Novi sad, 2001.
„Cela škola“, pesme za decu, Dečje novine, Gornji Milanovac, 2002.
„Gola seča“ roman, Glas srpski, Banja Luka, 2002.
„Tajna veza“, izbor iz poezije, Gramatik, Podgorica, 2002.
„Kako sam kopao kanal Dunav-Tisa-Dunav“, pesme, Srpska knjiga, Ruma, 2003.
„Pet života“, izbor iz poezije, Srpska knjiga, Ruma, Instel-inžinjering, Novi Sad, 2003.
„Glineni golub“, pesme, Srpska knjiga, Ruma, 2004.
„Zlatnim perom zlatno slovo“, pesme za decu, Srpska knjiga, Ruma, 2004.
„Knjiga mog života“, pesme, Srpska knjiga, Ruma, 2004.
„Veliko spremanje“, pesme, Stylos, Novi Sad, 2005.
„Tajna veza“, pesme, Tri-M, Novi sad, 2006.
Filmografija
1968 – Ram za sliku moje drage
1970 – Život je masovna pojava
Nagrade
„Brankova nagrada“ 1960,
„Šestoaprilska nagrada“ grada Sarajeva,
Savezna nagrada za brigu o djeci,
Nagrada „Iskre kulture Vojvodine“

MG P79 (N)


Predmet: 85142539
Autor - osoba Trifunović, Duško, 1933-2006
Naslov Dnevnik i noćnik / Duško Trifunović ; [ilustracije Mersad Berber]
Vrsta građe poezija
Ciljna grupa odrasli, opšte (lepa književnost)
Jezik srpski
Godina 1984
Izdavanje i proizvodnja Zrenjanin : Gradska biblioteka `Žarko Zrenjanin`, 1984
Fizički opis 75 str. : ilustr. ; 21 cm
Drugi autori - osoba Berber, Mersad, 1940-2012 (ilustrator)
Tontić, Stevan, 1946-2022 (autor dodatnog teksta)
Zbirka ǂBibliotekaǂ Poezija ; knj. 9
(Broš.)
Napomene Pjesnik Duško Trifunović / Stevan Tontić: str. 67-74.
Predmetne odrednice Trifunović, Duško, 1933-2006

Duško Trifunović, književnik, pjesnik i televizijski autor, je rođen 13.9. 1933. godine u Sijekovcu kod Bosanskog Broda. Zasigurno jedan od najvećih književnika južnoslovenskih prostora sa dvadeset knjiga poezije, četiri romana i nekoliko drama.

Nije bio član sekcija, ni mladi pjesnik pionir. Prvu pesmu napisao je tek po povratku iz vojske, sa 22 godine. „...Sa dvadeset i dvije godine sam počeo da pišem. Svoju prvu zbirku pjesama napisao sam na vratima vagona, jer sam dvanaest godina radio u fabrici kao majstor-bravar. Pravio sam vrata za vagone i nikada nisam zakasnio na posao. Uvijek sam se ponašao po zakonu, nisam vikao: „Dajte mi slobodu“. Sam sam je obezbjeđivao tako što sam bio poslušan. Bojao sam se škole jer su me tamo ispitivali. Profesor te pita, a ti znaš da on to zna. Mislio sam, kako su blesavi, pitaju te ono što već znaju. Onda sam došao do zaključka da jedino ako budem pisao neću morati nikome da polažem račune.— ...U početku su piscu najveća inspiracija samoća i nesreća. Posle shvatiš da ne moraš robovati istoriji i teoriji književnosti. Nisam mogao ostati u pjesničkom jeziku koji se sastojao od vjetra, vode i magle. Nisu me interesovale te elementarne nepogode.“

U Sarajevo dolazi sa 24 godine i zanatom bravara, ali već sledeće godine 1958. izdaje prvu knjigu. Bio je jedan od najznačajnijih predstavnika takozvane estradne, govorne poezije, od svoje prve knjige „Zlatni kuršum“ (1958) kojom je debitovao u književnosti i odmah bio nagrađen Brankovom nagradom, na Stražilovu. Svrstan je u talas nove urbane poezije sarajevskog kruga, gdje je najduže i stvarao. Bio je plodan stvaralac koji je stvorio dvadeset knjiga poezije, četiri romana i nekoliko drama. Teorija ga nikada nije zanimala već samo praksa. Mogao je da napiše, i pisao je, pjesme na sve teme, situacije, osjećanja. U obilnoj produkciji za narod, najširu publiku, nije se stidio narudžbina. Od recitala, otvaranja izložbe, do jelovnika, šta i kad zatreba, kako za djecu tako i za odrasle, za pastire i akademike, a žalio je doktorske i doktrinarne pesnike. Pazio je jedino da „ne umre naše/njegovo slovo ljubve, da ne izneveri moć poezije i mesto pesnika“. Smatrao je da je poezija jedina nacionalna umetnost jer je jezik jedini što narod ima i što ga čini svojim. Sve drugo se može donijeti, pa i u vidu humanitarne pomoći.“ Na televiziji je zapamćen kao autor emisija na TV Sarajevo „Šta djeca znaju o zavičaju“. Smatra se zaslužnim za kreiranje nečega što je kasnije nazvano sarajevska rok-en-rol škola. Sarađivao je sa najpoznatijim muzičkim bendom bivše Jugoslavije Bijelim dugmetom u izradi njihovih pjesama. Do tog momenta je bilo nezamislivo da poznat i afirmisan pjesnik sarađuje sa rok bendom. Iz te saradnje su se izrodili hitovi kao što su „Ima neka tajna veza“, „Šta bi dao da si na mom mjestu“, „Glavo luda“ i mnogi drugi. Sem toga, pisao je tekstove i za „Indekse“, Nedu Ukraden, Zdravka Čolića, Arsena Dedića, Gabi Novak, Seida Memića-Vajtu a poslednje poznato estradno ime sa kojim je radio je bio Željko Joksimović („Ima nešto“).

Ukupno je preko 230 njegovih pesama komponovano i snimljeno. Po izbijanju rata 1992. godine prelazi da živi u Novi Sad gdje nastavlja da radi za TV Novi Sad. Umro je 28. januara 2006. godine u Novom Sadu. Prema sopstvenoj želji sahranjen je u Sremskim Karlovcima, 30. januara 2006. gdje je imao kućicu u kojoj je boravio i radio.

Bibliografija
„Zlatni kuršum“, pjesme, bilježnica, Sarajevo ,1958
„Babovа rdjavа baština“, pjesme, Svjetlost, Sarajevo, 1960.
„Jetka pripovjetke, pjesme, Veselin Masleša, Sarajevo, 1962.
„Tumač tiranije“, pjesme, Veselin Masleša, Sarajevo, 1966.
„Bukvalno tako“, izbor iz poezije, Svjetlost, Sarajevo, 1968.
„Poezija“, izbor, Veselin Masleša, Sarajevo, 1971.
„Šok soba“, pjesme, Svjetlost, Sarajevo, 1972.
„Knjiga za čitanje i pjevanje“, pjesme i proza, Svjetlost, Sarajevo, 1977.
„Djeca sama kod kuće“, pjesme u prozi za djecu, Svjetlost, Sarajevo, 1981.
„Kazneni prostor“, roman,Gorenjska, Sarajevo, 1982.
„Indijanci, pas“, slikovnica, Svjetlost, Sarajevo, 1982.
„Jaje, riba, pače“, slikovnica, Svjetlost, Sarajevo, 1982.
„Leonardo, vatra“, slikovnica, Svjetlost, Sarajevo, 1982.
„Novine, pošta“, slikovnica, Svjetlost, Sarajevo, 1982.
„Frizure, moda, poljupci“, slikovnica, Svjetlost, Sarajevo, 1982.
„Voće, selo, leptir“, slikovnica, Svjetlost, Sarajevo, 1982.
„Dnevnik i noćnik“, izbor i nove pjesme, Gradska biblioteka, Zrenjanin, 1984.
„Od igle do lokomotive“, pjesme za djecu, Gradska biblioteka, Zrenjanin, 1984.
„Bombonal“, pjesme za djecu, Književne novine, Beograd, 1985.
„Pobjednička krug“, pjesme, Svjetlost, Sarajevo, 1987.
„Šarena laža“, pjesme za djecu, Uneverzal, Tuzla, 1987.
„Sedam šuma“, pjesme za djecu, Veselin Masleša, Sarajevo, 1987.
„Slobodni pad“, pjesme, BIGZ, Beograd, 1987.
„Jajce“, slikovnica, proza, Svjetlost, Sarajevo, 1988.
„Vučedolska golubica“, pjesme, OK SSRNH, Odbor za DUDIK i SOUR Vupik, 1988.
„Bumbarin dugi let“, pjesme za djecu, Jugoton, Zagreb, 1988.
„Pristao sam biti igračka“, balade, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1988.
„Bitter stories“, pjesme, na engleskom (preveo: Nikola Korljević),Sarajevski dani poezije, Sarajevo, 1988.
„Kulin ban“, drama u stihovima, Svjetlost, Sarajevo, 1988.
„Odbrana grada Neuma“, pjesme, Univerzitetska riječ, Nikšić, 1989.
„Balade s estrade“, balade, Alkion, Slavonski Brod, 1989.
„Adam Ledolomac“, tri drame, Drugari, Sarajevo, 1990.
„Bodlje vire, nema dire“, pjesme, SK BIH - SDP, Sarajevo, 1990.
„Izabrane pjesme“, dječje pjesme (5 knjiga),Univerzitetska riječ, Nikšić i Oktoih, Titograd1991.
„Tumač tiranije“,
„Ludački kvartet“,
„Disko bajka“,
„Šarena laža“,
„Nevidljivi čovjek“.
„Juriš u okršaje“, pjesme za djecu, Dnevnik, Laković, Saraorci, 1991.
„Prolog i epilog“, pesme za decu, Srna film, Štit, Pale, 1994.
„Izabrana dela“, Prometej, Novi Sad, Rado-Herc, Subotica, 1994.
„Zlatni kuršum“, pesme
„Tempo sekondo“, pesme,
„Venac i lanac“, pesme,
„Tajna veza“, pesme,
„Slobodni pad“, pesme,
„Šok soba“, pesme,
„Zlokoklotrp“, pesme za decu,
„Dunavski zmaj“, pesme za decu,
„Odosmo u kosmos“, pesme za decu,
„Antički poremećaj“, pesme,
„Mic po mic micimetar“, pesme za decu,
„Šegrti u majstoratu“, roman,
„Kazneni prostor“, roman,
„Mandragola i Halogeni efekti“, drame,
„Vlasnik restorana Radost“, drame,
„Kud i kamo“, pesme za decu, Slovo, Vrbas, 1996,
„Glavni junak“, pesme za decu, izbor, Punta, Niš, 1998,
„Nojeva lađa“, pesme za decu, BMG, Beograd, 1997.
„Nojeva lađa“, pesme za decu, Publik press, Kraljevo, 1998.
„Tajna veza“, Prometej, Novi Sad, 1998.
„Tajna veza“, Dečje novine, Gornji Milanovac, 1998.
„Tajna veza“, Stylos“, Novi Sad, 1999.
„Carska bara“, pesme, Stylos, Novi Sad, 2000.
„Breza na mesečini“, pesme, Krovovi, Sremski Karlovci, 2000.
„Veliko otvaranje“, izbor iz poezije, Glas srpski, Banja Luka, 2000.
„Dokazni materijal“, izbor poezije za decu, Smederevska pesnička jesen, Smederevo, 2001.
„Davno i daleko“, roman, Verzal press“, Beograd, 2001
„Anđel do anđela“, roman, Prometej, Novi sad, 2001.
„Cela škola“, pesme za decu, Dečje novine, Gornji Milanovac, 2002.
„Gola seča“ roman, Glas srpski, Banja Luka, 2002.
„Tajna veza“, izbor iz poezije, Gramatik, Podgorica, 2002.
„Kako sam kopao kanal Dunav-Tisa-Dunav“, pesme, Srpska knjiga, Ruma, 2003.
„Pet života“, izbor iz poezije, Srpska knjiga, Ruma, Instel-inžinjering, Novi Sad, 2003.
„Glineni golub“, pesme, Srpska knjiga, Ruma, 2004.
„Zlatnim perom zlatno slovo“, pesme za decu, Srpska knjiga, Ruma, 2004.
„Knjiga mog života“, pesme, Srpska knjiga, Ruma, 2004.
„Veliko spremanje“, pesme, Stylos, Novi Sad, 2005.
„Tajna veza“, pesme, Tri-M, Novi sad, 2006.
Filmografija
1968 – Ram za sliku moje drage
1970 – Život je masovna pojava
Nagrade
„Brankova nagrada“ 1960,
„Šestoaprilska nagrada“ grada Sarajeva,
Savezna nagrada za brigu o djeci,
Nagrada „Iskre kulture Vojvodine“

MG P79 (N)
85142539 Duško Trifunović - DNEVNIK I NOĆNIK (1. izdanje, 1984)

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.