pregleda

Urlik uma : izabrane pesme 1947-1980. - Alen Ginzberg


Cena:
395 din (Predmet je prodat)
Stanje: Polovan sa vidljivim znacima korišćenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Beograd-Mladenovac,
Beograd-Mladenovac
Prodavac Nije trgovac

kukuruz (9866)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 41534

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1983
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Dom omladine Beograda 1983 135 strana

očuvanost 4-

Ginzberg je jedan od najvažnijih predstavnika Bit generacije, a njegovo pesništvo povezuje ličnu ispovest, društveni protest, seksualnu slobodu, duhovnost, psihičke krize, politiku i potragu za proširenjem svesti. Posebno je poznat po pesmi „Urlik“ (Howl), koja ga je 1956. učinila jednom od centralnih figura američke kontrakulture.

1. Šta je „Urlik uma“?

Naslov „Urlik uma“ dobro predstavlja Ginzbergovu poetiku.

„Urlik“ nije samo krik bola.

On može biti:

krik pojedinca + protest + ispovest + vizija + duhovno iskustvo.

Pesnik govori ono što konvencionalno društvo pokušava da potisne.

Zato je Ginzbergova poezija često:

direktna,
provokativna,
intimna,
politička,
seksualno otvorena,
duhovna,
ritmički slobodna.

2. Bit generacija

Ginzberg pripada:

BIT GENERACIJI

Uz njega se najčešće vezuju:

Džek Keruak,
Vilijam Barouz,
Nil Kasidi,
Gregori Korso.

Bitnici se suprotstavljaju dominantnoj američkoj kulturi posle Drugog svetskog rata.

Kritikuju:

konformizam,
materijalizam,
konzumerizam,
represiju,
rat,
društvene norme.

Istovremeno traže:

slobodu + autentičnost + duhovno iskustvo + novi način života.

3. „Urlik“ – centralna pesma

Najpoznatija Ginzbergova pesma je:

Howl – „Urlik“

Prvi put je javno izvedena 1955. u San Francisku, a objavljena je 1956. godine.

Pesma govori o:

„najboljim umovima“ jedne generacije,
ludilu,
drogama,
siromaštvu,
seksualnosti,
društvenoj represiji,
duhovnoj potrazi,
otuđenju.

To nije klasična pesma sa urednom pričom.

To je veliki pesnički krik.

4. „Najbolji umovi moje generacije“

Jedna od ključnih ideja Urlika jeste da su ljudi koje društvo smatra:

ludima, marginalcima, zavisnicima, homoseksualcima, skitnicama i otpadnicima

za Ginzberga često upravo oni koji imaju najintenzivniji odnos prema stvarnosti.

Tu nastaje paradoks:

„normalno“ društvo može biti bolesno, a „ludi“ mogu videti istinu.

To je jedan od centralnih obrta Bit poetike.

5. Kritika američkog društva

Ginzberg napada društvo koje čoveka pretvara u:

potrošača + radnika + poslušnog građanina.

Posebno ga pogađaju:

materijalizam,
kapitalistička logika,
birokratija,
politička represija,
rat,
društveni konformizam.

Njegova poezija zato ima snažnu društveno-kritičku funkciju.

6. „Moloh“

Jedan od najvažnijih simbola u Urliku jeste:

MOLOH

Moloh je drevna religijska figura, ali kod Ginzberga postaje simbol ogromnog sistema koji žrtvuje čoveka.

Može označavati:

državu,
kapital,
industriju,
rat,
birokratiju,
represiju,
bezlični sistem.

Čovek postaje žrtva društvene mašine.

Zato se Moloh može zapamtiti kao:

SISTEM KOJI PROGUTA ČOVEKA.

7. Ludilo

Ludilo je jedna od centralnih tema.

Ginzberg se ne zadovoljava jednostavnom podelom:

normalan / lud.

On pita:

Ko određuje šta je normalno?

Njegova poezija pokušava da prikaže iskustvo ljudi koji su društveno i psihički marginalizovani.

U Urliku je ludilo istovremeno:

patnja,
iskustvo,
pobuna,
vizija.

8. Karl Solomon

Urlik je posvećen:

Karlu Solomonu

Ginzberg ga je upoznao u psihijatrijskoj ustanovi.

Solomon postaje simbol čoveka koji je društveno i psihijatrijski marginalizovan.

Zbog toga pesma nije samo apstraktni protest.

Ona je i:

lična posveta + saosećanje + svedočanstvo o patnji.

9. Seksualnost

Ginzberg otvoreno piše o seksualnosti, uključujući homoseksualnost.

To je bilo posebno provokativno u konzervativnoj Americi 1950-ih.

Seksualnost kod njega predstavlja:

ličnu slobodu,
odbacivanje društvene represije,
intimnost,
identitet,
pobunu protiv nametnutih normi.

Zato je njegovo pisanje bilo povezano i sa širim pokretima za slobodu izražavanja i seksualna prava.

10. Telo

Ginzberg odbacuje ideju da telo treba sakriti iz književnosti.

Telo je:

stvarno + prirodno + seksualno + duhovno.

Zato njegova poezija često ruši granicu između:

svetog i telesnog.

11. Droge i promenjena stanja svesti

U pesmama se pojavljuju iskustva:

marihuane,
psihodelika,
drugih droga,
promenjenih stanja svesti.

Ali njihova funkcija nije samo opis uživanja.

Ona se povezuju sa pokušajem:

proširenja svesti + drugačijeg opažanja stvarnosti + duhovnog iskustva.

Treba ih razumeti kao deo istorijskog i kulturnog konteksta Bit generacije, a ne kao preporuku za upotrebu droga.

12. Duhovnost

Ginzberg nije samo pesnik protesta.

U njegovoj poeziji postoji snažna potraga za:

duhovnim iskustvom.

Posebno kasnije postaju važni:

budizam,
meditacija,
mantra,
istočnjačka filozofija,
kontemplacija.

Njegov cilj nije samo:

uništiti stare vrednosti

nego pronaći:

novi način postojanja.

13. Svetost svakodnevnog

Kod Ginzberga granica između:

svetog

i

običnog

postaje veoma tanka.

Ulica, telo, seks, grad, prijatelj, ljubav, patnja i priroda mogu postati predmeti gotovo religijskog iskustva.

To je važno za razumevanje njegove poetike.

14. Sloboda

Sloboda je jedna od osnovnih vrednosti.

Ali sloboda za Ginzberga nije samo:

„radim šta hoću“.

Ona znači:

slobodu govora,
slobodu tela,
slobodu mišljenja,
slobodu umetničkog izraza,
slobodu od društvenog konformizma,
mogućnost da čovek bude ono što jeste.

15. Autentičnost

Ginzberg insistira na:

AUTENTIČNOSTI

Pesnik treba da govori:

ono što stvarno vidi, oseća i misli.

Zato njegov jezik često zvuči kao:

govor uživo.

On ne želi previše „ulepšanu“ poeziju.

16. Slobodni stih

Ginzberg ne poštuje stroga tradicionalna pravila rime i metra.

Koristi:

SLOBODNI STIH

Ali njegov stih nije bez ritma.

On se oslanja na:

dah,
ponavljanje,
ritam govora,
jazz,
spontanost,
duge stihove.

Njegova poezija je veoma bliska izvođenju naglas.

17. „Breath“ – dah

Za Ginzberga je važna ideja:

JEDINICA DAHA

Dugačak stih treba da prati prirodni ritam pesnikovog disanja.

Tako se:

telo → glas → dah → stih

povezuju u jednu celinu.

To je veoma važno za razumevanje njegovog stila.

18. Volt Vitmen

Veliki prethodnik Ginzberga je:

Volt Vitmen

Od Vitmena preuzima:

duge stihove,
slobodan stih,
nabrajanje,
širok obuhvat društva,
slavljenje tela,
neposrednost.

Ginzberg praktično nastavlja Vitmenovu tradiciju u novom istorijskom kontekstu.

19. Jazz

Na Ginzbergov stil utiče i:

JAZZ

Njegov stih često funkcioniše kao muzička improvizacija.

Postoje:

ponavljanje,
ubrzavanje,
usporavanje,
ritmički talasi,
spontanost.

Zato Ginzbergovu poeziju često treba čitati naglas.

20. „Amerika“

U pesmi:

„Amerika“

Ginzberg direktno razgovara sa Amerikom.

To nije jednostavno mržnja prema domovini.

On istovremeno:

kritikuje Ameriku + pripada Americi + zahteva da Amerika bude bolja.

To je vrsta unutrašnje kritike društva.

21. Grad

Grad je važan prostor Ginzbergove poezije.

On prikazuje:

Njujork,
San Francisko,
ulice,
barove,
metro,
marginalce.

Grad je istovremeno:

mesto slobode

i

mesto otuđenja.

22. Ispovest

Ginzberg često koristi:

Ispovedni ton

Govori o:

sopstvenim iskustvima,
seksualnosti,
porodici,
prijateljima,
mentalnim krizama,
političkim stavovima.

Pesnik postaje:

svedok sopstvenog vremena.

23. Majka i „Kadiš“

Jedna od najvažnijih kasnijih pesama je:

„Kadiš“

Posvećena je njegovoj majci Naomi Ginsberg.

Pesma je istovremeno:

žalost,
sećanje,
ljubav,
porodična istorija,
suočavanje sa mentalnom bolešću,
smrt,
duhovna potraga.

Ona pokazuje da Ginzberg nije samo „pesnik pobune“, već i veoma ličan pesnik.

24. Smrt

Smrt je česta tema.

Ginzberg je ne posmatra samo kao biološki kraj.

Ona postaje pitanje:

Kako živeti ako znamo da ćemo umreti?

Zato se život kod njega često mora živeti:

intenzivno + autentično + sada.

25. Poezija kao otpor

Kod Ginzberga poezija nije samo umetnički ukras.

Ona može biti:

otpor.

Pesnik se suprotstavlja:

cenzuri,
ratu,
represiji,
društvenom konformizmu,
ćutanju.

Zato poezija postaje društveni čin.

26. Cenzura i „Urlik“

Urlik je izazvao veliki skandal zbog eksplicitnog jezika i seksualnih sadržaja.

Izdavač Lorens Ferlingeti bio je optužen za objavljivanje opscenog materijala, ali je 1957. oslobođen, što je postalo važan događaj u istoriji slobode književnog izraza u SAD.

27. Najvažnija ideja cele zbirke

Ginzberg želi da poezija bude:

slobodna od laži.

Zato govori o onome što društvo pokušava da sakrije:

ludilu,
seksu,
drogama,
siromaštvu,
političkoj represiji,
smrti,
usamljenosti.

Njegov pesnički princip može se svesti na:

„Reći istinu o sopstvenom iskustvu.“

KLJUČNI POJMOVI

Allen Ginsberg / Alen Ginzberg
Urlik
Bit generacija
Kontrakulturna poezija
Kontrakultura
Sloboda
Autentičnost
Pobuna
Protest
Konformizam
Materijalizam
Konzumerizam
Represija
Moloch
Ludilo
Mentalna kriza
Carl Solomon
Seksualnost
Homoseksualnost
Telo
Ljubav
Usamljenost
Droge
Promenjeno stanje svesti
Duhovnost
Budizam
Meditacija
Mantra
Samospoznaja
Slobodni stih
Dah
Ritam
Jazz
Spontanost
Ispovest
Svetost
Profano i sveto
Kadiš
Smrt
Rat
Amerika
Društvena kritika
Cenzura
Sloboda izražavanja
Individualizam
Otuđenje
Marginalizacija
Društveni konformizam
Potraga za smislom

BIT GENERACIJA
↓
POBUNA PROTIV KONFORMIZMA
↓
SLOBODA
↓
AUTENTIČNOST
↓
TELO + SEKSUALNOST
↓
LUDILO + MARGINALCI
↓
PROTEST PROTIV SISTEMA
↓
MOLOH
↓
DUHOVNA POTRAGA
↓
POEZIJA KAO SLOBODAN GOVOR

Najvažniji kontrasti:

DRUŠTVO → KONFORMIZAM

GINZBERG → POBUNA

MOLOH → SISTEM

PESNIK → SLOBODA

LUDILO → MOGUĆA VIZIJA

TELO → PRIHVATANJE

DUHOVNOST → POTRAGA ZA SMISLOM

POEZIJA → OTPOR

Urlik uma predstavlja izbor iz poezije Alena Ginzberga u kojem se kroz slobodan, ritmičan i ispovedni stih spajaju lična iskustva, pobuna protiv konformističkog društva, iskustvo marginalizovanih, seksualna i telesna sloboda, ludilo, duhovna potraga i kritika političkog i materijalističkog sistema, čime poezija postaje istovremeno lični krik i društveni protest.

Cene su konačne!

Stepen očuvanosti je subjektivna procena i ne mora da odražava činjenično stanje!

Ne šaljem u inostranstvo!

Ne šaljem na Kosovo (tj. Pošta ne prima pošiljke za Kosovo).

Predmet: 84924567
Dom omladine Beograda 1983 135 strana

očuvanost 4-

Ginzberg je jedan od najvažnijih predstavnika Bit generacije, a njegovo pesništvo povezuje ličnu ispovest, društveni protest, seksualnu slobodu, duhovnost, psihičke krize, politiku i potragu za proširenjem svesti. Posebno je poznat po pesmi „Urlik“ (Howl), koja ga je 1956. učinila jednom od centralnih figura američke kontrakulture.

1. Šta je „Urlik uma“?

Naslov „Urlik uma“ dobro predstavlja Ginzbergovu poetiku.

„Urlik“ nije samo krik bola.

On može biti:

krik pojedinca + protest + ispovest + vizija + duhovno iskustvo.

Pesnik govori ono što konvencionalno društvo pokušava da potisne.

Zato je Ginzbergova poezija često:

direktna,
provokativna,
intimna,
politička,
seksualno otvorena,
duhovna,
ritmički slobodna.

2. Bit generacija

Ginzberg pripada:

BIT GENERACIJI

Uz njega se najčešće vezuju:

Džek Keruak,
Vilijam Barouz,
Nil Kasidi,
Gregori Korso.

Bitnici se suprotstavljaju dominantnoj američkoj kulturi posle Drugog svetskog rata.

Kritikuju:

konformizam,
materijalizam,
konzumerizam,
represiju,
rat,
društvene norme.

Istovremeno traže:

slobodu + autentičnost + duhovno iskustvo + novi način života.

3. „Urlik“ – centralna pesma

Najpoznatija Ginzbergova pesma je:

Howl – „Urlik“

Prvi put je javno izvedena 1955. u San Francisku, a objavljena je 1956. godine.

Pesma govori o:

„najboljim umovima“ jedne generacije,
ludilu,
drogama,
siromaštvu,
seksualnosti,
društvenoj represiji,
duhovnoj potrazi,
otuđenju.

To nije klasična pesma sa urednom pričom.

To je veliki pesnički krik.

4. „Najbolji umovi moje generacije“

Jedna od ključnih ideja Urlika jeste da su ljudi koje društvo smatra:

ludima, marginalcima, zavisnicima, homoseksualcima, skitnicama i otpadnicima

za Ginzberga često upravo oni koji imaju najintenzivniji odnos prema stvarnosti.

Tu nastaje paradoks:

„normalno“ društvo može biti bolesno, a „ludi“ mogu videti istinu.

To je jedan od centralnih obrta Bit poetike.

5. Kritika američkog društva

Ginzberg napada društvo koje čoveka pretvara u:

potrošača + radnika + poslušnog građanina.

Posebno ga pogađaju:

materijalizam,
kapitalistička logika,
birokratija,
politička represija,
rat,
društveni konformizam.

Njegova poezija zato ima snažnu društveno-kritičku funkciju.

6. „Moloh“

Jedan od najvažnijih simbola u Urliku jeste:

MOLOH

Moloh je drevna religijska figura, ali kod Ginzberga postaje simbol ogromnog sistema koji žrtvuje čoveka.

Može označavati:

državu,
kapital,
industriju,
rat,
birokratiju,
represiju,
bezlični sistem.

Čovek postaje žrtva društvene mašine.

Zato se Moloh može zapamtiti kao:

SISTEM KOJI PROGUTA ČOVEKA.

7. Ludilo

Ludilo je jedna od centralnih tema.

Ginzberg se ne zadovoljava jednostavnom podelom:

normalan / lud.

On pita:

Ko određuje šta je normalno?

Njegova poezija pokušava da prikaže iskustvo ljudi koji su društveno i psihički marginalizovani.

U Urliku je ludilo istovremeno:

patnja,
iskustvo,
pobuna,
vizija.

8. Karl Solomon

Urlik je posvećen:

Karlu Solomonu

Ginzberg ga je upoznao u psihijatrijskoj ustanovi.

Solomon postaje simbol čoveka koji je društveno i psihijatrijski marginalizovan.

Zbog toga pesma nije samo apstraktni protest.

Ona je i:

lična posveta + saosećanje + svedočanstvo o patnji.

9. Seksualnost

Ginzberg otvoreno piše o seksualnosti, uključujući homoseksualnost.

To je bilo posebno provokativno u konzervativnoj Americi 1950-ih.

Seksualnost kod njega predstavlja:

ličnu slobodu,
odbacivanje društvene represije,
intimnost,
identitet,
pobunu protiv nametnutih normi.

Zato je njegovo pisanje bilo povezano i sa širim pokretima za slobodu izražavanja i seksualna prava.

10. Telo

Ginzberg odbacuje ideju da telo treba sakriti iz književnosti.

Telo je:

stvarno + prirodno + seksualno + duhovno.

Zato njegova poezija često ruši granicu između:

svetog i telesnog.

11. Droge i promenjena stanja svesti

U pesmama se pojavljuju iskustva:

marihuane,
psihodelika,
drugih droga,
promenjenih stanja svesti.

Ali njihova funkcija nije samo opis uživanja.

Ona se povezuju sa pokušajem:

proširenja svesti + drugačijeg opažanja stvarnosti + duhovnog iskustva.

Treba ih razumeti kao deo istorijskog i kulturnog konteksta Bit generacije, a ne kao preporuku za upotrebu droga.

12. Duhovnost

Ginzberg nije samo pesnik protesta.

U njegovoj poeziji postoji snažna potraga za:

duhovnim iskustvom.

Posebno kasnije postaju važni:

budizam,
meditacija,
mantra,
istočnjačka filozofija,
kontemplacija.

Njegov cilj nije samo:

uništiti stare vrednosti

nego pronaći:

novi način postojanja.

13. Svetost svakodnevnog

Kod Ginzberga granica između:

svetog

i

običnog

postaje veoma tanka.

Ulica, telo, seks, grad, prijatelj, ljubav, patnja i priroda mogu postati predmeti gotovo religijskog iskustva.

To je važno za razumevanje njegove poetike.

14. Sloboda

Sloboda je jedna od osnovnih vrednosti.

Ali sloboda za Ginzberga nije samo:

„radim šta hoću“.

Ona znači:

slobodu govora,
slobodu tela,
slobodu mišljenja,
slobodu umetničkog izraza,
slobodu od društvenog konformizma,
mogućnost da čovek bude ono što jeste.

15. Autentičnost

Ginzberg insistira na:

AUTENTIČNOSTI

Pesnik treba da govori:

ono što stvarno vidi, oseća i misli.

Zato njegov jezik često zvuči kao:

govor uživo.

On ne želi previše „ulepšanu“ poeziju.

16. Slobodni stih

Ginzberg ne poštuje stroga tradicionalna pravila rime i metra.

Koristi:

SLOBODNI STIH

Ali njegov stih nije bez ritma.

On se oslanja na:

dah,
ponavljanje,
ritam govora,
jazz,
spontanost,
duge stihove.

Njegova poezija je veoma bliska izvođenju naglas.

17. „Breath“ – dah

Za Ginzberga je važna ideja:

JEDINICA DAHA

Dugačak stih treba da prati prirodni ritam pesnikovog disanja.

Tako se:

telo → glas → dah → stih

povezuju u jednu celinu.

To je veoma važno za razumevanje njegovog stila.

18. Volt Vitmen

Veliki prethodnik Ginzberga je:

Volt Vitmen

Od Vitmena preuzima:

duge stihove,
slobodan stih,
nabrajanje,
širok obuhvat društva,
slavljenje tela,
neposrednost.

Ginzberg praktično nastavlja Vitmenovu tradiciju u novom istorijskom kontekstu.

19. Jazz

Na Ginzbergov stil utiče i:

JAZZ

Njegov stih često funkcioniše kao muzička improvizacija.

Postoje:

ponavljanje,
ubrzavanje,
usporavanje,
ritmički talasi,
spontanost.

Zato Ginzbergovu poeziju često treba čitati naglas.

20. „Amerika“

U pesmi:

„Amerika“

Ginzberg direktno razgovara sa Amerikom.

To nije jednostavno mržnja prema domovini.

On istovremeno:

kritikuje Ameriku + pripada Americi + zahteva da Amerika bude bolja.

To je vrsta unutrašnje kritike društva.

21. Grad

Grad je važan prostor Ginzbergove poezije.

On prikazuje:

Njujork,
San Francisko,
ulice,
barove,
metro,
marginalce.

Grad je istovremeno:

mesto slobode

i

mesto otuđenja.

22. Ispovest

Ginzberg često koristi:

Ispovedni ton

Govori o:

sopstvenim iskustvima,
seksualnosti,
porodici,
prijateljima,
mentalnim krizama,
političkim stavovima.

Pesnik postaje:

svedok sopstvenog vremena.

23. Majka i „Kadiš“

Jedna od najvažnijih kasnijih pesama je:

„Kadiš“

Posvećena je njegovoj majci Naomi Ginsberg.

Pesma je istovremeno:

žalost,
sećanje,
ljubav,
porodična istorija,
suočavanje sa mentalnom bolešću,
smrt,
duhovna potraga.

Ona pokazuje da Ginzberg nije samo „pesnik pobune“, već i veoma ličan pesnik.

24. Smrt

Smrt je česta tema.

Ginzberg je ne posmatra samo kao biološki kraj.

Ona postaje pitanje:

Kako živeti ako znamo da ćemo umreti?

Zato se život kod njega često mora živeti:

intenzivno + autentično + sada.

25. Poezija kao otpor

Kod Ginzberga poezija nije samo umetnički ukras.

Ona može biti:

otpor.

Pesnik se suprotstavlja:

cenzuri,
ratu,
represiji,
društvenom konformizmu,
ćutanju.

Zato poezija postaje društveni čin.

26. Cenzura i „Urlik“

Urlik je izazvao veliki skandal zbog eksplicitnog jezika i seksualnih sadržaja.

Izdavač Lorens Ferlingeti bio je optužen za objavljivanje opscenog materijala, ali je 1957. oslobođen, što je postalo važan događaj u istoriji slobode književnog izraza u SAD.

27. Najvažnija ideja cele zbirke

Ginzberg želi da poezija bude:

slobodna od laži.

Zato govori o onome što društvo pokušava da sakrije:

ludilu,
seksu,
drogama,
siromaštvu,
političkoj represiji,
smrti,
usamljenosti.

Njegov pesnički princip može se svesti na:

„Reći istinu o sopstvenom iskustvu.“

KLJUČNI POJMOVI

Allen Ginsberg / Alen Ginzberg
Urlik
Bit generacija
Kontrakulturna poezija
Kontrakultura
Sloboda
Autentičnost
Pobuna
Protest
Konformizam
Materijalizam
Konzumerizam
Represija
Moloch
Ludilo
Mentalna kriza
Carl Solomon
Seksualnost
Homoseksualnost
Telo
Ljubav
Usamljenost
Droge
Promenjeno stanje svesti
Duhovnost
Budizam
Meditacija
Mantra
Samospoznaja
Slobodni stih
Dah
Ritam
Jazz
Spontanost
Ispovest
Svetost
Profano i sveto
Kadiš
Smrt
Rat
Amerika
Društvena kritika
Cenzura
Sloboda izražavanja
Individualizam
Otuđenje
Marginalizacija
Društveni konformizam
Potraga za smislom

BIT GENERACIJA
↓
POBUNA PROTIV KONFORMIZMA
↓
SLOBODA
↓
AUTENTIČNOST
↓
TELO + SEKSUALNOST
↓
LUDILO + MARGINALCI
↓
PROTEST PROTIV SISTEMA
↓
MOLOH
↓
DUHOVNA POTRAGA
↓
POEZIJA KAO SLOBODAN GOVOR

Najvažniji kontrasti:

DRUŠTVO → KONFORMIZAM

GINZBERG → POBUNA

MOLOH → SISTEM

PESNIK → SLOBODA

LUDILO → MOGUĆA VIZIJA

TELO → PRIHVATANJE

DUHOVNOST → POTRAGA ZA SMISLOM

POEZIJA → OTPOR

Urlik uma predstavlja izbor iz poezije Alena Ginzberga u kojem se kroz slobodan, ritmičan i ispovedni stih spajaju lična iskustva, pobuna protiv konformističkog društva, iskustvo marginalizovanih, seksualna i telesna sloboda, ludilo, duhovna potraga i kritika političkog i materijalističkog sistema, čime poezija postaje istovremeno lični krik i društveni protest.
84924567 Urlik uma : izabrane pesme 1947-1980. - Alen Ginzberg

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.