Godina izdanja: 2017
ISBN: 978-9958-820-79-3
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Autor - osoba Duraković, Ferida
Arnaut, Selim
Naslov Pohvala drvetu / Ferida Duraković. Plodovi / Selim Arnaut ; [priredili Marko Vešović, Željko Grahovac]
Vrsta građe dr.knjiž.oblici
Ciljna grupa odrasli, opća (lijepa književnost)
Jezik bosanski
Godina 2017
Izdavanje i proizvodnja Sarajevo : Preporod, 2017 (Sarajevo : Dobra knjiga)
Fizički opis 336 str. ; 20 cm
Drugi autori - osoba Vešović, Marko (sastavljač, sabirač) (autor uvoda, napomena, predgovora, pogovora)
Grahovac, Željko (sastavljač, sabirač) (autor uvoda, napomena, predgovora, pogovora)
Šemsović, Sead (autor uvoda, napomena, predgovora, pogovora)
Zbirka Bošnjačka književnost u 100 knjiga ; 94
978-9958-820-79-3
Napomene Ratni zapis o poeziji Feride Duraković / Marko Vešović: str. 7-14
Daleko na zemlji drvo bola / Željko Grahovac: str. 151-163
Bio-bibliografija / priredio Sead Šemsović: str. 133-147, 333-336


Ferida Duraković (1957, Olovo) diplomirala je jugoslovenske književnosti i srpskohrvatski jezik 1980. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Radila je kao profesorka maternjeg jezika i književnosti u Sarajevu i Varešu, profesorka srpskohrvatskog jezika na Vazduhoplovnoj akademiji u Rajlovcu, lektorka u listu Oslobođenje. Od 1995. o 1992. godine radila je kao urednica za književne programe u sarajevskom Domu mladih na Skenderiji. Dvadeset dve godine provela je na mestu glavne sekretarke i izvršne direktorke P. E. N. centra BiH u Sarajevu. Prvu zbirku poezije Bal pod maskama objavila je 1977. godine i za nju dobila Nagradu Književne omladine BiH i Nagradu Svjetlosti za najbolju prvu knjigu mladog autora. Objavila je i zbirke poezije Oči koje me gledaju (1982), Mala noćna svjetiljka (1989), Srce tame (1994), Selidba iz lijepog kraja gdje umiru ruže (1994), Przeprowadzka ź pięknego kraju, w którym umierają róże (1995), The Heart of Darkness (Vasyl Stus Freedom-to-Write Award, USA 1999), Locus minoris – Sklonost Bosni kao melanholiji (2007), Putnici kroz (ne) vrijeme – 50 godina Sarajevskih dana poezije (sa F.N. Haver, 2011), Dolga e nošta (2014), Si paga con la vita (2015), Pohvala drvetu (2017), Kao kiša u japanskim filmovima (2018), Serce ciemności (2019). Objavila je i knjigu kolumni i eseja Pokret otpora (2012), kao i knjige proze za decu (Još jedna bajka o ruži, Mikijeva abeceda, Amilina abeceda, Mikijeva i Amilina abeceda, a Ezopove basne i Vjetrov prijatelj s Mirzom Hasanbegovićem). Godine 2012. nominovana je za Nagradu „Astrid Lindgren“. Njena radio-drama Osloni se na mene dobila je 2015. godine prvu nagradu na anonimnom konkursu BH Radija 1. Poezija i proza prevedene su joj na tridesetak jezika. Živi u Sarajevu s mužem, kćerkom i mačkama.
A između ovih redova odvijao se pravi život: odrastanje, srastanje, usponi, padovi, crno-bijeli filmovi, rat, smrt, domovina, država, mržnja i ljubav. I ljubav.

Selim Arnaut (Zenica, 24. maj 1962) bosanskohercegovački je pjesnik, prozaist, publicista i kolumnista, jedan od autora koji su se pojavili u književnom prostoru Bosne i Hercegovine krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina. Studirao je filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a nakon studija, zajedno sa Zilhadom Ključaninom, pokrenuo je časopis Književna revija. Uoči rata u Bosni i Hercegovini uređivao je njegov posljednji broj zajedno sa Karimom Zaimovićem.
Arnaut se najprije afirmisao kao pjesnik. Njegova poezija odlikuje se sažetošću, unutrašnjom napetošću, urbanom senzibilnošću i izraženom refleksivnošću. U njoj se često susreću egzistencijalna nelagoda, osjećaj istorijskog i društvenog rasapa, kao i potreba da se kroz jezik zahvate iskustva grada, identiteta i savremene nesigurnosti. Među njegovim poznatijim pjesničkim knjigama su Krov (1988), Krov i nove pjesme (1990) i Zašto ne znam opisati grad (1994), dok je u prozi objavio roman Boja kućne građe (1997). Bavio se i publicistikom, a poznat je i po knjizi O čemu govorimo kad govorimo o Bosni.
Za svoj pjesnički rad dobio je značajna priznanja, među kojima se izdvajaju Brankova nagrada i nagrada Mlada Struga za zbirku Krov. Selim Arnaut pripada onom krugu bosanskohercegovačkih autora kod kojih se poetski glas oblikuje na razmeđu lirskog, intelektualnog i iskustveno istorijskog, zbog čega njegovo djelo zauzima posebno mjesto u savremenoj bošnjačkoj i bosanskohercegovačkoj književnosti.

MG40 (N)