| Cena: |
| Stanje: | Polovan sa vidljivim znacima korišćenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Pouzećem Lično |
| Grad: |
Beograd-Čukarica, Beograd-Čukarica |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1978
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Дада танк / Драган Алексић ; приредио Гојко М. Тешић ;
poezija
Београд : Нолит, 1978,
Физички опис 125 стр. ; 20 cm.
Тираж 1000
Белешка о издању: стр. 119-120
Напомена: стр. 124
Биографски подаци: стр. 125
Библиографске белешке [о радовима Д. Алексића]: стр. 121-123.
Алексић, Драган, 1901-1958 -- `Дада танк`
Očuvanost 3.
ALEKSIĆ, Dragan, pisac i novinar (Bunić, Korenica, 28. XII 1901 — Beograd, 22. VII 1958). Sin je Matije i Lucije, rođ. Osterman. Djetinjstvo i mladost proveo je u Vinkovcima, gdje je svršio osnovnu školu i gimnaziju (1908–1920). Slavistiku je studirao u Pragu (1920–1922). Od 1918. javljao se u književnom životu Hrvatske, a prešavši u Beograd 1923, uključio se u srpsku književnu sredinu. Najprije se bavio književnim, a od 1928. pretežno novinarskim radom. Bio je urednik lista Vreme (1926–1935) te publikacija Nauka i život (1938), Dokumenat današnjice – Sedma sila (1939, 1940). Bio je član Udruženja novinara Jugoslavije. — Pjesme je objavljivao u Omladini (1918–1920), Iskri (1918, 1919), Almanahu socijalističke omladine (1919), Jugoslavenskoj njivi (1919) i almanahu Našoj svijesti (1919). U reviji Zenit (1921–1922) objavio je niz pjesama i književni manifest Dadaizam. Sudjelovao je na dadaističkim priredbama u Pragu (s K. Teigeom) i u nas (Osijek, Subotica, 1922). Svoje dadaističke pjesme tiskao je i u mađarskim časopisima Ma (1922) i Út (1922). Uređivao je i tiskao pjesme u zagrebačkom dadaističkom časopisu Dada tank (1922), poslije Dada jazz. U Beogradu je objavio pjesme u publikacijama: Balkan (1923), Budućnost (1923), Hipnos (1923), Misao (1923), Tribuna (1923), Crno na belo (1924), Večnost (1926), Savremeni pregled (1927), Šumadija (1927), Letopis Matice srpske (1928), 50 u Evropi (1928), Ideje (1935). Četiri pjesme iz kasnijeg razdoblja objavljene su posthumno u Književnosti (1958). Zastupljen je u zborniku pjesničkog humora Urnebesnik (1960). Kao novinar pisao je filmske (Film, 1926), kazališne, likovne i književne kritike te reportaže, feljtone i zapise u dnevniku Vreme (1927–1933). Zajedno s B. Tokinom režirao je film Kačaci u Topčideru (1924). — Nazvan je osnivačem dadaizma u hrvatskoj i srpskoj književnosti (G. Tešić).