pregleda

Nina Živančević - Gledajući knjige nezavisnih izdavača


Cena:
599 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Beograd-Vračar,
Beograd-Vračar
Prodavac

bgdionis (493)

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 2030

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1988.
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Narodna knjiga, 1988.
Bibliotečki primerak, odlično očuvan, osim pečata, sve novo.

Možda i najbolja pesnička knjiga naše velike pesnikinje.

Nina Živančević je pesnikinja grada, pesnikinja doba `raslojavanja osećanja`. Ona želi da svoju poeziju (svoj domaći srpskohrvatski jezik, ili srpski, ako hoćete, idiom) priključi svetskoj struji `raslojenog osećanja`, koja je danas, nakon prvih modernističkih sinteza, zašla u pevanje iz mikrostrukture sveta.
Iskustvo Živančevićeve formiralo se u civilizacijskom miljeu dva grada, Beograda i Njujorka, i to je primetno u njenoj poeziji. Govoreći iz ovog iskustva, pesnikinja uspeva da ostvari veoma sugestivne rezultate. Nina Živančević ima izuzetan smisao za poetsku slikovnost. Gotovo bi se moglo reći da seunutar slikovnog postupka mašte formira i celi njen osećaj za ritam. Iz doba `raslojenih osećanja` Nina Živančević je nasledila i manirističku strast za poetsko-kulturološkim referencama, citatima i radu `bibliotečke` mašte, mada erudicija nije najvažniji momenat njene poezije. To je, pre svega, koliko opšti, toliko i poetski konkretizovan, odnos prema pojmu modernosti. Zapravo, prema modernosti kao izrazu svakodnevnog, `nepoetskog` života.
Slobodan Blagojević

Nina Živančević (Beograd, 30. januar 1957) je srpska pesnikinja, prozni pisac, esejista, kritičar i književni prevodilac.
Biografija

Nina Živančević rođena je 1957. godine u Beogradu. Spada u one autore koji ne prestaju da iznenađuju sa objavljivanjem nove knjige.[1] Piše kraće pesme, poeme, muzičko-lirske performanse, prozna ostvarenja.[2][3] Nina Živančević je objavila prvu knjigu poezije Pesme u izdanju Nolita 1982. i za nju dobila uglednu Brankovu nagradu.[4] Tih godina sarađivala sa Alenom Ginzbergom. Do sada je objavila više poetskih zbirki na srpskom, francuskom i engleskom. Objavila je nekoliko proznih knjiga i knjiga teoretskih eseja - monografiju o recepciji dela Miloša Crnjanskog (doktorska teza) i studiju o našim umetnicama u egzilu, Onze femmes artistes, nomads et slaves. Dobitnica mnogih književnih nagrada, prevodila, uređivala a i lično učestvovala u brojnim pesničkim antologijama svetskog značaja.[5] Kao urednica i korespondent sarađivala sa časopisima i novinama kao što su Delo, Nin, Politika, Dnevnik[6], Prestup, Moment, El Pais, New York Arts Magazine, American Book Review, East Village Eye, Republique de letters.[7] Predavala je književnost i teoriju pozorišne avangarde na brojnim univerzitetima kao što su Naropa, Univerzitet u Njujorku, Heriman, Sent Džons univerzitet u Sjedinjenim Državama, a u Evropi predaje avangardno pozorište i performans na Sorboni i na univerzitetu Pariz 8.[8][9] Živi i radi u Parizu.[10] Član je Srpskog književnog društva.[11]
Objavljena dela

Pesme, Beograd, Nolit, 1982 (Brankova nagrada)
Mostovi koji rastu, Beograd, Nolit, 1984.
Gledajući knjige nezavisnih izdavača, Beograd, Narodna Knjiga, 1985.
More or Less urgent, Minnesota, New Rivers Press, 1988.
Duh renesanse, Prosveta, Beograd 1989.
I Was a War Reporter in Egypt, New York, Leaves Press, 1992.
Recherche Philippe Sollers, Paris, Noel Blandin, 1992.
Inside and Out of Byzantium, New York, Semiotexte, 1994.
Vizantijske priče, Beograd, Vreme Knjige, 1995.
Pesnički divan, Zrenjanin, Braničevo, 1995.
Minotaur i lavirint, Vršac, KOV, 1996.
Prodavci snova, roman, Narodna Knjiga, Beograd, 2000.
Kao što već rekoh, roman, Prosveta, Beograd, 2002.
Death of New York City (Izabrane pesme, predgovor Charles Simic), Cool Grove, New York, 2002.
Orfejev povratak (pripovetke), Prosveta, Beograd, 2003.
J’ai été cette journaliste de guerre en Egypte (izabrana poezija), L’Harmatan, Paris, 2004.
Slovo P, (poezija), Beogradska Manufaktura Snova, Beograd, 2004
Krajem veka (poezija) Beogradska Manufaktura Snova, Belgrade, 2006.
Milosh Crnjanski, de la Serbie à l’exil et son retour (monografija), L’Harmattan, Paris, 2007.
Sous le Signe de Cyber Cybele, poezija, L’Harmattan, Paris, 2009.
Iznenadni Blesak (razgovori sa savremenicima), Glasnik, Beograd 2009.
Onze Femmes Artistes, Nomades et Slaves, Non Lieu, Paris, 2011.
Isceljenje, Mali Nemo, Pančevo 2012.
Crnjanski i njegov čitalac, Mali Nemo, Pančevo 2012.
L`Amour n`est qu`un mot 2013.
Living on Air, 2013.
Letters to Myself, 2014.
Sonnets En Avion, 2015.
Ono što se pamti, 2017.

Prevodi

Kabir: Poems (skd1980)
Lao Tzu: Tao Te Ching (1981)
Walter Abish: How German Is It? (1987)
Charles Bukowski: Notes on Ordinary Madness (1985)
Kathy Acker: Great Expectations (1986)
Lynne Tillman: Haunted Houses (1990)
Chris Kraus: Alens and Anorexia (2000)
Julia Kristeva: Selected Interviews (2003)
Simone Weil: Gravity and Grace (2007)

Lično preuzimanje: ugao Maksima Gorkog i Južnog bulevara.
Otvorenost za svaku vrstu dogovora.

Knjige kod kojih na početku opisa stoji `Knjaževac` - nalaze se tamo, i nije ih moguće odmah preuzeti u Beogradu, nego nakon nekoliko dana. Te knjige se svakako mogu odmah preuzeti u Knjaževcu, kao što se mogu odmah i poslati poštom.

Predmet: 76113901
Narodna knjiga, 1988.
Bibliotečki primerak, odlično očuvan, osim pečata, sve novo.

Možda i najbolja pesnička knjiga naše velike pesnikinje.

Nina Živančević je pesnikinja grada, pesnikinja doba `raslojavanja osećanja`. Ona želi da svoju poeziju (svoj domaći srpskohrvatski jezik, ili srpski, ako hoćete, idiom) priključi svetskoj struji `raslojenog osećanja`, koja je danas, nakon prvih modernističkih sinteza, zašla u pevanje iz mikrostrukture sveta.
Iskustvo Živančevićeve formiralo se u civilizacijskom miljeu dva grada, Beograda i Njujorka, i to je primetno u njenoj poeziji. Govoreći iz ovog iskustva, pesnikinja uspeva da ostvari veoma sugestivne rezultate. Nina Živančević ima izuzetan smisao za poetsku slikovnost. Gotovo bi se moglo reći da seunutar slikovnog postupka mašte formira i celi njen osećaj za ritam. Iz doba `raslojenih osećanja` Nina Živančević je nasledila i manirističku strast za poetsko-kulturološkim referencama, citatima i radu `bibliotečke` mašte, mada erudicija nije najvažniji momenat njene poezije. To je, pre svega, koliko opšti, toliko i poetski konkretizovan, odnos prema pojmu modernosti. Zapravo, prema modernosti kao izrazu svakodnevnog, `nepoetskog` života.
Slobodan Blagojević

Nina Živančević (Beograd, 30. januar 1957) je srpska pesnikinja, prozni pisac, esejista, kritičar i književni prevodilac.
Biografija

Nina Živančević rođena je 1957. godine u Beogradu. Spada u one autore koji ne prestaju da iznenađuju sa objavljivanjem nove knjige.[1] Piše kraće pesme, poeme, muzičko-lirske performanse, prozna ostvarenja.[2][3] Nina Živančević je objavila prvu knjigu poezije Pesme u izdanju Nolita 1982. i za nju dobila uglednu Brankovu nagradu.[4] Tih godina sarađivala sa Alenom Ginzbergom. Do sada je objavila više poetskih zbirki na srpskom, francuskom i engleskom. Objavila je nekoliko proznih knjiga i knjiga teoretskih eseja - monografiju o recepciji dela Miloša Crnjanskog (doktorska teza) i studiju o našim umetnicama u egzilu, Onze femmes artistes, nomads et slaves. Dobitnica mnogih književnih nagrada, prevodila, uređivala a i lično učestvovala u brojnim pesničkim antologijama svetskog značaja.[5] Kao urednica i korespondent sarađivala sa časopisima i novinama kao što su Delo, Nin, Politika, Dnevnik[6], Prestup, Moment, El Pais, New York Arts Magazine, American Book Review, East Village Eye, Republique de letters.[7] Predavala je književnost i teoriju pozorišne avangarde na brojnim univerzitetima kao što su Naropa, Univerzitet u Njujorku, Heriman, Sent Džons univerzitet u Sjedinjenim Državama, a u Evropi predaje avangardno pozorište i performans na Sorboni i na univerzitetu Pariz 8.[8][9] Živi i radi u Parizu.[10] Član je Srpskog književnog društva.[11]
Objavljena dela

Pesme, Beograd, Nolit, 1982 (Brankova nagrada)
Mostovi koji rastu, Beograd, Nolit, 1984.
Gledajući knjige nezavisnih izdavača, Beograd, Narodna Knjiga, 1985.
More or Less urgent, Minnesota, New Rivers Press, 1988.
Duh renesanse, Prosveta, Beograd 1989.
I Was a War Reporter in Egypt, New York, Leaves Press, 1992.
Recherche Philippe Sollers, Paris, Noel Blandin, 1992.
Inside and Out of Byzantium, New York, Semiotexte, 1994.
Vizantijske priče, Beograd, Vreme Knjige, 1995.
Pesnički divan, Zrenjanin, Braničevo, 1995.
Minotaur i lavirint, Vršac, KOV, 1996.
Prodavci snova, roman, Narodna Knjiga, Beograd, 2000.
Kao što već rekoh, roman, Prosveta, Beograd, 2002.
Death of New York City (Izabrane pesme, predgovor Charles Simic), Cool Grove, New York, 2002.
Orfejev povratak (pripovetke), Prosveta, Beograd, 2003.
J’ai été cette journaliste de guerre en Egypte (izabrana poezija), L’Harmatan, Paris, 2004.
Slovo P, (poezija), Beogradska Manufaktura Snova, Beograd, 2004
Krajem veka (poezija) Beogradska Manufaktura Snova, Belgrade, 2006.
Milosh Crnjanski, de la Serbie à l’exil et son retour (monografija), L’Harmattan, Paris, 2007.
Sous le Signe de Cyber Cybele, poezija, L’Harmattan, Paris, 2009.
Iznenadni Blesak (razgovori sa savremenicima), Glasnik, Beograd 2009.
Onze Femmes Artistes, Nomades et Slaves, Non Lieu, Paris, 2011.
Isceljenje, Mali Nemo, Pančevo 2012.
Crnjanski i njegov čitalac, Mali Nemo, Pančevo 2012.
L`Amour n`est qu`un mot 2013.
Living on Air, 2013.
Letters to Myself, 2014.
Sonnets En Avion, 2015.
Ono što se pamti, 2017.

Prevodi

Kabir: Poems (skd1980)
Lao Tzu: Tao Te Ching (1981)
Walter Abish: How German Is It? (1987)
Charles Bukowski: Notes on Ordinary Madness (1985)
Kathy Acker: Great Expectations (1986)
Lynne Tillman: Haunted Houses (1990)
Chris Kraus: Alens and Anorexia (2000)
Julia Kristeva: Selected Interviews (2003)
Simone Weil: Gravity and Grace (2007)
76113901 Nina Živančević - Gledajući knjige nezavisnih izdavača

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.