Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 233
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Pentti Saarikoski (Impilahti, sada u Republici Kareliji, 2. rujna 1937. – Joensuu, 24. kolovoza 1983.) bio je jedan od najvažnijih pjesnika na književnoj sceni Finske tijekom 1960-ih i 1970-ih. Njegov opus se sastoji od poezije i prijevoda, među kojima su klasici kao što su Homerova Odiseja i Uliks Jamesa Joycea.
Prema Saarikoskom, on je bio jedina osoba na svijetu koja je ikad prevela i Homerovog i Joyceovog Uliksa – izjava koja vjerojatno vrijedi i danas. Štoviše, trebalo mu je samo dvije godine da prevede Homerovu Odiseju iz izdanja Victora Bérarda, što se smatra prilično brzim ostvarenjem.[1] Drugi značajni prijevodi uključuju Aristotelovu Poetiku i Lovac u žitu J. D. Salingera.
Saarikoski je pokopan u Heinävesiju na groblju samostana Novi Valamo.
Tijekom Drugog svjetskog rata, Saarikoski je poslan u Švedsku kao jedno od finske ratne djece. Naučio je pisati i čitati švedski u Norrköpingu 1944. godine.[2]
Njegov rad
Saarikoskijev proboj bio je i kritički i komercijalno Mitä tapahtuu todella? (Što se zapravo događa?) objavljena 1962. Zbirka pjesama najavila je novu eru u finskoj kulturi, postavljajući temelje finske `participativne poezije`, stila čiji su sljedbenici inzistirali da pjesnici svojim radom trebaju sudjelovati u politici. Doista, neke od pjesama sadržanih u zbirci imaju jasan politički ton, dok su 1950-ih finski modernisti općenito bili skloniji mišljenju da umjetnost treba raditi isključivo radi umjetnosti. Mitä tapahtuu todella? označio je i promjenu pjesnikova stila. Njegova rana djela Runoja (Pjesme) i Toisia Runoja (Ostale pjesme), oba objavljena 1958., još nisu `participativna poezija` ili `demokratska poezija` kako je sam pjesnik nazvao svoj stil. Umjesto toga, ističu se po referencama na grčku antiku dok je opći stil bio moderan, što je navelo književne kritičare da kažu da Saarikoskijeva prva djela čine njegovo `grčko razdoblje`. Saarikoskijevo zanimanje za grčki počelo je vrlo rano. U stvari, studirao je grčki i književnost na Sveučilištu u Helsinkiju 1950-ih, iako nikada nije diplomirao.
Tijekom 1970-ih Saarikoski je nastavio objavljivati zbirke pjesama. Njegovo divljenje prema grčkom filozofu Heraklitu produbilo se do te mjere da je Saarikoski u jednom trenutku za svoju poeziju usvojio filozofov kolokvijalni naziv `The Opscure`, `Hämärä` na finskom. Saarikoski je namjerno počeo prikrivati svoje pjesme i jednu od svojih zbirki nazvao Hämärän Tanssit (The Dark One`s Dansit, preveo Anselm Hollo), što je referenca na Heraklita. Dok su neka od njegovih djela, posebno s kraja 1960-ih, naišla na prilično mrzovoljan prijem od strane kritičara, njegove posljednje tri zbirke pjesama koje čine `Tiarnia-trilogiju` (1977., 1980., 1983.) često se smatraju drugom umjetničkom vrhuncem njegove karijere. Napisane su u Švedskoj gdje je Saarikoski živio sa svojom posljednjom suprugom Miom Berner. Ovi radovi odražavaju pesimizam prema tehnokratskom društvu koje se smatra odvraćanjem od društvene participacije građana. Svi radovi u naslovu imaju riječ `ples` koja se odnosi na oblik društvenog otpora.
Saarikoski je također pisao kolumne pod pseudonimom `Nenä` (`Nos`). Njegove kolumne satire su crkvu, vojsku, politiku i, sve u svemu, konzervativizam. U svojim je kolumnama na vrlo učinkovit način parodirao službeni politički žargon svog vremena.
Politika
Saarikoski je bio kandidat za Finsku narodnu demokratsku ligu (SKDL) na parlamentarnim izborima 1966. i 1970., ali nije izabran. Postao je član Komunističke partije Finske 1968. godine.
Slavna osoba
Pjesma Saarikoskog u centru Sofije, Bugarska.
Saarikoski je bio poznata slavna osoba u Finskoj zbog svog kontroverznog osobnog života. Bio je entuzijastičan komunist, ženio se četiri puta i jako je konzumirao alkohol. Sam Saarikoski je rekao: `Svoj život pravim fikcijom da bi bio istina`. U intervjuu,[3] Saarikoskijeva kći, Helena Saarikoski, izjavila je da je njezin otac bio izvrstan primjer europskog boema, te je kao takav pomogao uspostaviti sliku modernog intelekta u Finskoj....