pregleda

SVJETLINE LANIŠTA, GRADIMIR GOJER


Cena:
1.500 din
Stanje: Nekorišćen
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Lično preuzimanje
Plaćanje: Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

BibliotekaJelenaNS (389)

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 470

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: 2018
ISBN: 978-9958-075-07-0
Jezik: Srpski
Autor: Strani

O AUTORU:

`Gradimir Gojer, rođen 4. marta 1951. godine u Mostaru, je bosanskohercegovački pozorišni reditelj, književnik i kritičar. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, studij komparativne književnosti sa teatrologijom.
Režirao je u pozorištima u BiH, Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji i Italiji. Sa književnikom Safetom Plakalom, režiserom Dubravkom Bibanovićem i tadašnjim direktorom Pozorišta mladih iz Sarajeva, ing. Đorđem Mačkićem osnovao i pokrenuo Ratni teatar u Sarajevu. Na poziv tadašnjeg gradonačelnika Sarajeva, Muhameda Kreševljakovića, preuzima Kamerni teatar 55 u funkciji umjetničkog rukovodioca i direktora. Bio je direktor i umjetnički rukovodilac u Narodnom pozorištu Sarajevo. Obavljao je dužnosti direktora Poslovne zajednice profesionalnih pozorišta BiH, dogradonačelnika Grada Sarajeva, ministra kulture i sporta Kantona Sarajevo, predsjednika Društva pisaca BiH, član uprave Hrvatskog kulturnog društva „Napredak`. U toku 1992. i 1993. godine bio je izabran za ministra bez portfelja u ratnoj vladi premijera Harisa Silajdžića. Između ostalog je i član uprave Sarajevskog fudbalskog kluba FK Željezničar Napisao je 34 knjige iz oblasti teatrologije, političke esejistike i publicistike, poezije i baletnih libreta. Bio je zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, vijećnik u Općinskom vijeću Stari Grad i Gradskom vijeću Grada Sarajeva. Trenutno je potpredsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu.
Nakon režiranja predstave Katarina Kosača 2005.godine Gradimir Gojer je izjavio:
Katarinu Kosaču smatram prvom emancipiranom Bosankom i Hercegovkom…koja se u povijesnim razdjelnicima uspjela izboriti za osobni stav, za jasnu ideju BiH kao države, kao domovine i kao otadžbine. Katarinu Kosaču doživljavam kroz san tisuću domoljuba ove zemlje, i Bošnjaka i Hrvata i Srba i Židova i onih koji se ćute tek Bosancima i Hercegovcima, kroz san koji traje tisućljetno, od vremena mramorova bogumilskih do danas.`

O KNJIZI:
BROJ STRANA: 367
IMA ILUSTRACIJA
FORMAT: 21 CM
PISMO: LATINICA
POVEZ: MEK

Posta - placanje pouzecem, licno - licno preuzimanje

Predmet: 60595633
O AUTORU:

`Gradimir Gojer, rođen 4. marta 1951. godine u Mostaru, je bosanskohercegovački pozorišni reditelj, književnik i kritičar. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, studij komparativne književnosti sa teatrologijom.
Režirao je u pozorištima u BiH, Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji i Italiji. Sa književnikom Safetom Plakalom, režiserom Dubravkom Bibanovićem i tadašnjim direktorom Pozorišta mladih iz Sarajeva, ing. Đorđem Mačkićem osnovao i pokrenuo Ratni teatar u Sarajevu. Na poziv tadašnjeg gradonačelnika Sarajeva, Muhameda Kreševljakovića, preuzima Kamerni teatar 55 u funkciji umjetničkog rukovodioca i direktora. Bio je direktor i umjetnički rukovodilac u Narodnom pozorištu Sarajevo. Obavljao je dužnosti direktora Poslovne zajednice profesionalnih pozorišta BiH, dogradonačelnika Grada Sarajeva, ministra kulture i sporta Kantona Sarajevo, predsjednika Društva pisaca BiH, član uprave Hrvatskog kulturnog društva „Napredak`. U toku 1992. i 1993. godine bio je izabran za ministra bez portfelja u ratnoj vladi premijera Harisa Silajdžića. Između ostalog je i član uprave Sarajevskog fudbalskog kluba FK Željezničar Napisao je 34 knjige iz oblasti teatrologije, političke esejistike i publicistike, poezije i baletnih libreta. Bio je zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, vijećnik u Općinskom vijeću Stari Grad i Gradskom vijeću Grada Sarajeva. Trenutno je potpredsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu.
Nakon režiranja predstave Katarina Kosača 2005.godine Gradimir Gojer je izjavio:
Katarinu Kosaču smatram prvom emancipiranom Bosankom i Hercegovkom…koja se u povijesnim razdjelnicima uspjela izboriti za osobni stav, za jasnu ideju BiH kao države, kao domovine i kao otadžbine. Katarinu Kosaču doživljavam kroz san tisuću domoljuba ove zemlje, i Bošnjaka i Hrvata i Srba i Židova i onih koji se ćute tek Bosancima i Hercegovcima, kroz san koji traje tisućljetno, od vremena mramorova bogumilskih do danas.`

O KNJIZI:
BROJ STRANA: 367
IMA ILUSTRACIJA
FORMAT: 21 CM
PISMO: LATINICA
POVEZ: MEK
60595633 SVJETLINE LANIŠTA, GRADIMIR GOJER

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.