Cena: |
Želi ovaj predmet: | 5 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
odlicno kao na slikama
omot Milan Stanojev
Dušan Matić (Ćuprija, 31. avgust 1898 — Beograd, 12. septembar 1980) pesnik, mislilac, prevodilac, romansijer, esejista i prozaista, jedan od pokretača nadrealizma u srpskoj književnosti. Bio je pesnik i s intelektualnim i filozofskim težnjama.
Radio je kao profesor gimnazije pre rata i profesor Akademije za pozorište, film i televiziju Beograd posle rata. Kratko vreme, odmah posle rata, radio je u redakciji izdavačkog preduzeća „Prosveta“. Kao gimnazijski profesor predavao je 13 godina, a onda posle dva poltička hapšenja biva bez osude penzionisan.
Rođen u Ćupriji, školovan u Francuskoj - Grenoblu i Nici, Filozofski fakultet započeo u Parizu, završio u Beogradu. Kao mladić, preživeo, povlačenje preko Albanije!
Bio saradnik u avangardnim časopisima „Zenit“ i „Putevi“.
Bio potpisnik manifesta i i jedan od pokretača i urednika almanaha „Nemoguće-L`Impossible`. Tu je objavio fotokolaž Mutan lov u bistroj vodi.
Sa Oskarom Davičom i Đorđem Kostićem napisao knjigu „Položaj nadrealizma u društvenom procesu“. Sarađivao sa Aleksandrom Vučom - fotomontaže i roman Gluvo doba.
Nakon nadrealističkog eksperimenta, Matić je svoj poetski izraz pronašao u misaonoj i intelektualnoj poeziji. Njegovi eseji odlikuju se preciznošću izraza, širokom erudicijom i stilskom jasnoćom.
Početkom rata je uhapšen i neko vreme proveo u Banjičkom logoru.
Prvu samostalnu knjigu, zbirku eseja „Jedan vid francuske književnosti“ (1952), objavio je tek u pedesetčetvrtoj godini života. Prvu pesničku knjigu, `Bagdala` (1954), u pedesetšestoj. Kasnije, sve do smrti , bio je plodan u obe oblasti, i u poeziji i u esejistici. Kao nadrealista, prošao je kroz sve faze, od nadrealističke preko socijalno-aktivističke do neomodernističke.
U prvoj fazi obeležja njegove poezije su: antitradicionalizam, destrukcija pesničke forme, eksperimentalizam. Razračunavao se ne samo s određenim vidovima tradicije nego s poezijom kao takvom, s pesmom, s pesničkim jezikom. Tako su nastale njegove najpoznatije, „antipesme“ – Godišnja doba, Domaći zadatak, Zarni vlač i dr, u kojima se pesnik igra jezikom i smislom, pravi duhovite obrte i verbalne dosetke, izobličava reči.
Knjige[uredi]
„Položaj nadrealizma u društvenom procesu“ sa Oskarom Davičom i Đ. Kostićem
„Gluvo doba“ sa Aleksandrom Vučom (1940)
„Jedan vid francuske književnosti“ (1952)
Knjiga pesama „Bagdala“ (1954)
„Buđenje materije“ - pesme (1959)
„Laža i paralaža“ (1962)
Izbor ranije objavljenih tekstova (1966)
„Knjiga rituala`
„Prošlost dugo traje“ (1977)
veliki broj eseja, filozofskih rasprava, kritika i scenarija za radio emisije
Akademik[uredi]
Za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) izabran je 16. decembra 1965, a za redovnog člana 28. maja 1970.
Spomen-ploča, biblioteka, „Matićevi dani`[uredi]
U Ulici Vojvode Dobrnjca, u Beogradu, je otkrivena spomen-ploča na zgradi, gde je dugo živeo. Obeležje je postavljeno u sklopu velike akcije “Vratimo dug piscima” koju vode Ministarstvo kulture i “Večernje novosti”
“Zavojitim stepeništem koje vodi do drugog sprata zgrade u Vojvode Dobrnjca 26, gde je stolovao, sanjao, pisao i razgovarao Dušan Matić, znameniti srpski i evropski pesnik, romansijer, esejista, prevodilac, na prstima su se uspinjali, gotovo ritualno, mladi pesnici, glumci, putnici namernici, boemi i mondeni... Dolazili su u ovu jedinstvenu pričaonicu sa uzbuđenjem iščekujući taj neopisivi razgovorni dril jer - ovde se učilo razgovoru...” Rekao je dr Draško Ređep, prilikom otkrivanja spomen-ploče na ulazu zgrade u kojoj je Matić proveo 39 godina, od 1941. do smrti 1980. godine.
U njegovom rodnom gradu. Ćupriji, biblioteka nosi njegovo ime
U Ćupriji se godinama održavaju “Matićevi dani”, i u okviru ove tradicionalne manifestacije od 8. do 15. septembra odvijaju mnogobrojna zanimljiva kulturna dešavanja, okrugli stolovi, pozorišne predstave, izložbe slika, kao i dodela nagrade „Matićev šal“.
U Ćuprijskoj biblioteci se nalazi Legat — spomen-soba Dušana Matića prepuna ličnih predmeta velikog pesnika.
Zanimljivosti[uredi]
Belgijska rok grupa T.C. Matic u svom nazivu nosi prezime ovog književnika.
nadrealizam nadrealisticka poezija avangarda signalizam marko ristic aleksandar vuco almanah nemoguce