| Cena: | 
| Želi ovaj predmet: | 5 | 
| Stanje: | Polovan bez oštećenja | 
| Garancija: | Ne | 
| Isporuka: | BEX  Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje  | 
                            
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)  Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično  | 
                            
| Grad: | 
                                    Novi Sad,  Novi Sad  | 
                            
                                                                                        Godina izdanja: Ostalo
                                                                                                                        ISBN: Ostalo
                                                                                                                        Autor: Domaći
                                                                                                                        Jezik: Srpski
                                                                                
                        odlicno kao na slikama 
 
omot Milan Stanojev 
 
 
Dušan Matić (Ćuprija, 31. avgust 1898 — Beograd, 12. septembar 1980) pesnik, mislilac, prevodilac, romansijer, esejista i prozaista, jedan od pokretača nadrealizma u srpskoj književnosti. Bio je pesnik i s intelektualnim i filozofskim težnjama. 
 
Radio je kao profesor gimnazije pre rata i profesor Akademije za pozorište, film i televiziju Beograd posle rata. Kratko vreme, odmah posle rata, radio je u redakciji izdavačkog preduzeća „Prosveta“. Kao gimnazijski profesor predavao je 13 godina, a onda posle dva poltička hapšenja biva bez osude penzionisan. 
 
 
Rođen u Ćupriji, školovan u Francuskoj - Grenoblu i Nici, Filozofski fakultet započeo u Parizu, završio u Beogradu. Kao mladić, preživeo, povlačenje preko Albanije! 
 
Bio saradnik u avangardnim časopisima „Zenit“ i „Putevi“. 
 
Bio potpisnik manifesta i i jedan od pokretača i urednika almanaha „Nemoguće-L`Impossible`. Tu je objavio fotokolaž Mutan lov u bistroj vodi. 
 
Sa Oskarom Davičom i Đorđem Kostićem napisao knjigu „Položaj nadrealizma u društvenom procesu“. Sarađivao sa Aleksandrom Vučom - fotomontaže i roman Gluvo doba. 
 
Nakon nadrealističkog eksperimenta, Matić je svoj poetski izraz pronašao u misaonoj i intelektualnoj poeziji. Njegovi eseji odlikuju se preciznošću izraza, širokom erudicijom i stilskom jasnoćom. 
 
Početkom rata je uhapšen i neko vreme proveo u Banjičkom logoru. 
 
Prvu samostalnu knjigu, zbirku eseja „Jedan vid francuske književnosti“ (1952), objavio je tek u pedesetčetvrtoj godini života. Prvu pesničku knjigu, `Bagdala` (1954), u pedesetšestoj. Kasnije, sve do smrti , bio je plodan u obe oblasti, i u poeziji i u esejistici. Kao nadrealista, prošao je kroz sve faze, od nadrealističke preko socijalno-aktivističke do neomodernističke. 
 
U prvoj fazi obeležja njegove poezije su: antitradicionalizam, destrukcija pesničke forme, eksperimentalizam. Razračunavao se ne samo s određenim vidovima tradicije nego s poezijom kao takvom, s pesmom, s pesničkim jezikom. Tako su nastale njegove najpoznatije, „antipesme“ – Godišnja doba, Domaći zadatak, Zarni vlač i dr, u kojima se pesnik igra jezikom i smislom, pravi duhovite obrte i verbalne dosetke, izobličava reči. 
 
Knjige[uredi] 
„Položaj nadrealizma u društvenom procesu“ sa Oskarom Davičom i Đ. Kostićem 
„Gluvo doba“ sa Aleksandrom Vučom (1940) 
„Jedan vid francuske književnosti“ (1952) 
Knjiga pesama „Bagdala“ (1954) 
„Buđenje materije“ - pesme (1959) 
„Laža i paralaža“ (1962) 
Izbor ranije objavljenih tekstova (1966) 
„Knjiga rituala` 
„Prošlost dugo traje“ (1977) 
veliki broj eseja, filozofskih rasprava, kritika i scenarija za radio emisije 
Akademik[uredi] 
Za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) izabran je 16. decembra 1965, a za redovnog člana 28. maja 1970. 
 
Spomen-ploča, biblioteka, „Matićevi dani`[uredi] 
U Ulici Vojvode Dobrnjca, u Beogradu, je otkrivena spomen-ploča na zgradi, gde je dugo živeo. Obeležje je postavljeno u sklopu velike akcije “Vratimo dug piscima” koju vode Ministarstvo kulture i “Večernje novosti” 
 
“Zavojitim stepeništem koje vodi do drugog sprata zgrade u Vojvode Dobrnjca 26, gde je stolovao, sanjao, pisao i razgovarao Dušan Matić, znameniti srpski i evropski pesnik, romansijer, esejista, prevodilac, na prstima su se uspinjali, gotovo ritualno, mladi pesnici, glumci, putnici namernici, boemi i mondeni... Dolazili su u ovu jedinstvenu pričaonicu sa uzbuđenjem iščekujući taj neopisivi razgovorni dril jer - ovde se učilo razgovoru...” Rekao je dr Draško Ređep, prilikom otkrivanja spomen-ploče na ulazu zgrade u kojoj je Matić proveo 39 godina, od 1941. do smrti 1980. godine. 
 
U njegovom rodnom gradu. Ćupriji, biblioteka nosi njegovo ime 
 
U Ćupriji se godinama održavaju “Matićevi dani”, i u okviru ove tradicionalne manifestacije od 8. do 15. septembra odvijaju mnogobrojna zanimljiva kulturna dešavanja, okrugli stolovi, pozorišne predstave, izložbe slika, kao i dodela nagrade „Matićev šal“. 
 
U Ćuprijskoj biblioteci se nalazi Legat — spomen-soba Dušana Matića prepuna ličnih predmeta velikog pesnika. 
 
Zanimljivosti[uredi] 
Belgijska rok grupa T.C. Matic u svom nazivu nosi prezime ovog književnika. 
 
 
 
 
 
nadrealizam nadrealisticka poezija avangarda signalizam marko ristic aleksandar vuco almanah nemoguce