Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Jezik: SRPSKI - MAKEDONSKI

Izdavač:ZADUŽBINA `PETAR KOČIĆ` Banja Luka- Beograd
Godina: 2008
Broj strana:135
Povez:MEK broširan
Pismo:Ćirilica i latinica
Dimenzije knjige:20 x 12,5 cm

Knjiga je unutra bez skrivenih mana i oštećenja,za očuvanost pogledajte slike u visokoj rezoluciji,na svako dodatno pitanje u vezi knjige rado ću vam odgovoriti !

Zbirka Violete Tančeve-Zlateve kao da predstavlja pozivnicu za slikarsku izložbu koja čeka radoznalu, ali probranu publiku. U naslovu se nalazi ime slavnog slikara koji je svojim platnima obilježio jedno stoljeće i uspio da se snagom izraza nametne i onima koji nisu imali sluha ni oka za umjetnička ostvarenja.

Pogled mi se, ipak, zaustavio na atributu: MOJ - da li se radi o platnu koje je pjesnikinja izabrala iz cjelokupnog opusa španskog čarobnjaka sa kičicom ili se radi o nekom ili nečem drugom. U svakom slučaju upravo ovaj tako bezazleni MOJ u naslovu je podstakao niz pitanja. Sada vrata izložbene postavke mogu da se otvore i potraga za rješenjem može da počne.

Ubrzo, svjesna da će tajna kad-tad biti otkrivena, pjesnikinja objelodanjuje da je PIKASO zapravo njen sin - koji je ponudio svoje crteže u kojima je očima radoznalog djeteta vidio i spontano, znači lično i krajnje nekonvencionalno, konkretizovao svoje okruženje, svoj crno-bijeli i šareni svijet ili bolje svoj doživljaj toga svijeta.

Insistiranje na slikovitosti prirodno je nametnulo dominaciju dva pojma: oko i boja. U poeziji Violete Tančeve-Zlateve sve je puno očiju. Oči ili pogled dodiruju nebo i zemlju, klize preko površine stvari, smiju se ili plaču, uspostavljaju kontakt sa bićima i predmetima, ispituju njihova svojstva, odmjeravaju težinu i uzajamnu povezanost svega sa svačim. Oči su kod pjesnikinje svih boja: šarene, crvene (`Crvenim okom mami /u ljubav razočarane/ kafenom zjenicom u žutom oku/ doziva/ duhom klonule ___`) pa onda smeđe, zelene… Oči se i umnožavaju: `Sunce ne vjeruje svojim očima/ i zato ih multiplicira/ u nebroj očiju oko svoje užarene glave.`

Oči vide, pamte boje, sudjeluju u pomamnom karnevalu obojenih svjetlosti.

Dječji crtež odjednom kao da otkriva nove dimenzije svojih značenja. Boja nije neizbježno fizičko svojstvo stvari, ona ima i dublje i šire, nagovještavajuće, metaforičko značenje. Ona sugeriše emocionalnu i sadržajnu supstancu doživljaja. Zeleno, kao oko na kovčežiću uspomena, sugeriše strah ili bojazan od onoga što će nam u sjećanju ostati kad prođe ovaj trenutak, žuti ples je obojen ritmom neuslišene ljubavi, ljubomore, crvene kapi duge su mnogo više od tačkastog crvenila prosutog po iznenađujućem nebeskom crtežu. Stefanova risarija odjednom kao da dobija još jednog autora, to je pjesnikinja, ali i vječito djetinjstvo u njoj koje su Stefanovi crteži dozvali iz dubine zaborava. `Pjesnici su`, kao i djeca `čuđenje u svijetu` (A.B. Šimić), svi su umjetnici u suštini djeca. To vječito djetinjstvo, vječita radost, zanos, spontanost doživljaja, sloboda oličavaju duh umjetničke kreacije, koja je uvijek, spontana i neponovljiva, kao voda na svom vječitom, živom izvoru. Nije zato čudo da se u stihovima pojavljuje Petar Pan koga je pjesnikinja prepoznala u intenzivnim trenucima svog stvaralačkog uzbuđenja:



`Još uvijek lebdiš kroz kosmos

kao pahulja maslačka

uputila se, u nepoznato, sa djedove njive

i zalutala na crtež njegovog praunuka`.



Postaje jasno da je Stefanov (dječji) crtež svjesno izabran oblik iskazivanja vlastite suštine, svog umjetničkog personaliteta. Jednostavno, poput poteza na dječjem crtežu, pjesnikinja iznosi svoju stvaralačku poetiku:



`Bez nadrealizma

Nije važno

ako sunce liči na amebu

sa jednim okom u sredini

---

Umjetnik ima pravo

na svoje razumijevanje stvari`



Na drugom mjestu ona će biti još izričitija: Moćne stvari su u malom pakovanju/ I još/ Ljepota je u jednostavnosti`.

Violeta Tančeva-Zlateva je, dosljedna sebi, služeći se jednostavnim riječima i slikama malog formata koje spontanošću i nevinošću linija asociraju na dječji crtež, izrazila sebe, svoj svijet, svoju stvaralačku poetiku, ali i svoju životnu filozofiju.