Godina izdanja: 1986
ISBN: 86-407-0025-7
Jezik: Hrvatski
Autor: Strani

Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku : nacrt za gramatiku - Stjepan Babić

Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti : Globus 1986 551 strana

odlčična očuvanost

Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku je kapitalno lingvističko delo hrvatskog jezikoslovca Stjepan Babić. Objavljeno je 1986. godine kao deo velikog gramatičkog projekta tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU). Knjiga predstavlja sistematski opis tvorbe reči u hrvatskom standardnom jeziku.

Osnovna svrha knjige

Babić nastoji da odgovori na pitanje:

Kako nastaju nove riječi u hrvatskom književnom jeziku i po kojim zakonitostima funkcioniše tvorbeni sistem?

Knjiga povezuje:

morfologiju,
morfonologiju,
leksikologiju,
semantiku.

Autor ne proučava samo postojeće reči, već i mehanizme njihovog nastanka.

Centralna teza

Jezik nije skup nasumično nastalih reči.

Naprotiv, većina novih reči nastaje prema određenim tvorbenim obrascima koji omogućavaju govornicima da stvaraju i razumeju nove lekseme čak i kada ih prvi put čuju.

Tvorba reči zato predstavlja jedan od najuređenijih delova jezičkog sistema.

Strukturalni pregled

1. Osnovni pojmovi tvorbe riječi

Na početku Babić definiše ključne pojmove:

riječ,
osnova,
korijen,
morfem,
tvorenica,
netvorenica.

Posebno razlikuje:

Netvorene riječi

Reči koje se ne mogu dalje rastaviti na tvorbene elemente.

Primer:

dan
voda
ruka
Tvorene riječi

Reči nastale od drugih reči ili osnova.

Primer:

vodica
rukopis
dnevnik

2. Tvorbena osnova i tvorbeni formanti

Jedan od najvažnijih delova knjige bavi se građom tvorenice.

Svaka tvorenica sastoji se od:

tvorbene osnove,
tvorbenog nastavka (sufiksa),
prefiksa ili drugih tvorbenih elemenata.

Primer:

učitelj

uči- (osnova)
-telj (sufiks)

Autor detaljno opisuje funkciju svakog tvorbenog elementa.

3. Sufiksalna tvorba

Najopsežnije poglavlje knjige.

Sufiksacija je proces dodavanja nastavka osnovi.

Primeri:

rad → radnik
selo → seoski
knjiga → knjižica

Babić sistematski razvrstava stotine sufiksa prema:

značenju,
gramatičkoj funkciji,
produktivnosti.

Ovo je jedno od najdetaljnijih opisa sufiksacije među slovenskim jezicima.

4. Prefiksalna tvorba

Analizira se dodavanje prefiksa.

Primeri:

pisati → prepisati
graditi → izgraditi
nositi → prenositi

Autor pokazuje kako prefiksi menjaju:

značenje,
glagolski vid,
semantičke odnose.

5. Prefiksalno-sufiksalna tvorba

Kod mnogih reči istovremeno učestvuju prefiks i sufiks.

Primer:

gora → podgorje
granica → pogranični

Ovaj tip tvorbe zauzima značajno mesto u hrvatskom jeziku.

6. Slaganje (kompozicija)

Posebno poglavlje posvećeno je složenicama.

Primeri:

rukopis
brodogradnja
zemljopis

Autor proučava:

strukturu složenica,
vrste osnova koje ulaze u sastav,
značenjske odnose između delova složenice.

7. Složeno-sufiksalna tvorba

Kombinacija slaganja i izvođenja.

Primer:

brodograditelj
zemljopisac

Ovaj tip pokazuje veliku produktivnost u stručnom i naučnom jeziku.

8. Konverzija

Konverzija podrazumeva promenu vrste reči bez dodatnih nastavaka.

Na primer:

pridev prelazi u imenicu,
glagolski oblik postaje imenica.

Autor pokazuje da tvorba nije ograničena samo na dodavanje afiksa.

9. Semantika tvorbe

Jedan od najznačajnijih doprinosa knjige.

Babić ne proučava samo oblik reči nego i značenje.

Analizira:

umanjenice,
uvećanice,
nazive zanimanja,
nazive mesta,
etnike,
apstraktne imenice.

Pokazuje kako pojedini sufiksi nose određena značenjska obeležja.

10. Naglasak u tvorbi

Posebna pažnja posvećena je odnosu između:

tvorbe,
akcenta,
glasovnih promena.

Autor istražuje kako nastanak nove reči utiče na naglasak i fonološku strukturu.

Ovo je jedno od najstručnijih i najzahtevnijih poglavlja knjige.

Ključni pojmovi

Pojam Značenje
Tvorenica Reč nastala od druge reči
Osnova Deo od kojeg se tvori nova reč
Sufiks Tvorbeni nastavak na kraju reči
Prefiks Tvorbeni nastavak na početku reči
Složenica Reč sastavljena od dve ili više osnova
Konverzija Promena vrste reči bez afiksa
Produktivnost Sposobnost modela da stvara nove reči

Naučni značaj dela

Knjiga se smatra jednim od najvažnijih dela južnoslovenske derivacione morfologije.

Njena vrednost je u tome što:

sistematizuje gotovo celokupan tvorbeni sistem hrvatskog standardnog jezika,
povezuje oblik i značenje,
uvodi preciznu tvorbenu terminologiju,
služi kao osnova za kasnija istraživanja hrvatske i slovenske tvorbe riječi.

Glavne poruke knjige

Tvorba riječi je sistem, a ne skup slučajnih procesa.
Većina novih reči nastaje prema pravilnim obrascima.
Sufiksacija je najvažniji način tvorbe u hrvatskom jeziku.
Oblik i značenje ne mogu se proučavati odvojeno.
Tvorba riječi povezuje gramatiku i rečnik jezika.

Babićeva „Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku“ predstavlja sveobuhvatan opis načina na koje hrvatski standardni jezik stvara nove riječi, pokazujući da iza bogatstva leksike stoji složen, ali veoma uređen sistem tvorbenih pravila.