| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 1 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Mladenovac, Beograd-Mladenovac |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1980
Jezik: Hrvatski
Autor: Strani
Grafički zavod Hrvatske 1980 141 starna
veoma dobro
`Prolegomena teoriji jezika` (izvorni naslov na danskom: Omkring Sprogteoriens Grundlæggelse, 1943; engleski prevod: Prolegomena to a Theory of Language, 1953) je fundamentalno delo danskog lingviste Louisa Hjelmsleva, jednog od najvažnijih predstavnika kopenhagenske škole strukturalne lingvistike, poznate i pod nazivom glosematika.
Ključne ideje i doprinosi
U ovom delu, Hjelmslev nastoji da razvije naučni, formalni aparat za analizu jezika koji bi bio oslobođen bilo kakvih metafizičkih ili supstancijalnih pretpostavki, sličan egzaktnim naukama poput fizike ili matematike. Glavne tačke su:
Glosematika: Hjelmslevljev teorijski okvir koji teži da jezik tretira kao autonomnu celinu, kao mrežu zavisnosti, a ne kao puki odraz fizičke ili socijalne realnosti. Cilj je bio da se lingvistika uspostavi kao imanentna nauka o formi.
Jezik kao forma, a ne supstanca: Ovo je centralna ideja. Hjelmslev pravi oštru razliku između forme i supstance, kao i između plana izraza i plana sadržaja.
Plan izraza (fonologija i morfologija): Govorni zvukovi i njihova organizacija.
Plan sadržaja (semantika): Značenje.
Forma organizuje supstancu (bilo da je u pitanju zvučna supstanca ili supstanca misli) u smislene jedinice. Jezici se razlikuju po formi koju nameću univerzalnoj supstanci.
Strukturalna analiza: Hjelmslev razvija metodologiju koja se fokusira na odnose (funkcije, zavisnosti) između jezičkih elemenata, a ne na same elemente izolovano.
Univerzalnost jezičke strukture: On traži opšte principe koji važe za sve jezike, smatrajući da je svaki jezik apstraktan sistem zavisnosti koji se može formalno opisati.
Inspiracija za semiotiku: Hjelmslevove ideje, posebno o jeziku kao semiotičkom sistemu (sistemu znakova), imale su ogroman uticaj na kasniji razvoj semiotike i strukturalizma u Evropi.