Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1975
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Autor - osoba Benveniste, Émile
Naslov Problemi opšte lingvistike / Emil Benvenist ; prevod i pogovor Sreten Marić
Jedinstveni naslov Problèmes de linguistique générale
Vrsta građe knjiga
Ciljna grupa odrasli, ozbiljna (nije lepa knjiž.)
Jezik srpski
Godina 1975
Izdavanje i proizvodnja Beograd : Nolit, 1975
Fizički opis 290 str. ; 21 cm
Drugi autori - osoba Marić, Sreten
Zbirka Književnost i civilizacija
Napomene Prevod dela: Problèmes de linguistique générale.
Poslednjih godina svedoci smo – među naukama o čoveku – neslućenog razvoja i razgranjavanja lingvistike. Smatra se čak da je lingvistika središna i osnovna nauka o čoveku, nauka koja nam daje ključ i metod za razumevanje i objašnjavanje svih pojava u ljudskom svetu, zato što je komunikacija jedna od osnovnih ljudskih aktivnosti, i zato što sve što čovek uradi ima neko značenje koje moramo pročitati da bismo mogli da dobro razumemo zbivanja u ljudskom društvu, čovekovoj svesti i istoriji.
Prilog Emila Benvenista razvoju moderne lingvistike nije mali. Danas je on svakako jedan od najuglednijih lingvista u svetu, naučnik koji, po-lazeći od osnovne činjenice da je jezik sistem znakova, pokušava da razume osnovne probleme čoveka. Nije slučajno što je veći deo ogleda sakupljenih u ovoj knjizi prvi put objavljen u časopisima za filosofiju i psihologiju, jer Benvenista ne zanima jezik radi jezika, nego čovek kao biće koje govori i u čijem se jeziku kriju neke osnovne tajne njegovog postojanja. „U svetu uvek nalazimo čoveka koji govori, čoveka koji govori drugom čoveku, i jezik nam daje samu definiciju čoveka“, kaže Benvenist.
Émile Benveniste (Alep, Sirija, 1902. - Pariz, 1976.), francuski strukturalni lingvista i semiolog. Najpoznatiji je po svom radu na indoeuropskim jezicima. Na početku je studirao kod Antoine Meilleta na Sorbonni. Počeo je predavati na École Pratique des Hautes Études i bio izabran u Collège de France a deceniju kasnije (1937) kao profesor lingvistike. Do tada je već počeo istraživanje statusa imena unutar istorije indo-evropskih lingvističkih oblika. Radio je na Collège de France do 1969. kada se povukao zbog oslabljelog zdravlja.
KC (N)