Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 415
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Srbi gube svoje pismo
Izlaganja sa simpozijuma
`danasnji polozaj pisma srpskog jezika i kako (sa)cuvati cirilicu u srpskom narodu i njegovom jeziku`
Ćirilica je pismo koje se koristi u nekoliko slovenskih jezika, kao što su: beloruski, bugarski, makedonski, ruski, rusinski, srpski i ukrajinski, a takođe i u većem broju drugih jezika u oblastima Evroazije. Oznaka savremene ćirilice prema ISO 15924 je Cyrl 220, a njene staroslovenske varijante Cyrs 221.
Savremena ćirilička pisma su bazirana na staroslovenskoj ćirilici,[3][4] koja je nastala na južnoslovenskim prostorima, u vreme kada su mnoge, prvenstveno istočne južnoslovenske oblasti, bile pod vlašću Prvog bugarskog carstva.[5]
Ćirilicu i glagoljicu su formulisali Ćirilo i Metodije koji su doneli hrišćanstvo kod Južnih Slovena, ili njihovi učenici.[6][7][8] To je osnova alfabeta koji se koriste u raznim jezicima, bivšim ili sadašnjim, u delovima jugoistočne Evrope i severne Evroazije, a posebno kod onih sa slovenskim poreklom, i kod neslovenskih jezika koji su pod uticajem ruskog jezika. Godine 2011, oko 252 miliona ljudi u Evroaziji je koristilo ćirilicu kao zvanični alfabet u svojim nacionalnim jezicima, pri čemu Rusija obuhvata oko polovine tog broja. Sa prijemom Bugarske u Evropsku uniju 1. januara 2007, ćirilica je postala treće zvanično pismo Evropske unije, nakon latinice i grčkog pisma.[9]
Ćirilica je izvedena iz grčkog uncijala, proširena slovima iz starijeg glagoljičkog alfabeta, uključujući neke ligature. Ta dodatna slova su dodata za staroslovenske glasove koji nisu prisutni u Grčkom. Pismo je nazvano u čast dva vizantijska brata,[10] Ćirila i Metodija, koji su ranije kreirali glagoljičko pismo. Moderni naučnici veruju da su ćirilicu razvili i formalizovali rani učenici Ćirila i Metodija.
U ranom 18. veku ćiriličko pismo koje je korišćeno u Rusiji je znatno reformisano po nalogu Petra Velikog, nakon njegovog povratka iz diplomatske misije u zapadnoj Evropi. Nova forma slova je postala bliža latinskom pismu, nekoliko arhaičnih slova je uklonjeno i nekoliko slova je lično dizajnirao Petar Veliki (kao što je „Я”, koje je bilo inspirisano latiničkim slovom „R”). Zapadnoevropska tipografska kultura je takođe prihvaćena.