Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Beograd-Dobanovci, Beograd-Surčin |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Jezik: Hrvatski
Autor: Strani
hrvatska sveučilišna naklada
NOVA
Milica Mihaljević
Završila je V. gimnaziju u Zagrebu 1974. i diplomirala je engleski jezik, opću lingvistiku i fonetiku 1979. Doktorirala je 1991. s temom Lingvistička analiza računalnog nazivlja, a prelaskom u Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje svoj je daljnji znanstveni rad definitivno usmjerila na kroatističko područje.
Posebno se bavi područjem normativistike, terminologije te leksikologije i leksikografije kao i jezičnim dodirima (hrvatski i engleski).
Leksikologiju i leksikografija predavala je i na Učiteljskoj akademiji u Zagrebu. Na Hrvatskim studijima na dodiplomskom studiju drži Jezično-stilske vježbe, na Fakultetu elektrotehnike i računarstva na diplomskom studiju predaje kolegij Hrvatski jezik u inženjerskoj praksi, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na diplomskom studiju predaje kolegij Nazivoslovlje i nazivlje na hrvatskome jeziku.
Sudjelovala je na brojnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i u inozemstvu, stručnim tribinama, radijskim i televizijskim emisijama, autorica i suautorica je niza knjiga (Računalno nazivlje, Terminološki priručnik, Jezični savjetnik, Kako se na hrvatskome kaže WWW, Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku,[1] Jezik medija, Hrvatski terminološki priručnik, Jezični savjeti), znanstvenih i stručnih radova.
Voditeljica je Odjela za hrvatski standardni jezik u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Članica je povjerenstva Nagrade Dr. Ivan Šreter za izbor najbolje riječi.
Lingvistička analiza jezičnosavjetničkih knjiga kojima je suautorica Milica Mihaljević pokazuje da „autorice nemaju ni osnovna lingvistička znanja“ i „da im je cilj širenje jezičnog šovinizma i učvršćivanje nacionalističke ideologije u hrvatskom društvu. Veličaju purizam i preskriptivizam, predstavljajući ih kao znanost o jeziku, iako se radi o pojmovima koji su suprotstavljeni lingvistici