| Cena: |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2011
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Nove, nekorišćene
Načala / Đorđe Marković Koder
priredili Vesna Malbaški-Pupovac, Sava Damjanov
Jezik srpski
Beograd : Službeni glasnik, 2009 (Beograd : Glasnik)
Fizički opis 253 str. ; 18 cm
Biblioteka Književne nauke. Kolekcija Nova srpska književnost : XX vek
Tiraž 500
Napomene uz tekst
Napomena o priređivanju: str. 181-184
Str. 187-252: Proza Đorđa Markovića Kodera / Vesna Malbaški Pupovac
Bibliografija: str. 165-174.
Predmetne odrednice Marković-Koder, Đorđe, 1806-1891 -- Proza
Narečenno / Đorđe Marković Koder
priredili Sava Damjanov, Vesna Malbaški Pupovac
Jezik srpski
Godina 2011
Izdavanje i proizvodnja Beograd : Službeni glasnik, 2011 (Beograd : Glasnik)
Fizički opis 141 str. ; 18 cm
Biblioteka Književne nauke. Kolekcija Nova srpska književnost 19. vek
Tiraž 500
Hronološka tablica: str. 117-121
Napomena o priređivanju: str. 123-126
Str. 129-140: Koderova proza : putešestvije kroz neizrecivo / Sava Damjanov
Bibliografija: str. 111-115.
Predmetne odrednice
Marković Koder, Đorđe, 1806-1891 -- Proza
Načala
Publikovano nezavisno od spevova, Koderove proze mogu se iskazati kao mistično-zaumne priče kakve naš romantizam (za razliku od evropskog) nije negovao, koje su otvorile vrata simbolizmu, avangardi i postmodernizmu. I same po sebi visokih vrednosnih dometa, te priče će još jednom dokazati da je Đorđe Marković Koder suštinski pripadao najboljim tokovima srpske i evropske književnosti XIX veka (a ne doba u kojem je živeo!), tokovima koje je čitavo njegovo delo anticipiralo.
Narečenno
Proza Đorđa Markovića Kodera (1806–1891), kao i njegovo pesništvo, predstavlja jednu od najoriginalnijih i najinovativnijih književnih pojava u srpskoj (i ne samo srpskoj!) književnosti XIX veka. Od kratkih lirsko-poetskih fragmenata (pesama u prozi), pa sve do sasvim razvijenih narativnih celina (kratkih priča), Koderov prozni svet odlikuju neponovljiva bujna mitološka imaginacija, fantastika i govor simbola, sve to naravno dato u svojevrsnoj jezikotvoračkoj šifri koja predstavlja specifičnu oznaku celokupnog njegovog stvaralaštva.
*******
Đorđe Marković Koder (1806–1891) bio je srpski pesnik i jedna od najneobičnijih književnih pojava XIX veka, čije se stvaralaštvo često smatra pretečom srpskog modernizma. Rođen je u selu Viziću ili Binguli, na Fruškoj gori, a školovao se u Sremskoj Mitrovici i Segedinu. Tokom života boravio je u više evropskih gradova, među kojima su Trst, Budimpešta, Beograd, Temišvar i Istanbul. Bavio se različitim zanimanjima, radeći kao učitelj mačevanja i gimnastike, tumač i prevodilac, a jedno vreme bio je i u službi kneza Miloša Obrenovića. Pored književnosti, interesovali su ga medicina, astronomija, estetika i različiti jezici, uključujući sanskrit, arapski i turski. Poslednje godine života proveo je u Novom Sadu, gde je umro 1891. godine.
Koderovo najznačajnije delo je spev Romoranka, objavljen 1862. godine, koji sadrži oko deset hiljada stihova, uz autorova objašnjenja i beleške. Napisao je i spevove San Matere Srbske, Devesilje, Mitologije i Iskoni, koji su sabrani i objavljeni 1979. godine pod naslovom Spevovi. Posebno mesto u njegovom stvaralaštvu zauzima i Slovar, svojevrsni rečnik kojim je pokušao da objasni neobičnu terminologiju sopstvene poezije. Koder je stvarao osoben jezički sistem, oslanjajući se na srpski jezik, arhaizme, složenice, izvedenice stranih reči i izraze čije se značenje često naslućuje više po zvuku nego po uobičajenoj semantici. Njegova poezija izgrađena je oko složene lične mitologije u kojoj se prepliću biljni i životinjski svet, ptice, duhovi, vile, snovi i kosmičke sile.
Koderovo delo izazvalo je nerazumevanje već među savremenicima, a njegova hermetičnost i neobičan jezik učinili su ga jednom od najosporavanijih pojava srpskog romantizma. Jovan Jovanović Zmaj smatrao je Romoranku nerazumljivom čak i uz opširna autorova objašnjenja, dok ju je Jovan Skerlić opisao kao najluđu knjigu srpskog romantizma, kritikujući njen neobičan i veštački rečnik. Uprkos ovakvim ocenama, Koder je vremenom prepoznat kao izrazito originalan stvaralac koji je pokušao da prevaziđe konvencionalne granice jezika i pesničkog izraza. Njegova dela, dugo potisnuta na margine književnog kanona, danas predstavljaju osoben primer eksperimentalnog i anticipatorskog književnog stvaralaštva u srpskoj književnosti XIX veka.