pregleda

Italo Kalvino - AMERIČKA PREDAVANJA


Cena:
499 din
Stanje: Polovan sa vidljivim znacima korišćenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac Nije trgovac

alenemigrant (6156)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 12702

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: 1989
ISBN: 86-7047-054-3
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Nekoliko rečenica podvučeno grafitnom olovkom, može se izbrisati.

Autor Calvino, Italo, 1923-1985 ; Kalvino, Italo, 1923-1985
Naslov Američka predavanja / Italo Kalvino ; s italijanskog prevela Jasmina Tešanović
Ostali naslovi Lezioni americane. srpski jezik
Jezik srpski
Vrsta građe esej
Godina 1989
Izdavanje i proizvodnja Novi Sad : Bratstvo-Jedinstvo, 1989 (Ruma : Proleter)
Drugi autori Tešanović, Jasmina, 1954- (prevodilac)
Fizički opis 134 str. ; 17 cm
Zbirka Biblioteka Svetovi
Napomene Prevod dela: Lezioni americane / Italo Calvino
Tiraž 1.500
(broš. s omotom)
Predmetne odrednice Književnost

Nedovršena knjiga Itala Kalvina, koja posthumno, bez poslednjeg poglavlja, izlazi nakon dve godine, imenuje vrlo precizno šest vrednosti koje po mišljenju autora ima smisla spakovati u ručni prtljag na granici sledećeg milenijuma: Lakoću, Brzinu, Tačnost, Vidljivost, Mnogostrukost i Čvrstinu (ovu poslednju nije uspeo da obrazloži). Pored izuzetne maštovitosti obrazlaganja kako težina, recimo, postaje lakoća, ili sporost brzina, kao i odbrane suprotnih vrednosti koje za Kalvina ne bi mogle da stanu u njegov torbak dok hita ka boljoj budućnosti ali koje su zato pramajke tih novih, upotrebljivih vrednosti, ovu knjigu oblikuje gotovo tridesetvekovna kulturna baština koju autor koristi da bi sugerisao kako upravo te vrednosti, uvek iste, prelaze s lakoćom iz stoleća u drugo, dok one druge, uvek iste, ostaju kao ruševine nekih vremena, svaka zakovana u jednom jedinom veku. Ta širina, i lepota citata koje Kalvino koristi u ovoj knjizi poprimaju obličja autentičnih priča. Izvađeni iz konteksta, stihovi i prozni delovi postaju nešto drugo: nešto između nauke i bajke, daleko od onoga što je možda njihov originalni autor hteo da kaže, ali vrlo blizu onome što je moguće u Kalvinovoj alhemičarskoj radionici. (iz recenzije)

Italo Kalvino (Italo Calvino, 1923–1985) bio je italijanski književnik, romansijer, pripovedač, esejista i novinar, jedan od najznačajnijih predstavnika italijanske i svetske književnosti 20. veka. Rođen je 15. oktobra 1923. godine u Santjagu de las Vegasu na Kubi, u porodici italijanskih botaničara. Dve godine kasnije porodica se vratila u Italiju i nastanila u Sanremu, gde je proveo detinjstvo i mladost. Tokom Drugog svetskog rata pridružio se italijanskom pokretu otpora i učestvovao u partizanskoj borbi protiv fašizma. Posle rata studirao je književnost na Univerzitetu u Torinu, gde je diplomirao 1947. godine. Radio je kao novinar i urednik u izdavačkoj kući Einaudi, sarađujući s brojnim značajnim italijanskim intelektualcima i piscima. Književnu karijeru započeo je romanom „Staza do paukovih gnezda“ (1947), u kojem je iskustvo antifašističkog otpora prikazao iz perspektive deteta. Tokom pedesetih godina udaljio se od neorealističke poetike i okrenuo fantastici, alegoriji i književnom eksperimentu. Veliki uspeh postigao je trilogijom „Naši preci“, koju čine romani „Predvojeni vikont“ (1952), „Baron na drvetu“ (1957) i „Nepostojeći vitez“ (1959). U kasnijem stvaralaštvu razvijao je originalnu poetiku koja povezuje filozofiju, nauku, fantastiku, mitologiju i postmodernističko eksperimentisanje s pripovednim formama. Među njegovim najpoznatijim delima nalaze se „Kosmikomike“ (1965), „Nevidljivi gradovi“ (1972), „Zamak ukrštenih sudbina“ (1973), „Ako jedne zimske noći neki putnik“ (1979) i „Palomar“ (1983). Tokom boravka u Parizu bio je blizak francuskoj eksperimentalnoj književnoj grupi Oulipo, čiji su članovi istraživali mogućnosti književnog stvaranja pomoću formalnih pravila i kombinatoričkih postupaka. Kalvinova proza odlikuje se intelektualnom radoznalošću, preciznim stilom, bogatom imaginacijom, ironijom i neprestanim preispitivanjem odnosa između stvarnosti, jezika i književnosti. Njegovo poslednje značajno delo, „Američka predavanja: Šest predloga za sledeći milenijum“, nastalo je kao ciklus predavanja koja je trebalo da održi na Univerzitetu Harvard 1985. godine. Uspeo je da završi pet od planiranih šest predavanja, a knjiga je objavljena posthumno 1988. godine. Umro je 19. septembra 1985. godine u Sijeni, u Italiji. Danas se smatra jednim od najuticajnijih evropskih pisaca druge polovine 20. veka, čije je delo snažno uticalo na razvoj savremene postmodernističke i eksperimentalne književnosti.

MG P42 (N)


Predmet: 85489087
Nekoliko rečenica podvučeno grafitnom olovkom, može se izbrisati.

Autor Calvino, Italo, 1923-1985 ; Kalvino, Italo, 1923-1985
Naslov Američka predavanja / Italo Kalvino ; s italijanskog prevela Jasmina Tešanović
Ostali naslovi Lezioni americane. srpski jezik
Jezik srpski
Vrsta građe esej
Godina 1989
Izdavanje i proizvodnja Novi Sad : Bratstvo-Jedinstvo, 1989 (Ruma : Proleter)
Drugi autori Tešanović, Jasmina, 1954- (prevodilac)
Fizički opis 134 str. ; 17 cm
Zbirka Biblioteka Svetovi
Napomene Prevod dela: Lezioni americane / Italo Calvino
Tiraž 1.500
(broš. s omotom)
Predmetne odrednice Književnost

Nedovršena knjiga Itala Kalvina, koja posthumno, bez poslednjeg poglavlja, izlazi nakon dve godine, imenuje vrlo precizno šest vrednosti koje po mišljenju autora ima smisla spakovati u ručni prtljag na granici sledećeg milenijuma: Lakoću, Brzinu, Tačnost, Vidljivost, Mnogostrukost i Čvrstinu (ovu poslednju nije uspeo da obrazloži). Pored izuzetne maštovitosti obrazlaganja kako težina, recimo, postaje lakoća, ili sporost brzina, kao i odbrane suprotnih vrednosti koje za Kalvina ne bi mogle da stanu u njegov torbak dok hita ka boljoj budućnosti ali koje su zato pramajke tih novih, upotrebljivih vrednosti, ovu knjigu oblikuje gotovo tridesetvekovna kulturna baština koju autor koristi da bi sugerisao kako upravo te vrednosti, uvek iste, prelaze s lakoćom iz stoleća u drugo, dok one druge, uvek iste, ostaju kao ruševine nekih vremena, svaka zakovana u jednom jedinom veku. Ta širina, i lepota citata koje Kalvino koristi u ovoj knjizi poprimaju obličja autentičnih priča. Izvađeni iz konteksta, stihovi i prozni delovi postaju nešto drugo: nešto između nauke i bajke, daleko od onoga što je možda njihov originalni autor hteo da kaže, ali vrlo blizu onome što je moguće u Kalvinovoj alhemičarskoj radionici. (iz recenzije)

Italo Kalvino (Italo Calvino, 1923–1985) bio je italijanski književnik, romansijer, pripovedač, esejista i novinar, jedan od najznačajnijih predstavnika italijanske i svetske književnosti 20. veka. Rođen je 15. oktobra 1923. godine u Santjagu de las Vegasu na Kubi, u porodici italijanskih botaničara. Dve godine kasnije porodica se vratila u Italiju i nastanila u Sanremu, gde je proveo detinjstvo i mladost. Tokom Drugog svetskog rata pridružio se italijanskom pokretu otpora i učestvovao u partizanskoj borbi protiv fašizma. Posle rata studirao je književnost na Univerzitetu u Torinu, gde je diplomirao 1947. godine. Radio je kao novinar i urednik u izdavačkoj kući Einaudi, sarađujući s brojnim značajnim italijanskim intelektualcima i piscima. Književnu karijeru započeo je romanom „Staza do paukovih gnezda“ (1947), u kojem je iskustvo antifašističkog otpora prikazao iz perspektive deteta. Tokom pedesetih godina udaljio se od neorealističke poetike i okrenuo fantastici, alegoriji i književnom eksperimentu. Veliki uspeh postigao je trilogijom „Naši preci“, koju čine romani „Predvojeni vikont“ (1952), „Baron na drvetu“ (1957) i „Nepostojeći vitez“ (1959). U kasnijem stvaralaštvu razvijao je originalnu poetiku koja povezuje filozofiju, nauku, fantastiku, mitologiju i postmodernističko eksperimentisanje s pripovednim formama. Među njegovim najpoznatijim delima nalaze se „Kosmikomike“ (1965), „Nevidljivi gradovi“ (1972), „Zamak ukrštenih sudbina“ (1973), „Ako jedne zimske noći neki putnik“ (1979) i „Palomar“ (1983). Tokom boravka u Parizu bio je blizak francuskoj eksperimentalnoj književnoj grupi Oulipo, čiji su članovi istraživali mogućnosti književnog stvaranja pomoću formalnih pravila i kombinatoričkih postupaka. Kalvinova proza odlikuje se intelektualnom radoznalošću, preciznim stilom, bogatom imaginacijom, ironijom i neprestanim preispitivanjem odnosa između stvarnosti, jezika i književnosti. Njegovo poslednje značajno delo, „Američka predavanja: Šest predloga za sledeći milenijum“, nastalo je kao ciklus predavanja koja je trebalo da održi na Univerzitetu Harvard 1985. godine. Uspeo je da završi pet od planiranih šest predavanja, a knjiga je objavljena posthumno 1988. godine. Umro je 19. septembra 1985. godine u Sijeni, u Italiji. Danas se smatra jednim od najuticajnijih evropskih pisaca druge polovine 20. veka, čije je delo snažno uticalo na razvoj savremene postmodernističke i eksperimentalne književnosti.

MG P42 (N)

85489087 Italo Kalvino - AMERIČKA PREDAVANJA

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.