| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 146
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Posveta Autora!
`Krajnosti` je zajednički naslov za zbirku drama istaknutog bosanskohercegovačkog i bošnjačkog književnika Alije Isakovića, objavljenu 1981. godine.Ova knjiga predstavlja prekretnicu u njegovom dramskom stvaralaštvu i okuplja njegova najznačajnija dramska dela koja prodiru u duboke psihološke, moralne i društvene apsurde ljudske egzistencije.
`To` – Kultna drama koja je Isakoviću donela ogroman uspeh (prvi put izvedena 1969. godine). Predstavlja dramu apsurda i egzistencijalizma, prožetu specifičnim bosanskim mentalitetom i ambijentom periferne kafane. Radnja se vrti oko motiva ubistva, krivice, osvete i nemogućnosti komunikacije među ljudima
`Generalijum` – Istorijsko-alegorijska drama (prvi put izvedena 1979. u Zenici) koja kroz prizmu prošlosti progovara o univerzalnim mehanizmima vlasti, tiranije, manipulacije i sudbine pojedinca u represivnim sistemima.
`Kraljevski sudbesi stol` – Još jedna Isakovićeva drama koja se bavi preispitivanjem morala, pravde, krivice i sudskih procesa kroz istorijski i društveni kontekst.Alija Isaković je kroz ove tri drame pokazao izuzetnu modernost u izrazu, kombinujući elemente teatra apsurda sa dubokim razumevanjem lokalnog mentaliteta i univerzalnih ljudskih dilema.
Alija Isaković (Bitunja kod Stoca, 15. januar 1932 – Sarajevo, 1997), bio je bošnjački kulturni pregalac–romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforist, lekiskograf i istoričar jezika i književnosti.
Biografija
Osnovnu i srednju školu pohađao je u Bitunji, Stocu, Zagrebu, Crikvenici, Pančevu i Beogradu, a Filozofski fakultet - Jugoslovenske književnosti i srpskohrvatski jezik, u Sarajevu. Bio geološki tehničar, prospektor urana, TV-scenarist, urednik časopisa „Život“, urednik edicije Kulturno nasljeđe BiH u sarajevskoj „Svjetlosti“.
Priredio je više djela muslimanskih pisaca i posebno prvu antologiju muslimanske književnosti „Biserje“ 1972, prvi izbor bosanskohercegovačkih putopisaca „Hodoljublje“ 1973, zbornik radova „Hasanaginica, 1774-1974“, anegdote Nasrudina-hodže 1984, te sa Hadžemom Hajdarevićem izbor iz časopisa „Behar“ 1900-1911 Nagrađivan za prozno i dramsko stvaralaštvo.
Pogleda li se sveukupno Isakovićevo djelo, možda i nehotice se nameće usporedba s jednim ključnim prethodnikom, Safvet begom Bašagićem. Ono što Bašagić bijaše na prekretnici vijeka, spiritus movens bosansko-muslimanskoga općega preporoda- to je Isaković ponovio na koncu vijeka.
Kao izvorni pisac u više žanrova (roman, drama, putopis, pripovijetke) Isaković tek čeka na pravo vrednovanje, i slobodno se može reći da je njegovo djelo kao kreativnog autora ponešto zanemareno. No, već je sigurno da je Isaković ostvario kapitalna djela na dva područja:
kao antologičar i publicist, Alija Isaković je doprinio ne samo reafirmaciji mnogih bošnjačkih pisaca, nego još više marginaliziranoj i potiskivanoj bošnjačkoj tradiciji pisane riječi. Budući da je pisao i publicirao u zagušljivim vremenima komunističkih pritisaka, pokazavši i osobnu građansku hrabrost, to su vrijednije njegove antologije i studije poput „BISERJE. Izbor iz muslimanske književnosti. “ Stvarnost, Zagreb, 1972 i „O “nacionaliziranju„ Muslimana. 101 godina afirmiranje i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana. “ Globus, Zagreb, 1990, u čemu je utro putove buđenju i osvješćivanju nacionalnoga bića Bošnjaka muslimana.
kao leksikograf, Isaković je nezaobilazan u oblikovanju bošnjačkog jezika. Njegovi rječnici, „Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku“, Sarajevo 1993, te „Rječnik bosanskoga jezika“, Sarajevo 1995, prekretnice su u bošnjačkoj leksikografiji. Zanimljivo je da je Isaković, koji nije bio profesionalni lingvist, ostvario fundamentalna djela na polju rječnikopisanja. Uzme li se sve u obzir, neprijeporno je da je Alija Isaković jedan od utemeljitelja, a zasigurno najvažniji oblikovatelj i poticatelj moderne jezičke kulture u Bošnjaka, što je osnova nacionalne kulture na svim poljima.