ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1987
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Odlično očuvano.

Naslov Nasrudin hodža : anegdote / priredio Alija Isaković ; [ilustracije Hamid Lukovac]
Ostali naslovi Nasradin-hodža
Nasredin-hodža
Vrsta građe anegdote
Jezik bosanski
Godina 1987
Izdanje 2. izd.
Izdavanje i proizvodnja Sarajevo : Svjetlost, 1987
Fizički opis 239 str. : ilustr. ; 20 cm
Drugi autori - osoba Isaković, Alija, 1932-1997 (priređivač, sakupljač) (autor dodatnog teksta)
Lukovac, Hamid, 1923-1991 (ilustrator)
(Karton)
Napomene Str. 5-21: Riječ čitaocu / A. I. [Alija Isaković]
Napomene i bibliografske reference uz tekst
Bibliografija: str. 229-230.
Predmetne odrednice Nasrudin-hodža, 14v


Nasradin hodža je lik iz kratkih satiričnih priča naroda Balkana, Bliskog i Srednjeg istoka i Sredozemlja. U pričama je predstavljen kao šaljivdžija koji šalama ostvaruje veliku korist varajući naivni narod. Najvjerovatnije je lik stvoren po istorijskoj ličnosti koja je živjela u 13. vijeku na području Srednjeg istoka. UNESKO je 1996–1997. godinu proglasio za „Međunarodnu godinu Nasradina hodže“. U turskom gradu Akšehiru se svake godine od 5. do 10. jula održava festival posvećen Nasradinu hodži.
Krater Nasradin na Plutonovom mesecu Haronu je imenovan po Nasradin-hodži.

NAPOMENE PRIREĐIVAČA
Ovaj izbor rađen je prema našim postojećim zbirkama i, manje, prema anegdotama štampanim u časopisima. Razumije se da su dosadašnji priređivači uvrštavali dio građe ranijih priređivača, tako S. Sremac od E. Mulabdića, a mnogi od S. Sremca, i slično. Od poratnih izdanja želim da istaknem zbirku Nasrudin-hodža, priče i dosjetke koje je sakupio Ahemt H. Jašaroglu i A. Bejtića u Priče Orijenta.
Moj izbor nije antologijski već time što je najobimni¬ji do sada na našem jeziku. Želio sam da čitalac ima što veći izbor anegdota, a njihova vrijednost je pokazana intenzivnim preštampavanjima.
U podjeli anegdotske građe odustao sam od ustaljenih načina: Nasrudin i njegova žena, npr., ili Nasrudin i Timur-Lenk i ponudio nešto novo: ne formalan predmet¬ni odnos već karakter odnosa, ne priču-sadržaj već „stil” pričanja. Mada je ovo moj vlastiti odnos, vjerujem da će se dopasti čitaocu. Razumije se, i u ovakvoj podjeli ima humornog jer pojmovi nisu striktno književnohistorijski. Dakle, podtekst, a ne tekst sam. Pri ovome, neke anegdote mogle bi podnijeti dvostruku podjelu, npr. istovremeno i filozofsku i vedru. Zašto ovako? Nasrudin je živ, on je dio naših domišljanja. I, nama je potrebna ova lektira, ona je zdrava i razumljiva.
Oblici Nasradin, Nasredin, Nasruddin u pojedinih autora i priređivača zamijenjeni su oblikom Nasrudin koji je u Bosni i Hercegovini dominantan. Termin Nasrudin-efendija (osobito u Kapetanovića – Ljubušaka i E. Mulabdića) zamijenjeni su uobičajenim: Nasrudin-hodža. Iz citiranih tekstova sovjetskih autora vidi se raznovrsnost tih termina prema narodima i jezicima.
Pošto su anegdote uzete iz raznih izvora, s raznim jezičkim, osobito leksičkim, svojstvima, ovdje su jezički ujednačene, uglavnom prilagođene onom načinu govorenja kako je uobičajeno u Bosni i Hercegovini. Slično je S. Sremac postupao uzimajući građu od E. Mulabdića, dajući joj svoj jezički vid.
Naslovi nekih anegdota su promijenjeni.
Rječnik turcizama nije dat. Upućujem čitaoca na „Turcizme u srpskohrvatskom jeziku” A. Škaljića, „Svjetlost”, 1965, i kasnija izdanja.
Žao mi je što, zbog suženog obima, nismo uz ovo izdanje štampali i Bibliografiju radova o Nasrudin-hodži koju je priredio Mustafa Ćeman.
A. I.
Sarajevo, oktobra 1982.

Nasredin-hodža ili Nasrudin-hodža je lik iz kratkih satiričnih priča naroda Jugozapadne i Centralne Azije, te Balkana i Sredozemlja. U pričama je predstavljen kao šaljivdžija koji šalama ostvaruje veliku korist varajući naivni narod, ponekad je predmet poruge, dok se u drugim pričama javlja kao mudrac i filozof čije šaljive opaske imaju pedagoški karakter. Lik je najvjerovatnije stvoren po historijskoj ličnosti koja je živjela u kasnom srednjem vijeku, no precizno vrijeme i mjesto nije moguće utvrditi. Historičari i etnolozi najčešće ga datiraju u seldžučki ili timuridski period, a predložena mjesta rođenja su ili centralnoazijska Buhara, ili područje Iranskog Azarbajdžana i istočne Anadolije. Postoji i mogućnost da je lik stvoren na temelju dvije ličnosti sličnog karaktera koje su živjele u različitim gradovima odnosno vremenima. UNESCO je 1996–1997. godinu proglasio za „Međunarodnu godinu Nasredin-hodže“. U turskom gradu Akšehiru se svake godine od 5. do 10. jula održava festival posvećen Nasredin-hodži.

Nasredin nasradin
muslimanska književnost narodna usmena književnost muslimana

MG P60 (N)