pregleda

Priče stepa i planina - Čingiz Ajtmatov


Cena:
1.000 din
Želi ovaj predmet: 2
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Raška,
Raška
Prodavac Nije trgovac

losmi83 (7001)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 13015

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Jezik: Srpski
Autor: Strani

m2


Čingiz Ajtmatov (kirgijski: Чыңгыз Айтматов, ruski: Чинги́з Тореку́лович Айтма́тов, 12. decembar 1928 - 10. jun 2008) bio je kirgijski pisac koji je stvarao na ruskom i kirgijskom. Najpoznatija je osoba u kirgijskoj književnosti.

Čingizov otac je bio Kirgiz, a majka Tatarka. Oboje su bili državni službenici u Šekeru. Godine 1937. njegov otac je optužen za „građanski nacionalizam” u Moskvi te je bio uhapšen i pogubljen 1938. Ajtmatov je živeo u vreme kada se Kirgistan pretvarao iz jedne od najudaljenijih zemalja Ruskog carstva u republiku SSSR. Studirao je u sovjetskoj školi u Šekeru, te je nakon toga radio razne poslove.

Godine 1946. je počeo da studira poljoprivredu u Biškeku, ali se kasnije prebacio na književnost u Moskvi, gde je živio od 1956. do 1958. Narednih osam godina radi za novine Pravda. Na ruskom jeziku 1952. objavljuje dve publikacije „Novine dečaka Džiuja” i „Ашым”. Njegov prvi rad objavljen u Kirgistanu je bio „Ак Жаан” (Bela kiša, 1954.), a poznata novela „Džamila”` (Jamila) objavljena je 1958. Dva puta je bio član žirija na Moskovskom filmskom festivalu.[2] Godine 1994. bio je član žirija na 44. Berlinskom filmskom festivalu.

Ajtmatov je pretrpio zatajenje bubrega, 16. maja 2008. te je primljen u bolnicu u Nirnbergu, u Nemačkoj, gde je umro od upale pluća 10. juna 2008 u dobu od 79 godina. Nakon smrti posmrtni ostaci su preneti u Kirgistan, gde je sahranjen. Dobitnik je Austrijske državne nagrade za evropsku književnost 1993. godine. Bio je kirgistanski ambasador u Evropskoj uniji, NATO-u, Unesku i zemalja Beneluksa.

Драги купци,
До 1.10. бићемо одсутни, слање књига ће бити након повратка, Хвала

POUZEĆEM ŠALJEMO SAMO KUPCIMA BEZ NEGATIVNIH OCENA , i sa vise od 20 pozitivnih ocena.
**********************************************************************************************************************
Ukoliko želite da pošiljka bude isporučena na drugu adresu od one navedene na Kupindu, molimo vas da to odmah prilikom kupovine napišete u polju „Napomena za prodavca“.
********************************************************************************************************************************

Svi predmeti se prodaju u stanju kao na slici.
Ako niste sigurni da Vam knjiga odgovara, pitajte za dodatni opis knjige PRE kupovine, i bice Vam odgovoreno u najkracem roku.


* Књиге су половне ,па може да се деси да има потпис или печат,ако вам то смета питајте пре куповине,Накнадне рекламације не уважавам.


* Уколико дође до рекламације ,трошкове повратне поштаринe сноси купац .

* Ако сте се одлучили за слање постекпресом,то ће вас коштати додатно 10-30 дин ,јер је постекпрес почео да наплаћује кесе.
* Нисам одговоран за оштећења настала у транспорту.
-куповином потрвђујете да се слажете са горе наведеним условима .


Predmet: 83110283
m2


Čingiz Ajtmatov (kirgijski: Чыңгыз Айтматов, ruski: Чинги́з Тореку́лович Айтма́тов, 12. decembar 1928 - 10. jun 2008) bio je kirgijski pisac koji je stvarao na ruskom i kirgijskom. Najpoznatija je osoba u kirgijskoj književnosti.

Čingizov otac je bio Kirgiz, a majka Tatarka. Oboje su bili državni službenici u Šekeru. Godine 1937. njegov otac je optužen za „građanski nacionalizam” u Moskvi te je bio uhapšen i pogubljen 1938. Ajtmatov je živeo u vreme kada se Kirgistan pretvarao iz jedne od najudaljenijih zemalja Ruskog carstva u republiku SSSR. Studirao je u sovjetskoj školi u Šekeru, te je nakon toga radio razne poslove.

Godine 1946. je počeo da studira poljoprivredu u Biškeku, ali se kasnije prebacio na književnost u Moskvi, gde je živio od 1956. do 1958. Narednih osam godina radi za novine Pravda. Na ruskom jeziku 1952. objavljuje dve publikacije „Novine dečaka Džiuja” i „Ашым”. Njegov prvi rad objavljen u Kirgistanu je bio „Ак Жаан” (Bela kiša, 1954.), a poznata novela „Džamila”` (Jamila) objavljena je 1958. Dva puta je bio član žirija na Moskovskom filmskom festivalu.[2] Godine 1994. bio je član žirija na 44. Berlinskom filmskom festivalu.

Ajtmatov je pretrpio zatajenje bubrega, 16. maja 2008. te je primljen u bolnicu u Nirnbergu, u Nemačkoj, gde je umro od upale pluća 10. juna 2008 u dobu od 79 godina. Nakon smrti posmrtni ostaci su preneti u Kirgistan, gde je sahranjen. Dobitnik je Austrijske državne nagrade za evropsku književnost 1993. godine. Bio je kirgistanski ambasador u Evropskoj uniji, NATO-u, Unesku i zemalja Beneluksa.
83110283 Priče stepa i planina - Čingiz Ajtmatov

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.