| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 2 |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Mladenovac, Beograd-Mladenovac |
Godina izdanja: 2006
ISBN: 86-7448-341-0
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Paideia 2006 778 strana
odlična očuvanost
Konstantin Vaginov (pravo prezime Vagengejm; Sankt Peterburg, 1899 — Lenjingrad, 1934) bio je ruski pesnik i romanopisac, značajna figura ruske avangarde i poslednji veliki pisac peterburškog perioda ruske književnosti.
Biografija
Rođen je u imućnoj porodici visokog carskog zvaničnika. Studirao je prava na Petrogradskom univerzitetu, ali je studije prekinuo zbog mobilizacije u Crvenu armiju tokom građanskog rata. Po povratku u Petrograd, koji je bio razoren i gladan, posvetio se književnom životu. Bio je povezan sa akmeistima (Nikolaj Gumiljov) na početku karijere, a kasnije se pridružio avangardnoj grupi OBERIU (Udruženje realne umetnosti) 1927. godine. Bio je blizak i sa intelektualnim krugom Mihaila Bahtina, koji je delimično inspirisao njegovu prozu. Vaginov je preminuo od tuberkuloze u 34. godini.
Dela i teme
Vaginov je za života objavio nekoliko zbirki pesama i četiri romana. Njegovo delo predstavlja jedinstven spoj modernističkog i tradicionalnog, baveći se temom prelomnog doba ruske revolucije i sudbinom klasičnih kulturnih vrednosti u novim sovjetskim okolnostima.
Zbirke pesama:
Putovanje u haos (Putešestvie v haos, 1921)
Pokušaji povezivanja reči pomoću ritma (Opyty soedinenija slov posredstvom ritma, 1931)
Romani:
Jarčeva pesma (Kozlinaja pesnja, 1928) - `roman sa ključem` koji prikazuje književni i duhovni život Rusije tog vremena.
Poslovi i dani Andreja Svistonova (Trudy i dni Svistonova, 1929) - roman `o romanu`.
Harpagonijada (Garpagonijada, 1933–1934) - delo koje niže groteskne likove sovjetskog Lenjingrada, objavljeno u SAD-u tek 1983. godine.
Njegovi junaci često pokušavaju da sačuvaju delove predrevolucionarne intelektualne kulture sakupljanjem starih knjiga, novčića, grafita i drugih efemernih predmeta. Vaginovljevo delo je ponovo otkriveno šezdesetih godina 20. veka i od tada suštinski utiče na rusku nezavisnu kulturu.