| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Godina izdanja: Tv
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Nova!
Jednog sasvim običnog, lepog dana gradić Česters Mil u američkoj državi Mejn neobjašnjivo je odsečen od ostatka sveta nevidljivim poljem sile. Avioni padaju pri kontaktu sa njim, a jednoj baštovanki odsečena je ruka kada se Kupola spustila na nju. Ljudi koji obavljaju poslove u susednim gradovima odvojeni su od svojih porodica... Niko ne razume šta ova tajanstvena ograda predstavlja, odakle potiče i da li će ikada nestati.
Del Barbara, veteran iračkog rata, a sada kuvar, moraće da se udruži sa nekolicinom neustrašivih građana – vlasnicom novinskog lista Džulijom Šamvej, jednom medicinskom sestrom, jednom odbornicom i trima hrabrim klincima. Nasuprot njima, Džim Reni, političar koji ne preza ni od čega, pokušava da u rukama čvrsto zadrži uzde moći, zajedno sa svojim sinom, koji krije zastrašujuću tajnu. Međutim, navjeći protivnik jeste sama Kupola, jer stanovnici Česters Mila ne samo da imaju malo vremena nego ono neumitno ističe...
Pod Kupolom je još jedno remek-delo Stivena Kinga. Završetak svakog poglavlja mami vas da pročitate sledeće, uvlačeći vas u psihološku dramu koja je tako bogata da je zapravo ne čitate, već proživljavate.
Stiven Edvin King (engl. Stephen Edwin King, 21. septembar 1947) američki je pisac, scenarista, muzičar, kolumnista, glumac, filmski producent i reditelj. Njegove knjige su do sada prodate u preko 350 miliona primjeraka,[2] mnoge od kojih su adaptirane u igrane filmove, mini-serije, televizijske serije i stripove. King je objavio 61 roman (uključujući sedam pod pseudonimom Ričard Bakman) i šest nefiktivnih knjiga.[3] Napisao je oko 200 kratkih prila,[4][5] od kojih su mnoge objavljene u kolekcijama knjiga.
King je osvojio Nagradu Brema Stokera, Svjetsku nagradu za fantastiku i nagradu Britanskog društva za fantastiku. Nacionalna fondacija za knjigu mu je 2003. godine dodijelila Nacionalnu nagradu za književnost.[6] Takođe je dobio nagrade za svoj doprinos književnosti, na osnovu svog cjelokupnog opusa, kao što su Svjetska nagrada za fantastiku za životno djelo (2004) i Nagradu velemajstora, koju dodjeljuju Pisci misterije u Americi (2007).[7] King je 2015. godine najgrađen Nacionalnom medaljom za umjetnost, koju dodjeljuje Nacionalna zadužbina za umjetnost SAD za svoj doprinos književnosti.[8] King se smatra „kraljem horora”
Stiven King je rođen 21. septembra 1947. godine u Portlandu, u američkoj saveznoj državi Mejn. Njegov otac, Donald Edvin King, bio je pomorski trgovac. Donald je rođen kao Donald Polok, ali je kasnije koristio prezime King.[10][11][12] Stivenova majka bila je Neli Rut (rođena Pilsberi).[12] Njegovi roditelji su se vjenčali 23. jula 1939. godinne u Skarborou u Mejnu.[13] Živjeli su sa Donaldovom porodicom u Čikagu, a zatim su se preselili u Kroton na Hadsonu u Njujorku.[14]
Porodica King vratila se u Mejn pred kraj Drugog svjetskog rata, gdje su živjeli u skromnoj kući u Skarborou. Kada je Stiven imao dvije godine, njegov otac je napustio porodicu. Stivenova majka je sama odgojila Stivena i njegovog starijeg brata Dejvida, a povremeno su imali velike finansijske probleme. Kada je Stiven imao jedanaest godina, njegova porodica se preselila u Daram, gdje se njegova majka brinula o svojim roditeljima do njihove smrti. Zatim se zaposlila kao njegovateljica u lokalnoj instituciji za mentalno zaostale osobe.[1] King je vaspitan kao metodista,[15] ali je tokom srednje škole izgubio vjeru u organizovanu religiju. Iako više nije religiozan, King ipak vjeruje u postojanje Boga.[16]
Kao dijete, King je prisustvovao tragediji kada je njegovog prijatelja udario i ubio voz, iako se više ne sjeća ovog događaja. Porodica mu je rekla da je, kada je napustio kuću kako bi se igrao sa tim dječakom, ubrzo došao nazad bez riječi i u šoku. Tek kasnije je porodica saznala za dječakovu smrt. Neki kritičari pretpostavljaju da je ovaj događaj psihološki inspirisao Kinga za neka njegova mračnija djela,[17] ali to King ne spominje u svom memoaru O pisanju (2000).