ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Godina izdanja: Tv

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Sarajevo je jedan od onih gradova koji su ušli u memoriju čovječanstva više puta: prvi put kada je Gavrilo Princip ispalio svoj sudbonosni metak, drugi put 1984., kada su u njemu održane Olimpijske igre, a treći put devedesetih tijekom opsade. Grad je to koji ima specifičan duh.

Sarajevo je i do sada bilo junakom mnogih romana i priča, naravno i onih Miljenka Jergovića, no u „Sarajevu, planu grada“ postalo je knjigom. I dok pripovjedač šeće ulicama i trgovima, prisjećajući se odrastanja, likova s kojima je drugovao ili pak onih o kojima je tek čuo neku priču te drugih koji su ušli u urbanu legendu, pred nama se zida jedan grad. Sarajevo nisu samo zgrade i mahale, poznati i nepoznati kuci, parkovi i aleje, već je to grad koji pulsira bilom svojih stanovnika, njihovim sudbinama, jer jedino oni, heroji i zločinci, znani i neznani junaci svojih ulica, čine njegovu istinsku povijest i grade njegov mit.

„Sarajevo, plan grada“ nije ni spomenik ni spomenar, ni bedeker ni putopis po jednome gradu – to je grad sam, knjiga u kojoj ima mjesta i za sadžije i sveučilišne profesore, i za lokalne lude i liječnike, za sve one o kojima nijedna povijest neće napisati ni retka, ali bez kojih nijedne povijesti ne bi bilo. „Sarajevo, plan grada“ knjiga je kakvu bi svaki grad poželio imati, ali koju je mogao dobiti samo onaj čiji pisac u njemu više ne živi.


Miljenko Jergović (Sarajevo, 28. maja 1966) je bosanskohercegovački i hrvatski novinar i književnik. Pisac je priča, dramskih tekstova, pesama i novinskih članaka. Najpoznatiji je kao autor pripovetki tematski vezanih za Bosnu i Hercegovinu. Njegova dela prevedena su na dvadesetak jezika. Među najpopularnijim su naslovima savremenog regionalnog izdavaštva. Član je hrvatskog a članstvo je na sopstveni zahtjev iz bosanskohercegovačkog P.E.N. centra napustio 19. maja 2020.[1][2] zbog protestnog pisma Udruženja od 9. maja povodom održavanja komemorativne mise[3] povodom Slučaja Blajburg 1945. godine.[4]

Biografija

Jergović u Gracu, novembar 2012. godine
Rođen je i odrastao u Sarajevu, gde je završio Prvu sarajevsku gimnaziju i diplomirao filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Njegov književnički talent prepoznat je prvom pesničkom zbirkom „Opservatorija Varšava“ objavljenom 1988. godine, za koju je dobio Goranovu nagradu i Nagradu Mak Dizdar. Kasnije objavljuje još dve zbirke poezije. Godine 1992. počinje saradnju sa nedeljnikom Nedjeljna Dalmacija, kao novinar i urednik. Godine 1993. seli se u Zagreb.

Njegova prva, najpoznatija i najuspešnija, zbirka pripovedaka o haotičnoj svakodnevici života u zaraćenoj Bosni i Hercegovini „Sarajevski Marlboro“, objavljena 1994. godine, osigurava mu međunarodno priznanje. Delo je nagrađeno Nagradom za mir Erih Marija Remark i Nagradom Ksaver Šandor Gjalski.

Od tada objavljuje pripovetke, eseje i romane različite tematike, kao i kolumne i članke u brojnim izdanjima sa područja bivše Jugoslavije.