pregleda

Haldor Laksnes - SAMOSTALNI LJUDI 1-2 (Nobelova nagrada


Cena:
4.990 din
Želi ovaj predmet: 2
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

alenemigrant (5198)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

99,92% pozitivnih ocena

Pozitivne: 10735

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1963
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Veoma dobro očuvano!

Autor - osoba Laksnes, Haldor
Naslov Samostalni ljudi / Haldor Laksnes ; [preveo s ruskog Milivoje Jovanović]
Jedinstveni naslov Sjálfstaet folk. scc
Vrsta građe roman
Jezik srpski
Godina 1963
Izdavanje i proizvodnja Novi Sad : Progres, 1963 (Senta : Udarnik)
Fizički opis 2 knj. (353; 283) str. ; 19 cm
Drugi autori - osoba Jovanović, Milivoje, 1930-2007 (prevodilac)
Jovanović, Milivoje, 1930-2007 (prevodilac)
Zbirka ǂBiblioteka ǂMeridijani ; 7-8
Napomene Prevod dela: Sjálfstaet folk / Halldór Laxness.


Najveći islandski romansijer i dobitnik Nobelove nagrade, Haldor Laksnes, predstavlja se u ovom romanu kao stvaralac izuzetne epske snage, pisac sposoban da život čitave nacije pretvori u suptilno romansijersko tkivo, u impresivan poetski zapis o nastojanjima seljaka sa dalekog severa da pobede i klimu, i misticizam, i sopstveno siromaštvo.
Saga je ovo o Bjarturu, najamnom poljoprivrednom radniku, sluzi, koji je sve svoje potrebe i želje podredio jednom cilju: osamostaliti se, imati svoju zemlju i svoj dom, biti nezavisan od društva i sveta, i isključivo gospodariti svojom sudbinom.
Oslobođen sujeverja, obrazovan na narodnom folkloru i modernoj agrotehnici, Bjartur se uspešno odupire i savladava sve prepreke. Ipak, na kraju biva slomljen od sila koje mrve pojedince i kojima se ljudi mogu suprotstaviti jedino združeni. Ali, čudesna je vitalnost tog čoveka: dok mu pred očima nestaju plodovi decenija njegovih nadljudskih napora, on ipak nalazi snage da iznova počne borbu sa nulte egzistencijalne tačke.
Mnogi istaknuti kritičari smatraju da su Samostalni ljudi najbolje Laksnesovo delo. To je grandiozna simfonija o ljudima koji neprekidnom borbom dokazuju svoje postojanje. Dijapazon autorovih mogućnosti je izvanredan — delo u kome se prepliću snažni, beskompromisni socijalni akcenti, prefinjena lirska vibracija i suverena slikarska paleta pod kojom niču impresivni pejzaži.
Poslednje scene predstavljaju svojevrsno remek-delo: skoro uništen, čovek se uspravlja i gordo nosi ostatke svog života u pravcu vidika koji ne obećava ništa sem neizvesnosti.

Haldour Laksnes (isl. Halldór Kiljan Laxness) islandski je književnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1955. godine. Najznačajnija dela su mu „Islandsko zvono“, „Ponovo nađeni raj“ i „Samostalni ljudi“.

MG18 (L)

Spolja kao na fotografijama, unutra podvučeno nekoliko rečenica i obeleženo pored margina na nekoliko stranica.

Autor Eznepidis, Pajsije, 1924-1994
Naslov Duhovno buđenje / starac Pajsije Svetogorac ; [prevod sa grčkog jezika Sestrinstvo manastira Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana]
Ostali naslovi Pneumatiki afipnisi. scc
Jezik srpski
Vrsta građe knjiga
Godina 2005
Izdanje 1. izd.
Izdavanje i proizvodnja [Ristovac] : Manastir Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana, 2004 (Niš : Sven)
Drugi autori Filoteja, igumanija (autor dodatnog teksta)
Sestrinstvo manastira Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana. Gornje Žapsko (prevodilac)
Fizički opis 355 str. : autorove slike ; 24 cm
Zbirka Pouke / starac Pajsije Svetogorac ; tom 2
Napomene Prevod dela: Pneumatiki afipnisi / Gerontos Paisioj Agioreitoj
Tiraž 2.000
Str. 13-17: Predgovor / igumanija Filoteja.
Predmetne odrednice Eznepidis, Pajsije, 1924-1994

Ovaj drugi tom pouka starca Pajsija Svetogorca, Duhovno buđenje, obuhvata teme koje se tiču današnje stvarnosti. One nas prizivaju na postojano bdenje i spremnost, pripremajući nas na neprilike sa kojima ćemo se najverovatnije suočiti. Jer – kao što smo već videli – obistinjuje se ono što je Starac često govorio: „Prelazićemo iz oluje u oluju. Neko vreme će tako da bude; jedna sveopšta pometnja“.

Starac Pajsije rođen je na praznik svete Ane, 25. jula 1924. godine u maloazijskom selu Farasa, u Kapadokiji (današnja jugoistočna Turska). Njegov otac Prodromos, bio je gradonačelnik Farase i veoma pobožan čovek. Duhovni otac Prodromosove porodice bio je čuveni sveti Arsenije Kapadokijski. Starac Pajsije kršten je 7. avgusta 1924. godine od samog svetog Arsenija koji nije ispunio želju njegove familije da se dečak zove Hristo, kako se zvao njegov deda, i dao mu ime Arsenije. Sveti Arsenije je tada proročki rekao: „Ja shvatam da biste vi želeli da neko bude dedin naslednik, ali zar i ja ne bih mogao da poželim monaha koji bi bio moj naslednik.`
Samo nedelju dana kasnije na praznik Vozdviženja Časnog Krsta, od Turaka nasilno proterane, grčke izbeglice iz Farase nakon mnogih iskušenja stižu u Pirejsku luku u Grčkoj.

Posle odslužene vojske 1949. godine, Arsenije odlazi na Svetu Goru, ali samo na kratko. Ponovo se na Svetu Goru vraća sledeće 1950. godine. Zamonašio se u manastiru Esfigmenu 1954. pod imenom Averkije. Iste godine po blagoslovu napušta Esfigmen i prelazi u manastir Filotej gde postaje učenik oca Simeona, vrlinskog čoveka. Ime Pajsije dobija 1956. kada je postrižen u malu shimu. Godine 1962. je iz duhovnih razloga otišao na Sinaj u keliju svetog Galaktiona, da bi se dve godine kasnije vratio na Svetu Goru u ivironski Skit svetih Arhangela.
Godine 1966. ozbiljno se razboleo i do kraja života imao probleme sa zdravljem.
Krajem 1967. odlazi u Katunakiju gde se nastanjuje u Ipatijevoj keliji koja pripada manastiru Velika Lavra.
Sledeće 1968. godine starac Pajsije odlazi u manastir Stavronikita gde postaje učenik znamenitog ruskog podvižnika oca Tihona koji je živeo u keliji Časnog Krsta. Posle blaženog usnuća starca Tihona nastanjuje se u njegovoj keliji gde živi do 1979. godine kada prelazi u manastir Kutlumuš, tj. isposnicu ovog manastira po imenu Panaguda.
Godine 1988. starac Pajsije teško oboleva od raka. Poslednje dane provodi van Svete Gore u ženskom manastiru svetog Jovana Bogoslova u Surotiju. Ovom sestrinstvu starac je već godinama bio duhovni savetnik. U utorak 12. jula 1994. godine starac je smireno predao svoju dušu Bogu, kojeg je duboko voleo i kome je služio od malena. Podvigom osvećeno telo blaženopočivšeg starca počiva u manastiru svetog Jovana Bogoslova u Surotijy, pored Soluna.

MG155 (NS)

Predmet: 82439289
Veoma dobro očuvano!

Autor - osoba Laksnes, Haldor
Naslov Samostalni ljudi / Haldor Laksnes ; [preveo s ruskog Milivoje Jovanović]
Jedinstveni naslov Sjálfstaet folk. scc
Vrsta građe roman
Jezik srpski
Godina 1963
Izdavanje i proizvodnja Novi Sad : Progres, 1963 (Senta : Udarnik)
Fizički opis 2 knj. (353; 283) str. ; 19 cm
Drugi autori - osoba Jovanović, Milivoje, 1930-2007 (prevodilac)
Jovanović, Milivoje, 1930-2007 (prevodilac)
Zbirka ǂBiblioteka ǂMeridijani ; 7-8
Napomene Prevod dela: Sjálfstaet folk / Halldór Laxness.


Najveći islandski romansijer i dobitnik Nobelove nagrade, Haldor Laksnes, predstavlja se u ovom romanu kao stvaralac izuzetne epske snage, pisac sposoban da život čitave nacije pretvori u suptilno romansijersko tkivo, u impresivan poetski zapis o nastojanjima seljaka sa dalekog severa da pobede i klimu, i misticizam, i sopstveno siromaštvo.
Saga je ovo o Bjarturu, najamnom poljoprivrednom radniku, sluzi, koji je sve svoje potrebe i želje podredio jednom cilju: osamostaliti se, imati svoju zemlju i svoj dom, biti nezavisan od društva i sveta, i isključivo gospodariti svojom sudbinom.
Oslobođen sujeverja, obrazovan na narodnom folkloru i modernoj agrotehnici, Bjartur se uspešno odupire i savladava sve prepreke. Ipak, na kraju biva slomljen od sila koje mrve pojedince i kojima se ljudi mogu suprotstaviti jedino združeni. Ali, čudesna je vitalnost tog čoveka: dok mu pred očima nestaju plodovi decenija njegovih nadljudskih napora, on ipak nalazi snage da iznova počne borbu sa nulte egzistencijalne tačke.
Mnogi istaknuti kritičari smatraju da su Samostalni ljudi najbolje Laksnesovo delo. To je grandiozna simfonija o ljudima koji neprekidnom borbom dokazuju svoje postojanje. Dijapazon autorovih mogućnosti je izvanredan — delo u kome se prepliću snažni, beskompromisni socijalni akcenti, prefinjena lirska vibracija i suverena slikarska paleta pod kojom niču impresivni pejzaži.
Poslednje scene predstavljaju svojevrsno remek-delo: skoro uništen, čovek se uspravlja i gordo nosi ostatke svog života u pravcu vidika koji ne obećava ništa sem neizvesnosti.

Haldour Laksnes (isl. Halldór Kiljan Laxness) islandski je književnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1955. godine. Najznačajnija dela su mu „Islandsko zvono“, „Ponovo nađeni raj“ i „Samostalni ljudi“.

MG18 (L)

82439289 Haldor Laksnes - SAMOSTALNI LJUDI 1-2 (Nobelova nagrada

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.