Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Beograd-Zvezdara, Beograd-Zvezdara |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1985
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Andrej Platonov - Iskop
Svjetlost, Sarajevo, 1985
156 str.
tvrdi povez
stanje: vrlo dobro
prevela Jasmina-Ina Krstanović | Biblioteka Feniks
Andrej Platonov jedan je od najvećih i najintrigantnijih ruskih pisaca dvadesetog veka. Njegova dva najznačajnija dela, `Čevengur` i `Iskop` uronjena su u distopijsku problematiku te s jedne strane razmatraju poguban uticaj totalitarističke socijalističko-komunističke ideje na razvoj čoveka i društva, a s druge strane prikazuju deformaciju utopističke ideje u rukama čoveka (neukog, pohlepnog ili pak slabog).
Kao i dela drugih najvećih ruskih pisaca toga doba i njegova su dela u Sovjetskom Savezu zabranjivana. U svojoj domovini Platonov se objavljuje slobodno tek od osamdesetih godina dvadesetog veka. Tako je i `Iskop`, napisan 1930. u SSSR-u objavljen tek 1987. Ipak, njegova su dela preživela i nadžiela taj režim, ali i sud vremena, jer nisu izgubila ništa od svoje aktuelnosti, budući da ona na temeljima analize jednoga, sada već propaloga ideološkog pokušaja, pokreću i analiziraju neka temeljna društvena i filozofska pitanja.
U `Iskopu` (svojevrsnom nastavku `Čevengura`) radnja se temelji na organizaciji života u sovjetskoj Rusiji tokom prve petoletke. Junaci toga kratkog romana, ili pripovesti kako ga češće nazivaju, grade veliki toranj, proleterski dom, koji će omogućiti zajednički život svim pripadnicima radničke klase. Taj dom simboliše svetlu budućnost i utopijsko društvo, ali do kraja romana radnici ne uspevaju izliti čak ni temelje toga zdanja.
Pokazuje se da je jedina funkcija iskopa da bude grob za devojčicu Nastju, koja zapravo simboliše budućnost Rusije. Poput izgradnje biblijskoga Vavilonskog tornja i izgradnja toga tornja završava neuspehom.
Iako su Platonovljevi romani dijelom romani o postrevolucionarnoj sovjetskoj Rusiji, o izgradnji idealnog (komunističkog) društva, o kolektivizaciji i sličnim pokusima onog doba, oni su međutim više romani o ljudskoj svjesti, o neobičnom rakursu gledanja na razne aspekte ljudskog postojanja.