Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1948
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Tačke od starine. Deo kompleta ali sa celim pripovetkama unutra. Tvrde korice.
Mati
Ovaj dramatični roman o revoluciji, govori o buđenju svesti među radnicima i ideološkoj borbi protiv kapitalizma. Dugogodišnji težak život i loši uslovi za rad doveli su do ujedinjenja radnika i doprineli pokretanju revolucije.
Glavni lik romana je majka jednog od vodećih revoluciognara. Lik majke u ovom delu je univerzalan i pokazuje da nema granica do kojih majka može ići zbog ljubavi prema sinu. Ovaj roman ne govori samo o revoluciji koja pokušava da podigne radnički narod, već prerasta u priču o majčinom srcu.
“Istina tajno hoda zemljom, ona traži gnezda u narodu, za vlast je ona kao nož i vatra, vlast je ne može primiti jer će je istina saseći, spaliti! Za vas je istina veran drug, a za vlast — zakleti neprijatelj! Eto zašto se ona krije!”
9.januar
Aleksej Maksimovič Peškov (rus. Алексей Максимович Пешков; Nižnji Novgorod, 28. mart 1868 — Moskva, 18. jun 1936), poznatiji kao Maksim Gorki (rus. Максим Горький), bio je sovjetski pisac, osnivač književnog metoda socijalističkog realizma i politički aktivista. Rođen je u Nižnjem Novgorodu a umro je u Moskvi. Od 1906. do 1913. i od 1921. do 1929. je živeo u inostranstvu; nakon povratka u Sovjetski Savez, prihvatio je kulturnu politiku toga vremena, mada mu nije bilo dozvoljeno da napušta zemlju.
U 19. godini pokušao je samoubistvo. Agitovao je protiv carizma, tražio društvo revolucionara narodnjaka i branio interese siromašnih. Godine 1905. piše proglase protiv vojske, policije, cara i biva zatvoren, a oslobođen je na protest intlektualaca mnogih zemalja. Godine 1906. ilegalno napušta zemlju i ostaje u emigraciji do 1913, gdje se bori za obustavljanje svake pomoći carskoj Rusiji. U svojim prvim pripovetkama opisuje egzistenciju ljudi sa dna društvene lestvice. U nizu članaka prikazuje svoje neprijateljstvo prema fašizmu i malograđanskoj sebičnosti. Smisao umetnosti tražio je u istini, stvaralačkom radu i afirmaciji čovečnih odnosa među ljudima.