Cena: |
850 din
(Predmet nije aktivan)
|
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express |
Plaćanje: | PostNet (pre slanja) Pouzećem |
Grad: |
Beograd-Savski venac, Beograd-Savski venac |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1959
Jezik: Srpski
Autor: Strani
GARGANTUA i PANTAGRUEL Fransoa Rable
PROSVETA Beograd 1959.
Tvrd povez, 20 cm, 747 strana
Gargantua i Pantagruel je po formi pustolovno-satirični roman. Sastoji se od 5 knjiga, od kojih je jedna o Gargantui, a 4 o Pantagruelu. Rableovo delo je satirična alegorija koja se sastoji od neverovatnih dogodovština, grotesknih elemenata, persiflaža institucija, običaja u koje je upleo pronicljive opservacije, enciklopedijsku erudiciju, antičke reminiscencije, realne pojedinosti iz naravi i prilika ondašnjeg društva. Satira i persiflaža na račun teologa i skolastičara izražena je u prvim dvema knjigama.
Rableu je kao izvor za delo poslužilo usmeno predanje o džinu Gargantui i knjižica nepoznatog autora o neverovatnim dogodovštinama džina Gargantue
Jedna od najuzbudljivijih i najsočnijih knjiga svetske književnosti svih vremena... živa pripovedačka enciklopedija autentičnog renesansnog humanizma... U svom delu Rable je samo pošao od legendarne hronike o džinu-junaku Gargantui, isto onako kao što su se postojećim legendama poslužili i drugi veliki stvaraoci (Šekspir u Hamletu i Gete u Faustu). U basnoslovnu potku pričanja, koja je sva od neverovatnih dogodovština i grotesknih elemenata, on je upleo izvanredno bogatstvo svojih realnih zapažanja... Alegorija o džin-junaku Gargantui sinula je novim umetničkim sjajem i smislom.
Fransoa Rable (franc. François Rabelais, Šinon, Endr i Loara, oko 1494—Pariz, 9. april 1553) bio je francuski humanista, pripovedač, lekar i monah. Prvi je veliki francuski prozaista i jedna od najkrupnijih figura francuske renesanse. U mladosti je bio monah, franjevac pa benediktanac. Rano je pokazao interes za antičke jezike (grčki, latinski, hebrejski) i prirodne nauke. Osumnjičen da čita jeretičke knjige, napušta manastir (brlog lenjosti i pohote) i sprijateljuje se s istaknutim humanistima.