Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Lično |
Grad: |
Beograd-Stari grad, Beograd-Stari grad |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Metafizika lepog-Učenje o lepom i o umetnosti čini sastavni deo Šopenhauerove filozofije.Šopenhauerova estetika, u naročitom vidu i na osnovu filozofije sveta kao volje i predstave, obnavlja Platonovu idealističku teoriju lepog u umetnosti.
„Mi u lepom uvek shvatamo bitne i originalne oblike žive i mrtve prirode, dakle, platonske ideje prirode, i tome shvatanju je uslov i njegov bitni odgovarajući od volje čisti subjekt saznanja, to je čista inteligencija, bez namera i bez ciljeva. Na taj način, pri nastajanju jednog estetičkog shvatanja volja potpuno iščezava iz svesti. A volja je jedini uzrok svih naših jada i bolova. To je poreklo onoga dopadanja i one radosti koja prati shvatanje lepoga, ono se, dakle, sastoji u otklanjanju svake mogućnosti patnje“…
Artur Šopenhauer (1788-1860) nemački filozof idealist, klasični predstavnik pesimizma. Rođen je u Gdanjsku, a umro u Frankfurtu na Majni. Smatrao je da je volja osnova svega, da je večito nezadovoljena i da je zato život beksrajna patnja. Iz toga proizilazi i da je ovaj svet najgori od svih svetova. Cilj življenja je nirvana, tj. budizam.
Dela: Svet kao volja i predstava, Metafizika lepog, Metafizika polne ljubavi, O geniju, O stilu i pisanju, O religiji i dr.
„Najveća je od svih ludosti – žrtvovati svoje zdravlje, ma šta to bilo; zbog sticanja imovine, zbog napredovanja u službi, zbog učenosti, zbog slave, a da o toj slasti i kratkotrajnim užicima i da ne govorimo. Šta više, zdravlju treba sve podrediti“.
FORMAT: A5
POVEZ: MEK POVEZ
BROJ STRANA: 117
P9