Cena: |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2016
Jezik: Srpski
Autor: Strani
U dobrom stanju, nekorišćena
Naslov Kobna jaja / Mihail Bulgakov ; prevela Nada Uzelac
Jedinstveni naslov Rokovыe яйca. srpski jezik
Vrsta građe kratka proza
Ciljna grupa odrasli, opšte (lepa književnost)
Jezik srpski
Godina 2016
Izdanje 1. izd.
Izdavanje i proizvodnja Beograd : Bukefal E.O.N., 2016 (Beograd : Skripta internacional)
Fizički opis 123 str. ; 20 cm
Drugi autori - osoba Uzelac, Nada
Miletić, Milan
Zbirka Biblioteka Astrolab ; 36
Prevod dela: Роковые яйца / Михаил Афанасьевич Булгаков
Tiraž 600
Str. 119-122: Ogled s kokoši i gmizavcima / M. M. [Milan Miletić].
Булгаков, Михаил Афанасьевич,1891-1940 = Bulgakov, Mihail Afanasʹevič, 1891-1940
Mihail Bulgakov objavio je Kobna jaja 1925. godine u časopisu „Nedra“, broj 6. Kao jedan od izvora za priču poslužio je roman Hrana za Bogove i kako je dospela na zemlju, engleskog autora Herberta Džordža Velsa iz 1904. godine, u kome se govori o predivnoj hrani koja ubrzava rast živih organizama i razvitak intelektualnih sposobnosti kod ljudi-divova, pri čemu rast duhovnih i telesnih mogućnosti ljudskog roda, u romanu, dovodi do savršenog poretka sveta i sudara budućeg i prošlog sveta – sveta divova i sveta pigmeja.
Eksperiment
Kod Bulgakova, divovi su, ne intelektualno nadmoćni pojedinci, nego izuzetno agresivni reptili. U Kobnim jajima odražava se i drugi, daleko poznatiji, roman Herberta Velsa – Rat svetova, gde Marsovci koji osvajaju Zemlju, iznenada umiru od bakterija na Zemlji, dok kod Bulgakova reptili padaju kao žrtve neza pamćenog mraza usred leta.
Poruka
Kobna jaja, kako se izrazioMaksim Gorki, „napisana duhovito i oštroumno“, bila su, kako se ispostavlja, ne samo jetka satira na račun sovjetskog društva iz epohe NEP-a, nego Bulgakov ovde pokušava da postavi umetničko-književnu dijagnozu nepojmljivo dalekosežnijeg eksperimenta nad „progresivnim delom ljudskog roda“. Ovde se, donekle kao i u Psećem srcu, izlaže o neizvesnosti i nepredvidivosti pokušaja upada razuma i nauke u nesaglediv svet prirode i samog čovekovog postojanja.