pregleda besplatna dostava

Dževad Hozo UMJETNOST MULTIORIGINALA


Cena:
14.000 din
Želi ovaj predmet: 3
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Raška,
Raška
Prodavac

losmi83 (5004)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 8931

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Jezik: Srpski
Autor: Strani

k4d

Umjetnost multioriginala
Dževad Hozo
Izdavač: Prva knjizevna komuna Mostar, 1988; Tvrd povez;
A4 format
709 strana



Dževad Hozo (rođen 10. maja 1938. godine u Užicu) je bosanskohercegovački grafičar. U Bihaću je završio gimnaziju i iste godine upisao Historiju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Studij je prekinuo 1958. godine i upisao se na Akademiju likovnih umjetnosti u Ljubljani. Poslije diplome 1963. godine upisao je specijalizaciju grafike kod profesora Rike Debenjaka.

Godine 1966. dobio je status slobodnog umjetnika sve do 1973. godine kada je postao docent za grafiku na novootvorenoj Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, kao vođa Katedre za grafiku. Radio je na oblikovanju programa Collegium Artisticuma i napisao rukopis o manuelnim grafičkim tehnikama, koji je kasnije (1988. godine) izdao pod naslovom Umjetnost multiorginala. Godine 1981. postao je član Akademije nauka i umjetnosti BiH. [1]


Inspiraciju i preokupaciju Hozo pronalazi u prošlosti – u materijalnoj baštini i u tekstovima bosanskohercegovačkih pisaca koji o tom vremenu pripovijedaju (Mak Dizdar, Ivo Andrić).

Samostalno je izlagao više od četrdeset puta, a grupno sudjelovao na mnogobrojnim domaćim i međunarodnim izložbama. Dobitnik je mnogobrojnih nagrada za grafiku na prestižnim izložbama u zemlji i inostranstvu.


Grafički ciklusi:

-Drvorezi 1960-62

-Litografije i bakropisi 1963

-Nišani 1964-66

-Bakropisi i akvatinte (Plemenitaš,...) 1966-71

-Makova mapa 1972

-Suočenja 1973

-Povratak 1974-5

-Strašila 1976-84

-Oblik i vrijeme 1984-85

-Čovjek i vrijeme 1986

-Dvanaest 1987

-Ecce H. ludens 1990-91

-40 grafičkih slika 1992-94

-1001 noć 1995

-Sarajevske pasije 1997

te brojna dizajnerska rješenja, instalacije i video zapisi.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika 2009. godine donijela je odluku o proglašenju Zbirke umjetničkih djela Dževada Hoze u Muzeju Unsko-sanskog kantona u Bihaću za nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik čini 30 grafika. [2] Dio grafika poklonio je autor, a dio je od autora otkupljen za tek formiranu zbirku Muzeja AVNOJ-a i Pounja. Grafike iz ciklusa „Nišani“ pripadaju ranoj fazi stvaralačkog rada, a nastale su za vrijeme studijskog boravka u Ljubljani. Snažan utjecaj na formiranje ove zbirke ima autorovo djetinjstvo, u Bihaću, u kući koja se nalazila pored mezarja. Nišani, stalni izvor inspiracije, pretočeni u grafičko-likovni izraz osvjetljavaju osobenost svoga svijeta, simbol života i smrti.

Kritičar Aleksandar Bassino kaže za djela Dževada Hoze:

Uz neposredne sadržajne pobude Hozinih listova moramo priznati da nam istorija jednog od oblika bosanskog grobišta, tj. muslimanskog, koji karakterišu kameniti obojeni spomenici, tzv. nišani – nije tako blizu kao što bi mogla biti. Prije svega, a s tim u vezi, treba upozoriti na jedan momenat, koji Hozo u svom djelu potencira i koji ga vodi na dalje istraživanje, posavremenju davnih poruka starih četiri stoljeća. Muslimansko grobište je, za razliku od kršćanskog, uvijek dio slike nekoga kraja; nije mjesto neke žalosti koju bi označavala bjelina ili crnina mramornih ploča i spomenika. Nišani su nekada bili obojeni, iako su im tragovi tih boja već izbrisani; svojim antropomorfnim oblicima i oblicima koji su im slični, realnim predmetima predstavljali su nosioce novog življenja. Umjetnikova zadaća je da njihove poruke razriješi, odnosno istinu nekog vremena prenese u savremenost.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]
Umjetnost multiorginala (kultura grafičkog lista), Mostar, Prva književna komuna, 1988.
Dzevad Hozo data: 1961 - 2001, Sarajevo, 2002.
Majstori grafičkih umijeća : [1400-1950], Sarajevo: Blicdruk, 2003.
Vernis sage grafeme: slikovni komentari na CD zapis Sanjina Lugića, Sarajevo, Kult-B, 2003.
Grafika:, Grude, Grafotisak, 2007.
Majstori (biografije)
Grafički list (papir, tiskarska boja, atelijer, medicinski aspekti)`
Glosarij (bibliografija)
Bibliografija (testovi, graficke pitalice)
Majstori japanskog drvoreza
Visoki tisak (uvod)
Plosni tisak
Duboki tisak
Majstori (aspekti)

POUZEĆEM ŠALJEMO SAMO KUPCIMA BEZ NEGATIVNIH OCENA ,
i ne saljemo pouzecem clanovima bez ocena.

Svi predmeti se prodaju u stanju kao na slici.
Ako niste sigurni da Vam knjiga odgovara, pitajte za dodatni opis knjige PRE kupovine, i bice Vam odgovoreno u najkracem roku.


* Књиге су половне ,па може да се деси да има потпис или печат,ако вам то смета питајте пре куповине .


* Уколико дође до рекламације ,трошкове повратне поштарину сноси купац .

* Ако сте се одлучили за слање постекпресом,то ће вас коштати додатно 10-30 дин ,јер је постекпрес почео да наплаћује кесе.
* Нисам одговоран за оштећења настала у транспорту.
-куповином потрвђујете да се слажете са горе наведеним условима .


Predmet: 76693189
k4d

Umjetnost multioriginala
Dževad Hozo
Izdavač: Prva knjizevna komuna Mostar, 1988; Tvrd povez;
A4 format
709 strana



Dževad Hozo (rođen 10. maja 1938. godine u Užicu) je bosanskohercegovački grafičar. U Bihaću je završio gimnaziju i iste godine upisao Historiju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Studij je prekinuo 1958. godine i upisao se na Akademiju likovnih umjetnosti u Ljubljani. Poslije diplome 1963. godine upisao je specijalizaciju grafike kod profesora Rike Debenjaka.

Godine 1966. dobio je status slobodnog umjetnika sve do 1973. godine kada je postao docent za grafiku na novootvorenoj Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, kao vođa Katedre za grafiku. Radio je na oblikovanju programa Collegium Artisticuma i napisao rukopis o manuelnim grafičkim tehnikama, koji je kasnije (1988. godine) izdao pod naslovom Umjetnost multiorginala. Godine 1981. postao je član Akademije nauka i umjetnosti BiH. [1]


Inspiraciju i preokupaciju Hozo pronalazi u prošlosti – u materijalnoj baštini i u tekstovima bosanskohercegovačkih pisaca koji o tom vremenu pripovijedaju (Mak Dizdar, Ivo Andrić).

Samostalno je izlagao više od četrdeset puta, a grupno sudjelovao na mnogobrojnim domaćim i međunarodnim izložbama. Dobitnik je mnogobrojnih nagrada za grafiku na prestižnim izložbama u zemlji i inostranstvu.


Grafički ciklusi:

-Drvorezi 1960-62

-Litografije i bakropisi 1963

-Nišani 1964-66

-Bakropisi i akvatinte (Plemenitaš,...) 1966-71

-Makova mapa 1972

-Suočenja 1973

-Povratak 1974-5

-Strašila 1976-84

-Oblik i vrijeme 1984-85

-Čovjek i vrijeme 1986

-Dvanaest 1987

-Ecce H. ludens 1990-91

-40 grafičkih slika 1992-94

-1001 noć 1995

-Sarajevske pasije 1997

te brojna dizajnerska rješenja, instalacije i video zapisi.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika 2009. godine donijela je odluku o proglašenju Zbirke umjetničkih djela Dževada Hoze u Muzeju Unsko-sanskog kantona u Bihaću za nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik čini 30 grafika. [2] Dio grafika poklonio je autor, a dio je od autora otkupljen za tek formiranu zbirku Muzeja AVNOJ-a i Pounja. Grafike iz ciklusa „Nišani“ pripadaju ranoj fazi stvaralačkog rada, a nastale su za vrijeme studijskog boravka u Ljubljani. Snažan utjecaj na formiranje ove zbirke ima autorovo djetinjstvo, u Bihaću, u kući koja se nalazila pored mezarja. Nišani, stalni izvor inspiracije, pretočeni u grafičko-likovni izraz osvjetljavaju osobenost svoga svijeta, simbol života i smrti.

Kritičar Aleksandar Bassino kaže za djela Dževada Hoze:

Uz neposredne sadržajne pobude Hozinih listova moramo priznati da nam istorija jednog od oblika bosanskog grobišta, tj. muslimanskog, koji karakterišu kameniti obojeni spomenici, tzv. nišani – nije tako blizu kao što bi mogla biti. Prije svega, a s tim u vezi, treba upozoriti na jedan momenat, koji Hozo u svom djelu potencira i koji ga vodi na dalje istraživanje, posavremenju davnih poruka starih četiri stoljeća. Muslimansko grobište je, za razliku od kršćanskog, uvijek dio slike nekoga kraja; nije mjesto neke žalosti koju bi označavala bjelina ili crnina mramornih ploča i spomenika. Nišani su nekada bili obojeni, iako su im tragovi tih boja već izbrisani; svojim antropomorfnim oblicima i oblicima koji su im slični, realnim predmetima predstavljali su nosioce novog življenja. Umjetnikova zadaća je da njihove poruke razriješi, odnosno istinu nekog vremena prenese u savremenost.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]
Umjetnost multiorginala (kultura grafičkog lista), Mostar, Prva književna komuna, 1988.
Dzevad Hozo data: 1961 - 2001, Sarajevo, 2002.
Majstori grafičkih umijeća : [1400-1950], Sarajevo: Blicdruk, 2003.
Vernis sage grafeme: slikovni komentari na CD zapis Sanjina Lugića, Sarajevo, Kult-B, 2003.
Grafika:, Grude, Grafotisak, 2007.
Majstori (biografije)
Grafički list (papir, tiskarska boja, atelijer, medicinski aspekti)`
Glosarij (bibliografija)
Bibliografija (testovi, graficke pitalice)
Majstori japanskog drvoreza
Visoki tisak (uvod)
Plosni tisak
Duboki tisak
Majstori (aspekti)
76693189 Dževad Hozo UMJETNOST MULTIORIGINALA

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.