Cena: |
Želi ovaj predmet: | 3 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Godina izdanja: Tv
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Osvetljeni prozori su njegovo remek delo jer taj roman odgovara svojoj najautentičnijoj meri. I zaista Doderer nije toliko pisac velikih romana koji obuhvataju čitavu krizu jednog vremena, nego inteligentni pripovedač malih, probranih stvari, pesnik detalja. Osvetljeni prozori takođe najjače sadrže i austrougarsku atmosferu i najdublje su prožeti habzburškom tradicijom. Opet ovde pred nama stoji jedan kruti dostojanstveni birokrat za koga je penzionisanje značilo „pad iz apstraktne visine jedne nadpersonalne instance” i koji je svoj život uredio prema načelu da „jedan akt, u izvesnom smislu, ima isto tako samostalnu i od svega sveta razrešenu i nezavisnu egzistenciju kao umetničko delo.” Finim intenzitetom Doderer opisuje avanture ovog k.k. činovnika, način kojim on naslađujući se posmatra žene koje se svlače na prozoru preko puta njegovog, i sitničavu pedanteriju s kojom beleži i katalogizuje svoja iskustva. Cela knjiga je dražesno zazivanje habzburške Austrije: dvogled, koji Cihal koristi za uhođene žena, relikt je iz Kenigsgreca na čijim se sočivima još zadržao gnev dvoglavog orla; ljupka figurica Venere podseća ga na šarmantno vreme rokokoa i navodi ga da pomisli: „Otmeni ljudi prolaze kroz bedu kao kroz prolazni egzil.” Jedna galanterija starog stila ispunjava ovo delo nekim smešljivim, suvim šarmom; osećaj za distancu i red, tiha čulnost i pedanterija čine da vaskrsne čitava otačastvena atmosfera ere Franca Jozefa. Ustvari taj svet u romanu ne živi kao prava pozadina i ne doseže stvarni život u umetničkom tvorenju, u poeziji, nego se oblikuje pre kao delikatna igra jednog pažljivog poznavaoca jučerašnjeg sveta u svim njegovim nijansama. To je ekstremno zabavna knjiga za čitanje koju je pisao grandsenjor pera... (Iz Studije Klaudija Magrisa)
5. septembra 1896. rođen je Franz Carl Heimito Ritter von Doderer u Hadersdorf-Weidlingau kod Beča kao najmlađe od šestoro dece arhitekte građevinskog preduzimača Wilhelma Rittera von Doderera i njegove žene Louise.
Posle maturena K. K. Staatsgymnasium u Kundmanngasse, 1914. je započeo studije prava na Univerzitetu Wien.
1915. mobilisao se ka jednogodišnji dobrovoljac i sredinom januara je morao da sudeluje na Ruskom frontu u Galiciji. U julu 1916. dospeva u Sibir u rusko ratno zarobljeništvo iz koga se vraća tek 1920..
Sad započinje studije istiorije i psihologie i 1925. biva promovissan u Dr. phil.
1933. postaje član NSDAP, iz kojega se ubrzo opet istupa, 1940. je konvertirao u katoličanstvo budući da potiče iz protestantske. Od 1937. deluje kao lektor pri izdavačkom preduzeću u Minhenu, gde mu se 1938. pojavljuje roman “Ein Mord, den jeder begeht” (Ubistvo koje počini svako).
1940. je ponovo mobilisan i 1945-46. je ponovo proveo u ratnom zarobljeništvu
1951. se pojavljuje roman „Die Strudlhofstiege“, koji mu utemeljuje uspeh kao piscu.
Tri dela „Die Strudlhofstiege“, „Die Dämonen“ i „Die erleuchteten Fenster“, povezanošću likova i poprišta radnje spadaju zajedno kao takozvani „bečki romani“ i oni su ti koji do danas određuju sliku Doderera kod velikog dela čitalačke publike.
Do danas se identifikuje sa Štrudlhofštige; te stepenice u bečkom Alsergrundu Doderer svojim romanom tek ističe u svesti stanovnika Beča i blagim naglaskom skreće pažnju na neprimećenu lepotu te arhitekture. Te stepenice postaju simbolom umetnosti i time i života. Njegovi romani i pripovetke pokazuju kritički vid pre svega bečkog društva. Osnovu i polazište njegove proze čine utisci i doživljaji svakodnevice opisani u njegovim dnevnicima („Tangenten“, 1964). Na osnovu njegovog suverenog vladanja jezikom i virtuozne pripovedne tehnike Doderer spada u prominentne austrijskeromansijere.
Doderer je umro tokom rada na romanu „Der Grenzwald“ u decembru 1966. od raka.