Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Jezik: Engleski
Autor: Strani
Godina izdanja: Tv
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Larry Darrell je mladi Amerikanac u potrazi za apsolutom. Napredak ove duhovne odiseje uključuje ga s nekim od Maughamovih najbriljantnijih likova - njegovom zaručnicom Isabel, čiji izbor između ljubavi i bogatstva ima doživotne posljedice, i Elliotom Templetonom, njezinim ujakom, klasičnim američkim snobom u emigraciji. Najambiciozniji od Maughamovih romana, ovo je ujedno i onaj u kojem sam Maugham igra značajnu ulogu dok luta unutra i izvan priče, promatrajući svoje likove kako se bore sa svojim sudbinama.
Vilijam Samerset Mom[1][2][3] (engl. William Somerset Maugham; 25. januar 1874 — 16. decembar 1965) je bio engleski dramaturg, romansijer i pripovedač. Bio je jedan od najpopularnijih književnika svog vremena.[traži se izvor]
Svojim prvim romanom, Liza od Lambeta (Liza of Lambeth), objavljenim 1897, postigao je uspeh i izazvao skandal u javnosti. U romanu je Mom opisao svoja iskustva radeći kao mladi lekar u siromašnim kvartovima Londona. Srednja klasa je smatrala da nije u redu da se naturalistički opisuje svet radništva.
Najpogodniji medijum za iskazivanje svojih ideja Mom je pronašao u drami. Primeri su: Krug (The Circle), Bolji među nama (Our Betters), Večna supruga (The Constant Wife). Početkom 20. veka nije bio redak slučaj da se po četiri njegove drame istovremeno izvode u Londonu. Momova produktivnost bila je izuzetna. Trebalo mu je samo nedelju dana da napiše dramu i još jedna da je revidira.
Svoje prvo homoseksualno iskustvo je doživeo oko svoje šesnaste godine, tokom studija u Hajdelbergu.[4] Uprkos svojoj seksualnoj orijentaciji, Mom je stupio u brak sa Siri Velkam. Brak je proizveo ćerku, Meri Elizabet Mom, ali je bio problematičan i kao takav ubrzo doveo do permanente rastave.[5]
Za javnu ličnost Momove generacije, deklarisati se kao homoseksualac je bilo nezamislivo. U pokušaju da prikrije svoju prirodu, ili opet pišući iz samoprezira koji je veliki broj pripadnika gej populacije osećao u tom periodu, Mom zajedljivo i prezrivo piše o gej umetnicima.[6]
Oko 1914. godine, Mom upoznaje Geralda Hakstona, mladića iz San Franciska, koji će biti njegov pratilac i ljubavnik sve do Hakstonove smrti 1944. godine.[7]
Njegovo najznačajnije delo je roman Ljudski okovi (Of Human Bondage) iz 1915, koji se smatra autobiografskom pričom. Filip Keri, glavni lik romana, je siroče koje odrasta uz licemernog, kao što je bio slučaj i u Momovom detinjstvu.
Drugi značajan roman je Oštrica brijača (The Razor`s Edge) iz 1944. U njemu je junak bivši američki pilot koji, nakon traumatičnih iskustava u Prvom svetskom ratu, traži smisao u životu.