Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 332
Jezik: Engleski
Autor: Strani
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Tko je bolje kvalificiran za bilježenje iskustava pisca-agenta tijekom Prvog svjetskog rata od Somerseta Maughama, pisca koji je postao špijun?
Njegov alter-ego je Ashenden, smireni promatrač hladne glave. Od njegovog gotovo usputnog novačenja u obavještajnu službu na početku neprijateljstava, pratimo njegov napredak kroz niz incidenata. Tu je fijasko Golog Meksikanca, damskog čovjeka i krajnje nesposobnog ubojice. I patetična priča o gospodinu Harringtonu, dirljivom i smiješnom Amerikancu, koji se nespretno probija kroz metež ruske revolucije. Najstrašnija od svega je turobna priča o Izdajniku, čija sudbina otkriva pravi užas agentske profesije.
Vilijam Samerset Mom[1][2][3] (engl. William Somerset Maugham; 25. januar 1874 — 16. decembar 1965) je bio engleski dramaturg, romansijer i pripovedač. Bio je jedan od najpopularnijih književnika svog vremena.[traži se izvor]
Svojim prvim romanom, Liza od Lambeta (Liza of Lambeth), objavljenim 1897, postigao je uspeh i izazvao skandal u javnosti. U romanu je Mom opisao svoja iskustva radeći kao mladi lekar u siromašnim kvartovima Londona. Srednja klasa je smatrala da nije u redu da se naturalistički opisuje svet radništva.
Najpogodniji medijum za iskazivanje svojih ideja Mom je pronašao u drami. Primeri su: Krug (The Circle), Bolji među nama (Our Betters), Večna supruga (The Constant Wife). Početkom 20. veka nije bio redak slučaj da se po četiri njegove drame istovremeno izvode u Londonu. Momova produktivnost bila je izuzetna. Trebalo mu je samo nedelju dana da napiše dramu i još jedna da je revidira.
Svoje prvo homoseksualno iskustvo je doživeo oko svoje šesnaste godine, tokom studija u Hajdelbergu.[4] Uprkos svojoj seksualnoj orijentaciji, Mom je stupio u brak sa Siri Velkam. Brak je proizveo ćerku, Meri Elizabet Mom, ali je bio problematičan i kao takav ubrzo doveo do permanente rastave.[5]
Za javnu ličnost Momove generacije, deklarisati se kao homoseksualac je bilo nezamislivo. U pokušaju da prikrije svoju prirodu, ili opet pišući iz samoprezira koji je veliki broj pripadnika gej populacije osećao u tom periodu, Mom zajedljivo i prezrivo piše o gej umetnicima.[6]
Oko 1914. godine, Mom upoznaje Geralda Hakstona, mladića iz San Franciska, koji će biti njegov pratilac i ljubavnik sve do Hakstonove smrti 1944. godine.[7]
Njegovo najznačajnije delo je roman Ljudski okovi (Of Human Bondage) iz 1915, koji se smatra autobiografskom pričom. Filip Keri, glavni lik romana, je siroče koje odrasta uz licemernog, kao što je bio slučaj i u Momovom detinjstvu.
Drugi značajan roman je Oštrica brijača (The Razor`s Edge) iz 1944. U njemu je junak bivši američki pilot koji, nakon traumatičnih iskustava u Prvom svetskom ratu, traži smisao u životu.