ISBN: Ostalo
Godina izdanja: K267
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Omot:
Lujo Lozica

Svojim prikazima potlačenih prostitutki, trgovaca krijumčarima i lopova iz ulice Perdido u staroj francuskoj četvrti tridesetih godina prošlog stoljeća u New Orleansu, Šetnja divljom stranom našla je mjesto u mašti svih generacija otkad se prvi put pojavila. Kako je Algren priznao, knjiga `nije napisana dugo nakon što je prohodana ... Našao sam put do ulica s druge strane stanice južnog Pacifika, gdje su veliki jukovi pjevali nešto što se zove` Walking the Wild Strana života.` Od tada sam uglavnom ostao s te strane pločnika.`

Možda autorove vlastite riječi najbolje opisuju ovo klasično djelo: `Knjiga se pita zašto se izgubljeni ljudi ponekad razvijaju u veća ljudska bića od onih koji nikada nisu bili izgubljeni u cijelom životu. Zašto su ljudi koji su patili od ruku drugih ljudi prirodni vjernici u čovječanstvo, dok su oni čiji je dio jednostavno bilo stjecanje, uzimanje svega i ništa ne davanje, najprezirniji od čovječanstva. `

Nelson Algren (Detroit, 28. ožujka 1909. — Long Island, 9. svibnja 1981.) je bio američki pisac.

Rođen je kao Nelson Ahlgren Abraham u Detroitu, a odrastao je u Chicagu. Otac mu je bio švedski imigrant koji je zbog židovske supruge konvertirao na judaizam.[1] Djetinjstvo je proveo u radničkoj četvrti South Side. Osnovnu i srednju školu je završio u Chicagu, a godine 1931. je diplomirao novinarstvo na sveučilištu Illinoisa u Urbana-Champaignu.

Zbog Velike gospodarske krize nije mogao naći posao u struci, pa je bio prisiljen zarađivati kao život kao radnik na benzinskoj pumpi u Texasu, kada je i napisao svoju prvu priču `So Help Me`, 1933. godine. Veliku depresiju u Chicagu je realistički opisao te njegovo sirotinjsko i kriminalno okružje.[1][2][3] Prije povratka kući je ukrao pisaći stroj iz jedne napuštene škole, ali je uhvaćen i osuđen na tri godine zatvora. Iako je iza rešetaka proveo nekoliko mjeseci te je uvjetno pušten, iskustvo je ostavilo trajan pečat na njegov život, ali i opus. Upoznavši zatvorski život, Algren se otada stalno identificirao s kriminalcima, gubitnicima i društvenim otpadnicima.

Svoj prvi roman Somebody in Boots je objavio 1935., a u Never Come Morning iz 1942. godine, se bavio životom besperspektivnom mladog kriminalca.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata se prijavio u vojsku i služio na europskom ratištu kao običan vojnik. Poslije rata je nastavio spisateljsku karijeru, a slavu je stekao s nagrađenim romanom The Man With the Golden Arm, prikazom života narkomana koji je kasnije adaptiran u hvaljeni film s Frankom Sinatrom u glavnoj ulozi.

Algren je također bio poznat po strastvenoj ljubavnoj vezi s francuskom spisateljicom Simone de Beauvoir, čije je najintimnije detalje ona iznijela u svojoj knjizi The Mandarins.[1]

Algren je bio poznat po ljevičarskim i nonkonformističkim političkim stavovima,[1] a pred kraj života se zanimao za slučaj Rubina Cartera, crnog boksača optuženog za ubojstvo.

Smrt
9. svibnja 1981. je doživio srčani udar u svojoj u kući u Sagu Harboru.