Cena: |
Želi ovaj predmet: | 3 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Zora, Zagreb, 1963.
Wieland [vi:`lant], Christoph Martin, njemački književnik (Oberholzheim kraj Biberacha, 5. IX. 1733 – Weimar, 20. I. 1813). Nazivan »najvećim književnikom svojega doba« zbog jasnoće izraza i lakoće stila. Težio je povezivanju književnosti, teologije i filozofije, što ga određuje kao predstavnika humanistički usmjerena prosvjetiteljstva. U Weimaru je 1773–1810. izdavao prvi značajni njemački književni časopis Der Teutsche Merkur; prijateljevao je s J. W. Goetheom i J. G. Herderom. Uzori su mu B. H. Brockes, A. v. Haller, F. G. Klopstock i M. de Cervantes y Saavedra, pri čem je ostao vjeran klasicističkomu poimanju književnosti. Nadovezuje se na tradiciju pustolovnih romana i ističe potrebu usklađivanja osjećaja i razuma. Smatra se utemeljiteljem modernoga romana u njemačkoj književnosti. Jedan od najistaknutijih prevoditelja svojega doba, prevodio je Shakespearea, Cicerona, Horacija, Aristofana, Euripida, Lukijana. Djela: romani Pustolovine Don Silvija od Rozalve (Die Abenteuer des Don Sylvio von Rosalva, 1764), Agathon (1766–67), Povijest Abderićana (Geschichte der Abderiten, 1781); Komične pripovijesti (Komische Erzählungen, 1762–65); ep Oberon (1778–80).
Povest o Abderićanima, jedna je od najpoznatijih Vilandovih knjiga, remek-delo svetske književnosti, brilijantan i duhovit roman o večitoj ljudskoj gluposti, koji kao da je napisan danas o ljudima koji su svuda oko nas. Na primeru danas iščezlog grada Abdere u Trakiji i njegovih stanovnika, poznatih kao priglupih, Viland, ispituje ponašanje ljudskog roda. Osnovne teme kojima se posvećuje jesu: nepoverenje prema pameti i nauci, iskrivljena mišljenja o umetnosti, muzici, pozorištu i glumačkoj igri, lakovernost i sujeverje građana, nesposobnost gradskih vlasti, demagogija, partijske borbe, sukobi crkvenih velikodostojnika. Iako je reč o dalekoj grčkoj prošlosti, roman u stvari opisuje prilike u piščevoj domovini, a slobodno se može reći i: prilike u celom svetu, i onda i danas.
Viland je bio veoma poznat u prvoj generaciji naših književnika u 19. veku, cenili su ga, na primer, Vuk, Mušicki, Sterija i drugi, a zanimljivo je da se prvi i dosad jedini prevod Abderićana na srpski pojavio već 1803. godine, dakle još za života Vilandova. Taj prevod, iz pera Nikolaja Lazarevića, danas se zbog jezika ne može više čitati, ali je pouzdan znak popularnosti Vilandove kod nas, pogotovo što se posle dvadesetak godina pojavilo i drugo izdanje.
nemacka knjizevnost
abdericani utopija antiutopija klasicizam