| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Jezik: Srpski
Polovna knjiga, izuzetno očuvana, kao nova.
Izdavač: Muzej savremene umetnosti - Beograd, Galerija SANU - Beograd,
2003. god.
Broširan povez, 26 cm.
199 str. Kunstdruk, ilustrovano
Jedan vek grafike, dela iz zbirke Muzeja savremene umetnosti
Izložba `Jedan vek grafike, dela iz zbirke Muzeja savremene umetnosti`, u Galeriji Srpske akademije nauka i umetnosti, odgovara na pitanja kojima je ova tradicionalna likovna disciplina poslednjih decenija osporavana, a pre svega na najaktuelnije: da li u digitalnom vremenu ima mesta za grafiku. Naravno, osim tog problemskog aspekta, više od 350 izabranih radova predstavlja i sliku razvoja procesa rada i mišljenja grafičara dvadesetog veka na bivšem jugoslovenskom prostoru.
Izloženi radovi omogućavaju uvid upravo u taj aspekt grafike. Autor koncepcije izložbe Jasna Tijardović-Popović, obuhvatajući osnovna zbivanja u grafici između 1920. i 1990. godine, napravila je izbor radova koji će omogućiti pregled razvoja ove umetnosti u prošlom veku na tadašnjem jugoslovenskom umetničkom prostoru – od poimanja grafike kao plemenitog zanata do njene produkcije pomoću savremenih tehnologija koje omogućavaju neograničeno umnožavanje. `Iako u zbirci Muzeja savremene umetnosti iz koje sam birala eksponate postoje grafike i pre 1920. godine, odlučila sam da priču izložbe počnem s tim periodom, zbog stvaranja Jugoslavije koje se tada dešavalo, zbog ruske avangarde čiji je uticaj tada počinjao da se širi i zbog niza tada važnih društveno-socijalnih polarizacija`, kaže za `Vreme` Jasna Tijardović-Popović. U prvoj polovini dvadesetih istaknuta je pojava časopisa `Zenit` Ljubomira Micića bez koga se, ubeđena je gospođa Popović, `ne bi moglo ni shvatiti šta je naša grafička umetnost`. Stranice tog časopisa su `svojim tipografsko-grafičkim rešenjima i reprodukcijama grafika isticale stanovišta ekspresionizma, konstruktivizma, odnosno nove umetnosti zenitizma. Objavljivanje grafika imalo je dvostruku ulogu: bila je to potvrda preobražaja koji se desio na polju autonomnih grafičkih tehnika i potvrda njihove pripadnosti širem kontekstu avangardne umetnosti, slična primerima izvedenog preobražaja u književnoj i likovnoj praksi`...