ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1947
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Školska posveta, inače veoma dobro očuvano!

Autor - osoba Žeromski, Stefan, 1864-1925 = Žeromski, Stefan, 1864-1925
Naslov Prah i pepeo : istorijski roman s kraja XVIII i početka XIX veka / Stefan Žeromski ; predgovor napisao Jan Karol Vende ; [s poljskog preveo S. Musulin]
Jedinstveni naslov Popioły. srpski jezik
Vrsta građe roman
Ciljna grupa odrasli, opšte (lepa književnost)
Jezik srpski
Godina 1947
Izdavanje i proizvodnja Beograd : Prosveta, 1947 ([Beograd] : Prosveta)
Fizički opis 2 knj. (470; 419 str.) : slika autora ; 21 cm
Drugi autori - osoba Vende, Jan Karol, 1910-1986 (autor dodatnog teksta)
Wende, Jan Karol, 1910-1986 (autor dodatnog teksta)
Musulin, Stjepan, 1885-1969 (prevodilac)
Musulin, Stjepan, 1885-1969 (prevodilac)
(Broš.)
Napomene Prevod dela: Popioły
Str. 7-22: Stefan Žeromski \ Jan Karol Vende.

Prah i pepeo je snažan društveni roman poznatog poljskog pisca Stefana Žeromskog, koji osvetljava prelomni trenutak u istoriji Poljske. Radnja je smeštena u posleratni period, nakon Prvog svetskog rata, i prati sudbine dvojice mladih muškaraca suočenih s haosom revolucije i političkih previranja. Glavni junaci, Rafu i Andžej, predstavljaju različite društvene slojeve i ideološke poglede, što stvara snažan narativni sukob. Žeromski prikazuje duboku moralnu i egzistencijalnu dilemu generacije izgubljene između ideala i surove stvarnosti. Jezik romana je bogat, slikovit i pun emocija, a autor uspeva da kroz lične drame likova prikaže širu sliku društvenog sloma. Roman istražuje teme patriotizma, izdaje, klasnih razlika i lične odgovornosti. Prah i pepeo je delo koje poziva na razmišljanje i ostavlja snažan utisak na čitaoca. Idealno je za ljubitelje istorijskih i socijalnih romana sa dubokim psihološkim portretima. Ova knjiga je jedno od najvažnijih dela poljske književnosti 20. veka. Savršena prilika da se upoznate s autorom koji je snažno uticao na evropsku književnu scenu svog vremena.

Stefan Žeromski (polj. Stefan Żeromski; Stravčin, 14. avgusta 1864 – Varšava, 20. novembra 1925) bio je poljski književnik.
Pisao je romane, dramska dela, pripovetke. Zbog svojih rodoljubivih raspoloženja bio je 1888. godine zatvoren od ruskih carističkih vlasti. Bio je jedno vreme duhovni vođa omladine; kritika ga je nazivala „nezasićenim srcem“ i „savešću naših dana“. Dao je majstorske opise poljskih krajolika. Prozna dela su mu prožeta lirskim pejzažima koji ponekad nalikuju na pesme u prozi.
Četiri puta je bio nominovan za Nobelovu nagradu za književnost.
Dela
Popioły
Ludzie bezdomni
Dzieje grzechu
Uroda życia
Walka z szatanem

Žeromski, Stefan (pseudonim Maurycy Zych, Józef Katerla), poljski književnik (Strawczyn, 14. X. 1864 – Varšava, 20. XI. 1925). U Varšavi (od 1886) kratko studirao veterinu; radio kao privatni učitelj. Putovao srednjom Europom; 1892. u Švicarskoj se povezao s poljskim socijalistima. Knjižničar u Varšavi (1897–1903); od 1904. živio kao profesionalni pisac te boravio u Italiji (1907) i Parizu (1909–12). Društveno aktivan tijekom I. svjetskoga rata, ali nesklon J. Piłsudskomu. Debitirao je realističkom zbirkom pripovijedaka Raskljuvat će nas gavrani, vrane (Rozdziobią nas kruki, wrony, 1895), kojom je u poljsku modernističku prozu unio psihologizaciju, digresivnost i lirizam te moralizam pobune (roman Sizifovi poslovi – Syzyfowe prace, 1897). Status najvažnijega prozaika Mlade Poljske koji beskompromisno postavlja dramatična pitanja nacionalnog i socijalnog angažmana te njime izazvane etičke dvojbe, stekao je romanom ideja Beskućnici (Ludzie bedzomni, 1900), povijesnim romanom Prah i pepeo (Popioły, 1904) te lirskim romanom Vjerna rijeka (Wierna rzeka, 1912), a nakon 1905. slikom revolucije, opravdane i zastrašujuće istodobno, u drami Ruža (Róża, 1909). Modernistička fascinacija erotikom i zlom obilježila je roman Povijest grijeha (Dzieje grzechu, 1908). Nakon antipruskoga romana Vjetar s mora (Wiatr od morza, 1922), antologijsku književnu vrijednost potvrdio je dramama Postat ću bjelji od snijega (Ponad śnieg bielszym się stanę, 1921) i Utekla mi prepelica (Uciekła mi przepióreczka, 1924) te romanom sintezom Uoči proljeća (Przedwiośnie, 1924), svojevrsnom biografijom junaka epohe. Djelujući kao vodeći mislilac i autoritet svojega doba, neovisan o središtima političke moći, snažno je utjecao na poljski društveni i književni život uoči i nakon I. svjetskoga rata.

MG P28 (MBG)