Godina : Do 1900.
Detaljno stanje: Loše
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine

47 x 58 cm
stanje LOSE , pocepana na prelomima - potrebna restauracija
zadar , zagreb , pag , gradiska , glamoc , dubica .....

Gerardus Mercator (Rupelmonde, 1512. – Duisburg,1594.), kartograf iz Flandrije i Svetog Rimskog Carstva. Rođen je u Rupelmondeu u grofoviji Flandriji kao dete roditelja koji su poticali iz Gangelta u kneževini Jülich. U Duisburgu je živio od 1552. godine. Ostao je zapamćen po kartografskoj projekciji korištenoj u izradi karte sveta koja je prema njemu nazvana Mercatorovom projekcijom.

Mercator je rođen kao Gheert Cremer (ili Gerard de Cremere) u flamanskom gradu Rupelmondeu. `Mercator` je latinizirani oblik njegova imena, a u prevodu znači `trgovac`. Obrazovanje je stekao u `s-Hertogenboschu kod slavnog humanista Macropediusa, te na Sveučilištu u Leuvenu. Uprkos tome što je postao slavan kao kartograf, Mercatorov glavni izvor prihoda dolazio je od izrade matematičkih instrumenata. Nakon povratka u Leuven radio je s Gemmom Frisiusom i Gasparom Myricom. Od 1535. do 1536. skupa su radili na konstrukciji terestričkog globusa. Mercator u projektu nije prvenstveno sudelovao kao kartograf, već kao vrlo vešt graver mj
edenih ploča. Mercatorovo samostalno izrađivanje karata započelo je tek kad je 1537. napravio kartu Palestine nakon čega je napravio još jednu kartu sveta (1538) i kartu Flandrije (1540). Tokom tog razdoblja naučio je kurzivno pisanje jer se ono pokazalo najprikladnijim tipom pisma za bakropis na kartama. Mercator je napisao prvu instrukcijsku knjigu za kurziv izdanu u severnoj Europi.

Mercator je optužen za herezu 1544. godine zbog svojih simpatija prema protestantskom verovanju i sumnjama zbog njegovih učestalih putovanja. U zatvoru je proveo sedam meseci pre nego je optužba odbačena verojatno zbog intervencije sveučilišnih vlasti.

Godine 1552. preselio se u Duisburg, jedan od većih gradova u nemačkoj kneževini Kleve. Onde je otvorio kartografsku radionicu u kojoj je 1554. dovršio kartu Europe u šest ploča. Istovremeno je radio kao gradski geodet. Njegovi motivi za odlazak u Duisburg nisu jasni. Moguće je da je Mercator napustio Holandiju zbog verskih razloga ili zbog toga što je informiran o planovima o osnivanju sveučilišta. Mercator je poučavao matematiku na akademskoj školi u Duisburgu. Nakon stvaranja nekoliko karata imenovan je 1564. dvorskim kartografom na dvoru Wilhelma, vojvode od Jülich-Kleve-Berga. Mercator je konstruirao novu kartu i prvi put je upotrebio 1569. godine. Ova je karta imala paralelne linije geografske dužine kako bi olakšala navigaciju morem, jer se smer prema kompasu označavao ravnim linijama.

Mercator je reč atlas upotrebio za označavanje zbirke karata, te potaknuo Abrahama Orteliusa da sastavi prvi moderni atlas sveta Theatrum Orbis Terrarum iz 1570. godine. Mercator je svoj atlas sačinio u mnogo delova od kojih je prvi objavljen 1578. a sastojao se od ispravljenih verzija Ptolomejevih karata (iako je načinio brojne nove pogreške). Karte Francuske, Njemačke i Holandije dodane su 1585. a Balkana i Grčke 1588. dok je sledeće karte izdao 1595. nakon njegove smrti njegov sin Rumold Mercator.

Mercator je izmislio tehniku izrade globusa, kako nebeskih tako i zemaljskih, putem tehnika relativne masovne proizvodnje. U to su se vreme globusi naporno izrađivali graviranjem na drvenoj ili pozlaćenoj mjedenoj sferi. Mercator je globuse od papier-mâchéa oblikovao na drvenom kalupu, a zatim ih prerezao duž ekvatora. Nakon što su ponovo bili spojeni, na globuse se stavljao gesso, bela mešavina tankog plastera i šlihte. Mercator je gravirao i tiskao zbirke karata svijeta na dvanaest šiljastih isečaka sa zakrivljenim krajevima koji su se sužavali prema polovima te ih izrezivao i postavljao na globus. Kružne gravirane kape prekrivale su krajeve na polovima. Nakon što su globusi bili ručno obojeni vodenim bojama, postavljali su se na drvena postolja s kalibriranim medenim horizontskim prstenovima. Sačuvana su dvadeset dva para takvih Mercatorovih globusa.

Nakon preseljenja u Duisburg Mercator više nije nikad napustio grad te je onde i umro kao poštovan i imućan građanin. Pokopan je u glavnoj gradskoj katedrali sv. Salvatorusa. Eksponati njegovih radova mogu se videti u Mercatorovoj riznici smeštenoj u gradu.