| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 3 |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Mladenovac, Beograd-Mladenovac |
Godina izdanja: 2003
ISBN: 86-7102-084-3
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Clio 2003 498 strana
odlična očuvanost
zpk
Knjiga Ričarda Dž. Kremptona predstavlja pregled političkog, ekonomskog i društvenog razvoja balkanskih država od završetka Drugog svetskog rata do početka XXI veka. Autor analizira uspostavljanje komunističkih režima, razvoj balkanskih društava tokom Hladnog rata, odnose sa velikim silama i političke promene koje su usledile nakon sloma komunizma.
Knjiga obuhvata Jugoslaviju, Albaniju, Bugarsku, Rumuniju i Grčku, pri čemu posebnu pažnju posvećuje različitim političkim i ekonomskim putevima razvoja ovih država. Grčka je predstavljena kao primer balkanske zemlje koja je ostala izvan komunističkog bloka, dok su ostale države, uprkos zajedničkom socijalističkom uređenju, razvijale različite modele političke organizacije i međunarodnih odnosa.
U prvom delu knjige obrađuje se period od 1944. do 1949. godine, obeležen završetkom rata, građanskim sukobima, komunističkim preuzimanjem vlasti i uspostavljanjem novih političkih sistema. Autor posebno analizira jugoslovenski partizanski pokret, dolazak Josipa Broza Tita na vlast, konsolidaciju komunističke vlasti u Albaniji, Bugarskoj i Rumuniji, kao i grčki građanski rat.
Posebno značajno mesto zauzima sukob Jugoslavije i Sovjetskog Saveza 1948. godine, koji je doveo do isključenja Komunističke partije Jugoslavije iz Informbiroa i otvaranja samostalnog jugoslovenskog puta u socijalizam. Autor razmatra razvoj samoupravnog sistema, politiku nesvrstanosti i specifičan položaj Jugoslavije između Istoka i Zapada.
Drugi deo knjige posvećen je periodu Hladnog rata, od 1949. do 1989. godine. Prikazuje se politička stabilizacija komunističkih režima, razvoj državnih institucija, ekonomska modernizacija, industrijalizacija i društvene promene. Posebna pažnja posvećena je razlikama između jugoslovenskog samoupravnog socijalizma, rigidnog albanskog staljinizma, bugarskog sovjetskog modela i rumunskog nacionalnog komunizma.
Autor analizira i razvoj Grčke, njenu političku nestabilnost, vojnu diktaturu (1967–1974), obnovu demokratije i uključivanje u evropske integracione procese.
Treći deo obrađuje slom komunističkih sistema i nastanak postkomunističkih društava. Posebno se razmatra jugoslovenska kriza, raspad SFRJ, rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, međunarodno angažovanje i nastanak novih država. Istovremeno se prate političke i ekonomske transformacije Albanije, Bugarske i Rumunije, kao i razvoj Grčke nakon 1990. godine.
Krempton nastoji da pokaže da Balkan nije jedinstven politički i društveni prostor, već region čije su države imale različite istorijske okolnosti, međunarodne položaje i modele razvoja.
Ključne reči
1. Politička istorija Balkana
Balkan
Posleratna obnova
Komunističko preuzimanje vlasti
Socijalistički režimi
Hladni rat
Bipolarni poredak
Politička konsolidacija
Jednopartijski sistem
Autoritarizam
Političke reforme
Demokratizacija
Postkomunizam
Tranzicija
2. Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Josip Broz Tito
Komunistička partija Jugoslavije
Informbiro (1948)
Samoupravljanje
Nesvrstanost
Ustav iz 1974. godine
Međunacionalni odnosi
Nacionalizam
Ekonomska kriza
Slobodan Milošević
Raspad Jugoslavije
Jugoslovenska kriza
Rat u Hrvatskoj
Rat u Bosni i Hercegovini
Dejtonski sporazum
3. Albanija
Enver Hodža
Albanska partija rada
Staljinizam
Izolacionizam
Kolektivizacija
Raskid sa Sovjetskim Savezom
Raskid sa Kinom
Politička tranzicija
Pad komunističkog režima
4. Bugarska
Georgi Dimitrov
Todor Živkov
Bugarska komunistička partija
Sovjetski uticaj
Planska privreda
Industrijalizacija
Politička liberalizacija
Promena režima 1989.
Demokratska tranzicija
5. Rumunija
Gheorghe Georgiju-Dež
Nikolae Čaušesku
Rumunska komunistička partija
Nacionalni komunizam
Kult ličnosti
Industrijalizacija
Politička represija
Rumunska revolucija (1989)
Pad Čaušeskuovog režima
6. Grčka
Grčki građanski rat (1946–1949)
Monarhija
Parlamentarna demokratija
Grčka vojna hunta (1967–1974)
Vojna diktatura
Konstantin Karamanlis
Obnova demokratije
Andreas Papandreu
Evropska ekonomska zajednica
Evropska integracija
7. Međunarodni odnosi
Sovjetski Savez
Sjedinjene Američke Države
NATO
Varšavski pakt
Informbiro
Pokret nesvrstanih
Politika detanta
Sovjetska dominacija
Zapadni uticaj
Evropska integracija
Međunarodne sankcije
Ujedinjene nacije
8. Ekonomski i društveni procesi
Planska privreda
Samoupravni socijalizam
Industrijalizacija
Urbanizacija
Kolektivizacija
Agrarna reforma
Društvena modernizacija
Radnička klasa
Migracije
Ekonomska stagnacija
Tranzicija ka tržišnoj privredi
Privatizacija
Najvažnije istorijske ličnosti
Josip Broz Tito, Edvard Kardelj, Aleksandar Ranković, Slobodan Milošević, Franjo Tuđman, Alija Izetbegović, Enver Hodža, Mehmet Šehu, Georgi Dimitrov, Todor Živkov, Nikolae Čaušesku, Georgiju-Dež, Konstantin Karamanlis, Andreas Papandreu, Josif Staljin, Nikita Hruščov, Leonid Brežnjev, Mihail Gorbačov i Ričard Nikson.
Najvažniji istorijski događaji
Završetak Drugog svetskog rata na Balkanu (1944–1945), komunističko preuzimanje vlasti u Jugoslaviji, Albaniji, Bugarskoj i Rumuniji, grčki građanski rat (1946–1949), sukob Jugoslavije i Informbiroa (1948), uvođenje samoupravljanja u Jugoslaviji (1950), osnivanje Pokreta nesvrstanih (1961), vojni udar u Grčkoj (1967), Praško proleće i intervencija Varšavskog pakta (1968), Ustav SFRJ (1974), Titova smrt (1980), uspon Slobodana Miloševića, pad komunističkih režima u Albaniji, Bugarskoj i Rumuniji (1989–1990), raspad SFRJ (1991–1992), rat u Hrvatskoj (1991–1995), rat u Bosni i Hercegovini (1992–1995), Dejtonski mirovni sporazum (1995) i proces postkomunističke tranzicije.
Osnovna poruka knjige
Osnovna teza Kremptonove knjige jeste da se posleratna istorija Balkana ne može razumeti kao jedinstvena priča o komunističkoj vlasti i sovjetskom uticaju. Svaka balkanska država imala je specifične političke, društvene, ekonomske i međunarodne okolnosti koje su određivale njen razvoj.
Posebno je značajno poređenje Jugoslavije, Albanije, Bugarske i Rumunije, koje su pripadale socijalističkom svetu, ali su razvile različite modele upravljanja i spoljne politike, sa Grčkom, koja je ostala deo zapadnog političkog i vojnog saveza.
Značaj za proučavanje srpske i jugoslovenske istorije: Knjiga je posebno korisna za razumevanje Titove Jugoslavije, sukoba sa Informbiroom, razvoja samoupravnog socijalizma, politike nesvrstanosti, međunacionalnih odnosa, jugoslovenske krize i raspada SFRJ. Omogućava i poređenje jugoslovenskog iskustva sa političkim i ekonomskim razvojem susednih balkanskih država.
Bibliografski značaj i dodatna literatura
Knjiga je posebno relevantna za istraživanje savremene balkanske istorije jer povezuje unutrašnji razvoj pojedinačnih država sa međunarodnim odnosima i širim procesima Hladnog rata. Njena struktura obuhvata tri velike celine: komunistička preuzimanja vlasti, Balkan tokom Hladnog rata i postkomunistički Balkan.
Za dopunu ove knjige posebno su korisna sledeća dela:
Filip Longvort – Stvaranje Istočne Evrope.
Volter Laker – Istorija Evrope 1945–1992.
Misha Glenny – Balkan: Nationalism, War and the Great Powers.
Sabrina P. Ramet – The Three Yugoslavias.
Stevan K. Pavlowitch – A History of the Balkans 1804–1945.
Ova knjiga i Stvaranje Istočne Evrope Filipa Longvorta predstavljaju dobru kombinaciju: Longvort objašnjava dugoročne istorijske korene istočnoevropskog prostora, dok Krempton detaljnije obrađuje političke i ekonomske procese na Balkanu posle 1945. godine.