pregleda

Balkan posle Drugog svetskog rata - Ričard Dž. Krempton


Cena:
4.995 din
Želi ovaj predmet: 3
Stanje: Nekorišćen
Garancija: Ne
Isporuka: Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Beograd-Mladenovac,
Beograd-Mladenovac
Prodavac Nije trgovac

kukuruz (9863)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 41522

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: 2003
ISBN: 86-7102-084-3
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Clio 2003 498 strana

odlična očuvanost

zpk

Knjiga Ričarda Dž. Kremptona predstavlja pregled političkog, ekonomskog i društvenog razvoja balkanskih država od završetka Drugog svetskog rata do početka XXI veka. Autor analizira uspostavljanje komunističkih režima, razvoj balkanskih društava tokom Hladnog rata, odnose sa velikim silama i političke promene koje su usledile nakon sloma komunizma.

Knjiga obuhvata Jugoslaviju, Albaniju, Bugarsku, Rumuniju i Grčku, pri čemu posebnu pažnju posvećuje različitim političkim i ekonomskim putevima razvoja ovih država. Grčka je predstavljena kao primer balkanske zemlje koja je ostala izvan komunističkog bloka, dok su ostale države, uprkos zajedničkom socijalističkom uređenju, razvijale različite modele političke organizacije i međunarodnih odnosa.

U prvom delu knjige obrađuje se period od 1944. do 1949. godine, obeležen završetkom rata, građanskim sukobima, komunističkim preuzimanjem vlasti i uspostavljanjem novih političkih sistema. Autor posebno analizira jugoslovenski partizanski pokret, dolazak Josipa Broza Tita na vlast, konsolidaciju komunističke vlasti u Albaniji, Bugarskoj i Rumuniji, kao i grčki građanski rat.

Posebno značajno mesto zauzima sukob Jugoslavije i Sovjetskog Saveza 1948. godine, koji je doveo do isključenja Komunističke partije Jugoslavije iz Informbiroa i otvaranja samostalnog jugoslovenskog puta u socijalizam. Autor razmatra razvoj samoupravnog sistema, politiku nesvrstanosti i specifičan položaj Jugoslavije između Istoka i Zapada.

Drugi deo knjige posvećen je periodu Hladnog rata, od 1949. do 1989. godine. Prikazuje se politička stabilizacija komunističkih režima, razvoj državnih institucija, ekonomska modernizacija, industrijalizacija i društvene promene. Posebna pažnja posvećena je razlikama između jugoslovenskog samoupravnog socijalizma, rigidnog albanskog staljinizma, bugarskog sovjetskog modela i rumunskog nacionalnog komunizma.

Autor analizira i razvoj Grčke, njenu političku nestabilnost, vojnu diktaturu (1967–1974), obnovu demokratije i uključivanje u evropske integracione procese.

Treći deo obrađuje slom komunističkih sistema i nastanak postkomunističkih društava. Posebno se razmatra jugoslovenska kriza, raspad SFRJ, rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, međunarodno angažovanje i nastanak novih država. Istovremeno se prate političke i ekonomske transformacije Albanije, Bugarske i Rumunije, kao i razvoj Grčke nakon 1990. godine.

Krempton nastoji da pokaže da Balkan nije jedinstven politički i društveni prostor, već region čije su države imale različite istorijske okolnosti, međunarodne položaje i modele razvoja.

Ključne reči

1. Politička istorija Balkana

Balkan

Posleratna obnova

Komunističko preuzimanje vlasti

Socijalistički režimi

Hladni rat

Bipolarni poredak

Politička konsolidacija

Jednopartijski sistem

Autoritarizam

Političke reforme

Demokratizacija

Postkomunizam

Tranzicija

2. Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Josip Broz Tito

Komunistička partija Jugoslavije

Informbiro (1948)

Samoupravljanje

Nesvrstanost

Ustav iz 1974. godine

Međunacionalni odnosi

Nacionalizam

Ekonomska kriza

Slobodan Milošević

Raspad Jugoslavije

Jugoslovenska kriza

Rat u Hrvatskoj

Rat u Bosni i Hercegovini

Dejtonski sporazum

3. Albanija

Enver Hodža

Albanska partija rada

Staljinizam

Izolacionizam

Kolektivizacija

Raskid sa Sovjetskim Savezom

Raskid sa Kinom

Politička tranzicija

Pad komunističkog režima

4. Bugarska

Georgi Dimitrov

Todor Živkov

Bugarska komunistička partija

Sovjetski uticaj

Planska privreda

Industrijalizacija

Politička liberalizacija

Promena režima 1989.

Demokratska tranzicija

5. Rumunija

Gheorghe Georgiju-Dež

Nikolae Čaušesku

Rumunska komunistička partija

Nacionalni komunizam

Kult ličnosti

Industrijalizacija

Politička represija

Rumunska revolucija (1989)

Pad Čaušeskuovog režima

6. Grčka

Grčki građanski rat (1946–1949)

Monarhija

Parlamentarna demokratija

Grčka vojna hunta (1967–1974)

Vojna diktatura

Konstantin Karamanlis

Obnova demokratije

Andreas Papandreu

Evropska ekonomska zajednica

Evropska integracija

7. Međunarodni odnosi

Sovjetski Savez

Sjedinjene Američke Države

NATO

Varšavski pakt

Informbiro

Pokret nesvrstanih

Politika detanta

Sovjetska dominacija

Zapadni uticaj

Evropska integracija

Međunarodne sankcije

Ujedinjene nacije

8. Ekonomski i društveni procesi

Planska privreda

Samoupravni socijalizam

Industrijalizacija

Urbanizacija

Kolektivizacija

Agrarna reforma

Društvena modernizacija

Radnička klasa

Migracije

Ekonomska stagnacija

Tranzicija ka tržišnoj privredi

Privatizacija

Najvažnije istorijske ličnosti

Josip Broz Tito, Edvard Kardelj, Aleksandar Ranković, Slobodan Milošević, Franjo Tuđman, Alija Izetbegović, Enver Hodža, Mehmet Šehu, Georgi Dimitrov, Todor Živkov, Nikolae Čaušesku, Georgiju-Dež, Konstantin Karamanlis, Andreas Papandreu, Josif Staljin, Nikita Hruščov, Leonid Brežnjev, Mihail Gorbačov i Ričard Nikson.
Najvažniji istorijski događaji

Završetak Drugog svetskog rata na Balkanu (1944–1945), komunističko preuzimanje vlasti u Jugoslaviji, Albaniji, Bugarskoj i Rumuniji, grčki građanski rat (1946–1949), sukob Jugoslavije i Informbiroa (1948), uvođenje samoupravljanja u Jugoslaviji (1950), osnivanje Pokreta nesvrstanih (1961), vojni udar u Grčkoj (1967), Praško proleće i intervencija Varšavskog pakta (1968), Ustav SFRJ (1974), Titova smrt (1980), uspon Slobodana Miloševića, pad komunističkih režima u Albaniji, Bugarskoj i Rumuniji (1989–1990), raspad SFRJ (1991–1992), rat u Hrvatskoj (1991–1995), rat u Bosni i Hercegovini (1992–1995), Dejtonski mirovni sporazum (1995) i proces postkomunističke tranzicije.

Osnovna poruka knjige

Osnovna teza Kremptonove knjige jeste da se posleratna istorija Balkana ne može razumeti kao jedinstvena priča o komunističkoj vlasti i sovjetskom uticaju. Svaka balkanska država imala je specifične političke, društvene, ekonomske i međunarodne okolnosti koje su određivale njen razvoj.

Posebno je značajno poređenje Jugoslavije, Albanije, Bugarske i Rumunije, koje su pripadale socijalističkom svetu, ali su razvile različite modele upravljanja i spoljne politike, sa Grčkom, koja je ostala deo zapadnog političkog i vojnog saveza.

Značaj za proučavanje srpske i jugoslovenske istorije: Knjiga je posebno korisna za razumevanje Titove Jugoslavije, sukoba sa Informbiroom, razvoja samoupravnog socijalizma, politike nesvrstanosti, međunacionalnih odnosa, jugoslovenske krize i raspada SFRJ. Omogućava i poređenje jugoslovenskog iskustva sa političkim i ekonomskim razvojem susednih balkanskih država.
Bibliografski značaj i dodatna literatura

Knjiga je posebno relevantna za istraživanje savremene balkanske istorije jer povezuje unutrašnji razvoj pojedinačnih država sa međunarodnim odnosima i širim procesima Hladnog rata. Njena struktura obuhvata tri velike celine: komunistička preuzimanja vlasti, Balkan tokom Hladnog rata i postkomunistički Balkan.

Za dopunu ove knjige posebno su korisna sledeća dela:

Filip Longvort – Stvaranje Istočne Evrope.

Volter Laker – Istorija Evrope 1945–1992.

Misha Glenny – Balkan: Nationalism, War and the Great Powers.

Sabrina P. Ramet – The Three Yugoslavias.

Stevan K. Pavlowitch – A History of the Balkans 1804–1945.

Ova knjiga i Stvaranje Istočne Evrope Filipa Longvorta predstavljaju dobru kombinaciju: Longvort objašnjava dugoročne istorijske korene istočnoevropskog prostora, dok Krempton detaljnije obrađuje političke i ekonomske procese na Balkanu posle 1945. godine.

Cene su konačne!

Stepen očuvanosti je subjektivna procena i ne mora da odražava činjenično stanje!

Ne šaljem u inostranstvo!

Ne šaljem na Kosovo (tj. Pošta ne prima pošiljke za Kosovo).

Predmet: 85992779
Clio 2003 498 strana

odlična očuvanost

zpk

Knjiga Ričarda Dž. Kremptona predstavlja pregled političkog, ekonomskog i društvenog razvoja balkanskih država od završetka Drugog svetskog rata do početka XXI veka. Autor analizira uspostavljanje komunističkih režima, razvoj balkanskih društava tokom Hladnog rata, odnose sa velikim silama i političke promene koje su usledile nakon sloma komunizma.

Knjiga obuhvata Jugoslaviju, Albaniju, Bugarsku, Rumuniju i Grčku, pri čemu posebnu pažnju posvećuje različitim političkim i ekonomskim putevima razvoja ovih država. Grčka je predstavljena kao primer balkanske zemlje koja je ostala izvan komunističkog bloka, dok su ostale države, uprkos zajedničkom socijalističkom uređenju, razvijale različite modele političke organizacije i međunarodnih odnosa.

U prvom delu knjige obrađuje se period od 1944. do 1949. godine, obeležen završetkom rata, građanskim sukobima, komunističkim preuzimanjem vlasti i uspostavljanjem novih političkih sistema. Autor posebno analizira jugoslovenski partizanski pokret, dolazak Josipa Broza Tita na vlast, konsolidaciju komunističke vlasti u Albaniji, Bugarskoj i Rumuniji, kao i grčki građanski rat.

Posebno značajno mesto zauzima sukob Jugoslavije i Sovjetskog Saveza 1948. godine, koji je doveo do isključenja Komunističke partije Jugoslavije iz Informbiroa i otvaranja samostalnog jugoslovenskog puta u socijalizam. Autor razmatra razvoj samoupravnog sistema, politiku nesvrstanosti i specifičan položaj Jugoslavije između Istoka i Zapada.

Drugi deo knjige posvećen je periodu Hladnog rata, od 1949. do 1989. godine. Prikazuje se politička stabilizacija komunističkih režima, razvoj državnih institucija, ekonomska modernizacija, industrijalizacija i društvene promene. Posebna pažnja posvećena je razlikama između jugoslovenskog samoupravnog socijalizma, rigidnog albanskog staljinizma, bugarskog sovjetskog modela i rumunskog nacionalnog komunizma.

Autor analizira i razvoj Grčke, njenu političku nestabilnost, vojnu diktaturu (1967–1974), obnovu demokratije i uključivanje u evropske integracione procese.

Treći deo obrađuje slom komunističkih sistema i nastanak postkomunističkih društava. Posebno se razmatra jugoslovenska kriza, raspad SFRJ, rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, međunarodno angažovanje i nastanak novih država. Istovremeno se prate političke i ekonomske transformacije Albanije, Bugarske i Rumunije, kao i razvoj Grčke nakon 1990. godine.

Krempton nastoji da pokaže da Balkan nije jedinstven politički i društveni prostor, već region čije su države imale različite istorijske okolnosti, međunarodne položaje i modele razvoja.

Ključne reči

1. Politička istorija Balkana

Balkan

Posleratna obnova

Komunističko preuzimanje vlasti

Socijalistički režimi

Hladni rat

Bipolarni poredak

Politička konsolidacija

Jednopartijski sistem

Autoritarizam

Političke reforme

Demokratizacija

Postkomunizam

Tranzicija

2. Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Josip Broz Tito

Komunistička partija Jugoslavije

Informbiro (1948)

Samoupravljanje

Nesvrstanost

Ustav iz 1974. godine

Međunacionalni odnosi

Nacionalizam

Ekonomska kriza

Slobodan Milošević

Raspad Jugoslavije

Jugoslovenska kriza

Rat u Hrvatskoj

Rat u Bosni i Hercegovini

Dejtonski sporazum

3. Albanija

Enver Hodža

Albanska partija rada

Staljinizam

Izolacionizam

Kolektivizacija

Raskid sa Sovjetskim Savezom

Raskid sa Kinom

Politička tranzicija

Pad komunističkog režima

4. Bugarska

Georgi Dimitrov

Todor Živkov

Bugarska komunistička partija

Sovjetski uticaj

Planska privreda

Industrijalizacija

Politička liberalizacija

Promena režima 1989.

Demokratska tranzicija

5. Rumunija

Gheorghe Georgiju-Dež

Nikolae Čaušesku

Rumunska komunistička partija

Nacionalni komunizam

Kult ličnosti

Industrijalizacija

Politička represija

Rumunska revolucija (1989)

Pad Čaušeskuovog režima

6. Grčka

Grčki građanski rat (1946–1949)

Monarhija

Parlamentarna demokratija

Grčka vojna hunta (1967–1974)

Vojna diktatura

Konstantin Karamanlis

Obnova demokratije

Andreas Papandreu

Evropska ekonomska zajednica

Evropska integracija

7. Međunarodni odnosi

Sovjetski Savez

Sjedinjene Američke Države

NATO

Varšavski pakt

Informbiro

Pokret nesvrstanih

Politika detanta

Sovjetska dominacija

Zapadni uticaj

Evropska integracija

Međunarodne sankcije

Ujedinjene nacije

8. Ekonomski i društveni procesi

Planska privreda

Samoupravni socijalizam

Industrijalizacija

Urbanizacija

Kolektivizacija

Agrarna reforma

Društvena modernizacija

Radnička klasa

Migracije

Ekonomska stagnacija

Tranzicija ka tržišnoj privredi

Privatizacija

Najvažnije istorijske ličnosti

Josip Broz Tito, Edvard Kardelj, Aleksandar Ranković, Slobodan Milošević, Franjo Tuđman, Alija Izetbegović, Enver Hodža, Mehmet Šehu, Georgi Dimitrov, Todor Živkov, Nikolae Čaušesku, Georgiju-Dež, Konstantin Karamanlis, Andreas Papandreu, Josif Staljin, Nikita Hruščov, Leonid Brežnjev, Mihail Gorbačov i Ričard Nikson.
Najvažniji istorijski događaji

Završetak Drugog svetskog rata na Balkanu (1944–1945), komunističko preuzimanje vlasti u Jugoslaviji, Albaniji, Bugarskoj i Rumuniji, grčki građanski rat (1946–1949), sukob Jugoslavije i Informbiroa (1948), uvođenje samoupravljanja u Jugoslaviji (1950), osnivanje Pokreta nesvrstanih (1961), vojni udar u Grčkoj (1967), Praško proleće i intervencija Varšavskog pakta (1968), Ustav SFRJ (1974), Titova smrt (1980), uspon Slobodana Miloševića, pad komunističkih režima u Albaniji, Bugarskoj i Rumuniji (1989–1990), raspad SFRJ (1991–1992), rat u Hrvatskoj (1991–1995), rat u Bosni i Hercegovini (1992–1995), Dejtonski mirovni sporazum (1995) i proces postkomunističke tranzicije.

Osnovna poruka knjige

Osnovna teza Kremptonove knjige jeste da se posleratna istorija Balkana ne može razumeti kao jedinstvena priča o komunističkoj vlasti i sovjetskom uticaju. Svaka balkanska država imala je specifične političke, društvene, ekonomske i međunarodne okolnosti koje su određivale njen razvoj.

Posebno je značajno poređenje Jugoslavije, Albanije, Bugarske i Rumunije, koje su pripadale socijalističkom svetu, ali su razvile različite modele upravljanja i spoljne politike, sa Grčkom, koja je ostala deo zapadnog političkog i vojnog saveza.

Značaj za proučavanje srpske i jugoslovenske istorije: Knjiga je posebno korisna za razumevanje Titove Jugoslavije, sukoba sa Informbiroom, razvoja samoupravnog socijalizma, politike nesvrstanosti, međunacionalnih odnosa, jugoslovenske krize i raspada SFRJ. Omogućava i poređenje jugoslovenskog iskustva sa političkim i ekonomskim razvojem susednih balkanskih država.
Bibliografski značaj i dodatna literatura

Knjiga je posebno relevantna za istraživanje savremene balkanske istorije jer povezuje unutrašnji razvoj pojedinačnih država sa međunarodnim odnosima i širim procesima Hladnog rata. Njena struktura obuhvata tri velike celine: komunistička preuzimanja vlasti, Balkan tokom Hladnog rata i postkomunistički Balkan.

Za dopunu ove knjige posebno su korisna sledeća dela:

Filip Longvort – Stvaranje Istočne Evrope.

Volter Laker – Istorija Evrope 1945–1992.

Misha Glenny – Balkan: Nationalism, War and the Great Powers.

Sabrina P. Ramet – The Three Yugoslavias.

Stevan K. Pavlowitch – A History of the Balkans 1804–1945.

Ova knjiga i Stvaranje Istočne Evrope Filipa Longvorta predstavljaju dobru kombinaciju: Longvort objašnjava dugoročne istorijske korene istočnoevropskog prostora, dok Krempton detaljnije obrađuje političke i ekonomske procese na Balkanu posle 1945. godine.
85992779 Balkan posle Drugog svetskog rata - Ričard Dž. Krempton

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.