| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Mladenovac, Beograd-Mladenovac |
Godina izdanja: 2002
ISBN: 86-7102-034-7
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Clio 2002 467 strana
očuvanost 4
zpk
Knjiga Stvaranje Istočne Evrope predstavlja široku istorijsku analizu nastanka, razvoja i posebnosti istočnoevropskog prostora. Filip Longvort istražuje istorijske procese koji su oblikovali Istočnu Evropu kao političku, društvenu, ekonomsku i kulturnu celinu, od kasne antike do sloma komunizma i početka postkomunističkog perioda.
Osnovna teza autora jeste da se savremeni problemi Istočne Evrope ne mogu objasniti isključivo sovjetskom dominacijom i komunističkim sistemom. Njihovi koreni sežu mnogo dublje u prošlost i povezani su sa geografskim položajem, političkom fragmentacijom, verskim razlikama, društvenim strukturama i dugotrajnim ekonomskim nejednakostima.
U prvom delu knjige obrađuju se rani istorijski procesi, nastanak slovenskih i drugih istočnoevropskih država, širenje hrišćanstva i odnosi između Vizantije, zapadnog hrišćanstva i različitih naroda istočnoevropskog prostora.
Posebna pažnja posvećena je srednjovekovnom razvoju Poljske, Ugarske, Rusije, Srbije i drugih država, kao i uticaju krstaških ratova, mongolskih osvajanja i sukoba između velikih političkih i verskih centara.
Autor zatim razmatra period od XVI do XVIII veka, obeležen osmanskim prodorom, habzburškim širenjem, jačanjem Rusije, verskim sukobima i stvaranjem novih političkih odnosa u regionu.
U XIX veku u središtu pažnje nalaze se nacionalni preporod, revolucije 1848. godine, razvoj nacionalnih pokreta i borba za stvaranje samostalnih država. Posebno se analiziraju odnosi između velikih sila i naroda koji su živeli u okviru velikih višenacionalnih carstava.
Značajan deo knjige posvećen je XX veku, naročito raspadu velikih carstava posle Prvog svetskog rata, stvaranju novih država, političkoj nestabilnosti, nacionalnim sukobima i posledicama Drugog svetskog rata.
Završni delovi obrađuju uspostavljanje komunističkih režima, sovjetski uticaj, političke i ekonomske krize, reformističke pokrete, slom komunizma 1989. godine i nastanak postkomunističkih društava.
Longvort naglašava da se Istočna Evropa mora posmatrati kroz dugotrajno međudejstvo geografije, kulture, religije, politike i ekonomije, a ne samo kroz njenu podelu na Istok i Zapad tokom Hladnog rata.
Hronološki pregled glavnih istorijskih celina
Knjiga je organizovana kroz istorijske prekretnice koje objašnjavaju dugoročno oblikovanje Istočne Evrope.
Kasna antika i rani srednji vek (324–1071) – rimsko i vizantijsko nasleđe, doseljavanje Slovena, širenje hrišćanstva i nastanak ranih država.
Doba krstaških ratova (1071–1352) – verski sukobi, mongolski prodori, razvoj srednjovekovnih država i odnosi Istoka i Zapada.
Sukob kultura i religija (1352–1526) – osmansko širenje, političke promene i verska raznolikost.
Velike transformacije (1526–1648) – osmansko-habzburški sukobi, reformacija, verski ratovi i promena političke ravnoteže.
Uspostavljanje novog poretka (1648–1770) – jačanje velikih monarhija, Rusije, Habzburške monarhije i Pruske.
Doba prosvetiteljstva i romantizma (1770–1848) – prosvetiteljske reforme, nacionalna svest i kulturni preporod.
Put ka Sarajevu (1848–1914) – revolucije, nacionalni pokreti, imperijalizam i međunarodni odnosi.
Nezavisnost i njene posledice (1918–1944) – raspad carstava, stvaranje novih država, nacionalizam i Drugi svetski rat.
Potraga za novim Eldoradom (1944–1953) – uspostavljanje komunističkih režima i sovjetske dominacije.
Političke i društvene promene (1953–1989) – destaljinizacija, reforme, krize i slabljenje komunističkih sistema.
Slom komunizma i njegove posledice (1989–1990-e) – demokratska tranzicija, postkomunizam i novi politički odnosi.
Ključne reči
1. Geografski i istorijski prostor
Istočna Evropa
Srednja Evropa
Jugoistočna Evropa
Panonska nizija
Balkan
Podunavlje
Istočnoevropska ravnica
Karpatski prostor
Geopolitički položaj
Istorijske granice
2. Srednji vek
Slovenske seobe
Vizantijsko carstvo
Franačko carstvo
Kijevska Rusija
Poljska država
Ugarska kraljevina
Srpska srednjovekovna država
Bugarska država
Hrišćanizacija
Pravoslavlje
Katoličanstvo
Veliki raskol (1054)
Mongolska najezda
Krstaški ratovi
Osmanska osvajanja
3. Rani novi vek
Osmansko carstvo
Habzburška monarhija
Rusko carstvo
Poljsko-litvanska država
Reformacija
Protivreformacija
Tridesetogodišnji rat
Verski sukobi
Apsolutizam
Velika istočna kriza
Geopolitička ravnoteža
4. Nacionalni pokreti i XIX vek
Prosvetiteljstvo
Romantizam
Nacionalizam
Nacionalni preporod
Pan-slavizam
Liberalizam
Revolucije 1848.
Nacionalno pitanje
Oslobodilački pokreti
Ujedinjenje država
Imperijalizam
Istočno pitanje
Berlinski kongres (1878)
5. XX vek i političke promene
Prvi svetski rat
Raspad velikih carstava
Versajski poredak
Nacionalne države
Drugi svetski rat
Sovjetska dominacija
Komunistički režimi
Staljinizam
Destaljinizacija
Hladni rat
Praško proleće
Mađarska revolucija (1956)
Solidarnost
Pad Berlinskog zida
Slom komunizma
Postkomunizam
Tranzicija
Demokratizacija
6. Društveno-ekonomski procesi
Agrarna privreda
Industrijalizacija
Zaostajanje privrede
Ekonomska modernizacija
Urbanizacija
Društvena stratifikacija
Višenacionalne države
Etnički odnosi
Verska raznolikost
Migracije
Kulturni identitet
Politička fragmentacija
Najvažnije istorijske ličnosti
Konstantin Veliki, Justinijan I, Ćirilo i Metodije, Vladimir Veliki, Stefan I Sveti, Karlo Veliki, Simeon Veliki, Stefan Nemanja, Stefan Dušan, Kazimir III Veliki, Sulejman Veličanstveni, Marija Terezija, Josif II, Katarina II Velika, Fridrih II Veliki, Lajoš Košut, Jozef Pilsudski, Tomas Masarik, Vudro Vilson, Josif Staljin, Josip Broz Tito, Nikita Hruščov, Leonid Brežnjev, Mihail Gorbačov i Leš Valensa.
Najvažniji istorijski događaji
Velike seobe naroda, doseljavanje Slovena na Balkan, pokrštavanje slovenskih naroda, Veliki raskol (1054), mongolska najezda (1241–1242), Kosovska bitka (1389), pad Carigrada (1453), Mohačka bitka (1526), osmansko-habzburški ratovi, Tridesetogodišnji rat (1618–1648), podele Poljske (1772–1795), revolucije 1848. godine, Berlinski kongres (1878), Sarajevski atentat (1914), Prvi svetski rat, raspad Austrougarske, Osmanskog i Ruskog carstva, stvaranje novih nacionalnih država (1918–1920), Drugi svetski rat, uspostavljanje komunističkih režima (1944–1948), Mađarska revolucija (1956), Praško proleće (1968), pokret Solidarnost (1980), pad Berlinskog zida (1989) i slom komunizma u Istočnoj Evropi (1989–1991).
Osnovna poruka knjige
Osnovna teza Filipa Longvorta jeste da Istočna Evropa nije nastala kao jedinstvena istorijska i kulturna celina u jednom trenutku, već je oblikovana vekovima kroz međusobno delovanje velikih carstava, migracija, verskih podela, nacionalnih pokreta i različitih društveno-ekonomskih sistema.
Autor ukazuje na značaj geografskog položaja između Zapadne Evrope, Rusije, Vizantije i Osmanskog carstva. Upravo je taj prostor susreta i sukoba različitih civilizacija uticao na političku fragmentaciju i specifičan istorijski razvoj regiona.
Poseban značaj za proučavanje srpske istorije: Knjiga omogućava da se istorija Srbije, Ugarske, Poljske, Rusije, Rumunije, Bugarske i drugih zemalja sagleda u širem istočnoevropskom kontekstu. Posebno je korisna za razumevanje odnosa između pravoslavnog i katoličkog sveta, osmanskog i habzburškog uticaja, nacionalnih pokreta i nastanka modernih država.