pregleda

Stvaranje Istočne Evrope - Filip Longvort


Cena:
1.495 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Beograd-Mladenovac,
Beograd-Mladenovac
Prodavac Nije trgovac

kukuruz (9858)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 41515

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: 2002
ISBN: 86-7102-034-7
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Clio 2002 467 strana

očuvanost 4

zpk

Knjiga Stvaranje Istočne Evrope predstavlja široku istorijsku analizu nastanka, razvoja i posebnosti istočnoevropskog prostora. Filip Longvort istražuje istorijske procese koji su oblikovali Istočnu Evropu kao političku, društvenu, ekonomsku i kulturnu celinu, od kasne antike do sloma komunizma i početka postkomunističkog perioda.

Osnovna teza autora jeste da se savremeni problemi Istočne Evrope ne mogu objasniti isključivo sovjetskom dominacijom i komunističkim sistemom. Njihovi koreni sežu mnogo dublje u prošlost i povezani su sa geografskim položajem, političkom fragmentacijom, verskim razlikama, društvenim strukturama i dugotrajnim ekonomskim nejednakostima.

U prvom delu knjige obrađuju se rani istorijski procesi, nastanak slovenskih i drugih istočnoevropskih država, širenje hrišćanstva i odnosi između Vizantije, zapadnog hrišćanstva i različitih naroda istočnoevropskog prostora.

Posebna pažnja posvećena je srednjovekovnom razvoju Poljske, Ugarske, Rusije, Srbije i drugih država, kao i uticaju krstaških ratova, mongolskih osvajanja i sukoba između velikih političkih i verskih centara.

Autor zatim razmatra period od XVI do XVIII veka, obeležen osmanskim prodorom, habzburškim širenjem, jačanjem Rusije, verskim sukobima i stvaranjem novih političkih odnosa u regionu.

U XIX veku u središtu pažnje nalaze se nacionalni preporod, revolucije 1848. godine, razvoj nacionalnih pokreta i borba za stvaranje samostalnih država. Posebno se analiziraju odnosi između velikih sila i naroda koji su živeli u okviru velikih višenacionalnih carstava.

Značajan deo knjige posvećen je XX veku, naročito raspadu velikih carstava posle Prvog svetskog rata, stvaranju novih država, političkoj nestabilnosti, nacionalnim sukobima i posledicama Drugog svetskog rata.

Završni delovi obrađuju uspostavljanje komunističkih režima, sovjetski uticaj, političke i ekonomske krize, reformističke pokrete, slom komunizma 1989. godine i nastanak postkomunističkih društava.

Longvort naglašava da se Istočna Evropa mora posmatrati kroz dugotrajno međudejstvo geografije, kulture, religije, politike i ekonomije, a ne samo kroz njenu podelu na Istok i Zapad tokom Hladnog rata.

Hronološki pregled glavnih istorijskih celina

Knjiga je organizovana kroz istorijske prekretnice koje objašnjavaju dugoročno oblikovanje Istočne Evrope.


Kasna antika i rani srednji vek (324–1071) – rimsko i vizantijsko nasleđe, doseljavanje Slovena, širenje hrišćanstva i nastanak ranih država.

Doba krstaških ratova (1071–1352) – verski sukobi, mongolski prodori, razvoj srednjovekovnih država i odnosi Istoka i Zapada.

Sukob kultura i religija (1352–1526) – osmansko širenje, političke promene i verska raznolikost.

Velike transformacije (1526–1648) – osmansko-habzburški sukobi, reformacija, verski ratovi i promena političke ravnoteže.

Uspostavljanje novog poretka (1648–1770) – jačanje velikih monarhija, Rusije, Habzburške monarhije i Pruske.

Doba prosvetiteljstva i romantizma (1770–1848) – prosvetiteljske reforme, nacionalna svest i kulturni preporod.

Put ka Sarajevu (1848–1914) – revolucije, nacionalni pokreti, imperijalizam i međunarodni odnosi.

Nezavisnost i njene posledice (1918–1944) – raspad carstava, stvaranje novih država, nacionalizam i Drugi svetski rat.

Potraga za novim Eldoradom (1944–1953) – uspostavljanje komunističkih režima i sovjetske dominacije.

Političke i društvene promene (1953–1989) – destaljinizacija, reforme, krize i slabljenje komunističkih sistema.

Slom komunizma i njegove posledice (1989–1990-e) – demokratska tranzicija, postkomunizam i novi politički odnosi.

Ključne reči

1. Geografski i istorijski prostor

Istočna Evropa

Srednja Evropa

Jugoistočna Evropa

Panonska nizija

Balkan

Podunavlje

Istočnoevropska ravnica

Karpatski prostor

Geopolitički položaj

Istorijske granice

2. Srednji vek

Slovenske seobe

Vizantijsko carstvo

Franačko carstvo

Kijevska Rusija

Poljska država

Ugarska kraljevina

Srpska srednjovekovna država

Bugarska država

Hrišćanizacija

Pravoslavlje

Katoličanstvo

Veliki raskol (1054)

Mongolska najezda

Krstaški ratovi

Osmanska osvajanja

3. Rani novi vek

Osmansko carstvo

Habzburška monarhija

Rusko carstvo

Poljsko-litvanska država

Reformacija

Protivreformacija

Tridesetogodišnji rat

Verski sukobi

Apsolutizam

Velika istočna kriza

Geopolitička ravnoteža

4. Nacionalni pokreti i XIX vek

Prosvetiteljstvo

Romantizam

Nacionalizam

Nacionalni preporod

Pan-slavizam

Liberalizam

Revolucije 1848.

Nacionalno pitanje

Oslobodilački pokreti

Ujedinjenje država

Imperijalizam

Istočno pitanje

Berlinski kongres (1878)

5. XX vek i političke promene

Prvi svetski rat

Raspad velikih carstava

Versajski poredak

Nacionalne države

Drugi svetski rat

Sovjetska dominacija

Komunistički režimi

Staljinizam

Destaljinizacija

Hladni rat

Praško proleće

Mađarska revolucija (1956)

Solidarnost

Pad Berlinskog zida

Slom komunizma

Postkomunizam

Tranzicija

Demokratizacija

6. Društveno-ekonomski procesi

Agrarna privreda

Industrijalizacija

Zaostajanje privrede

Ekonomska modernizacija

Urbanizacija

Društvena stratifikacija

Višenacionalne države

Etnički odnosi

Verska raznolikost

Migracije

Kulturni identitet

Politička fragmentacija

Najvažnije istorijske ličnosti

Konstantin Veliki, Justinijan I, Ćirilo i Metodije, Vladimir Veliki, Stefan I Sveti, Karlo Veliki, Simeon Veliki, Stefan Nemanja, Stefan Dušan, Kazimir III Veliki, Sulejman Veličanstveni, Marija Terezija, Josif II, Katarina II Velika, Fridrih II Veliki, Lajoš Košut, Jozef Pilsudski, Tomas Masarik, Vudro Vilson, Josif Staljin, Josip Broz Tito, Nikita Hruščov, Leonid Brežnjev, Mihail Gorbačov i Leš Valensa.
Najvažniji istorijski događaji

Velike seobe naroda, doseljavanje Slovena na Balkan, pokrštavanje slovenskih naroda, Veliki raskol (1054), mongolska najezda (1241–1242), Kosovska bitka (1389), pad Carigrada (1453), Mohačka bitka (1526), osmansko-habzburški ratovi, Tridesetogodišnji rat (1618–1648), podele Poljske (1772–1795), revolucije 1848. godine, Berlinski kongres (1878), Sarajevski atentat (1914), Prvi svetski rat, raspad Austrougarske, Osmanskog i Ruskog carstva, stvaranje novih nacionalnih država (1918–1920), Drugi svetski rat, uspostavljanje komunističkih režima (1944–1948), Mađarska revolucija (1956), Praško proleće (1968), pokret Solidarnost (1980), pad Berlinskog zida (1989) i slom komunizma u Istočnoj Evropi (1989–1991).

Osnovna poruka knjige

Osnovna teza Filipa Longvorta jeste da Istočna Evropa nije nastala kao jedinstvena istorijska i kulturna celina u jednom trenutku, već je oblikovana vekovima kroz međusobno delovanje velikih carstava, migracija, verskih podela, nacionalnih pokreta i različitih društveno-ekonomskih sistema.

Autor ukazuje na značaj geografskog položaja između Zapadne Evrope, Rusije, Vizantije i Osmanskog carstva. Upravo je taj prostor susreta i sukoba različitih civilizacija uticao na političku fragmentaciju i specifičan istorijski razvoj regiona.

Poseban značaj za proučavanje srpske istorije: Knjiga omogućava da se istorija Srbije, Ugarske, Poljske, Rusije, Rumunije, Bugarske i drugih zemalja sagleda u širem istočnoevropskom kontekstu. Posebno je korisna za razumevanje odnosa između pravoslavnog i katoličkog sveta, osmanskog i habzburškog uticaja, nacionalnih pokreta i nastanka modernih država.

Cene su konačne!

Stepen očuvanosti je subjektivna procena i ne mora da odražava činjenično stanje!

Ne šaljem u inostranstvo!

Ne šaljem na Kosovo (tj. Pošta ne prima pošiljke za Kosovo).

Predmet: 85992683
Clio 2002 467 strana

očuvanost 4

zpk

Knjiga Stvaranje Istočne Evrope predstavlja široku istorijsku analizu nastanka, razvoja i posebnosti istočnoevropskog prostora. Filip Longvort istražuje istorijske procese koji su oblikovali Istočnu Evropu kao političku, društvenu, ekonomsku i kulturnu celinu, od kasne antike do sloma komunizma i početka postkomunističkog perioda.

Osnovna teza autora jeste da se savremeni problemi Istočne Evrope ne mogu objasniti isključivo sovjetskom dominacijom i komunističkim sistemom. Njihovi koreni sežu mnogo dublje u prošlost i povezani su sa geografskim položajem, političkom fragmentacijom, verskim razlikama, društvenim strukturama i dugotrajnim ekonomskim nejednakostima.

U prvom delu knjige obrađuju se rani istorijski procesi, nastanak slovenskih i drugih istočnoevropskih država, širenje hrišćanstva i odnosi između Vizantije, zapadnog hrišćanstva i različitih naroda istočnoevropskog prostora.

Posebna pažnja posvećena je srednjovekovnom razvoju Poljske, Ugarske, Rusije, Srbije i drugih država, kao i uticaju krstaških ratova, mongolskih osvajanja i sukoba između velikih političkih i verskih centara.

Autor zatim razmatra period od XVI do XVIII veka, obeležen osmanskim prodorom, habzburškim širenjem, jačanjem Rusije, verskim sukobima i stvaranjem novih političkih odnosa u regionu.

U XIX veku u središtu pažnje nalaze se nacionalni preporod, revolucije 1848. godine, razvoj nacionalnih pokreta i borba za stvaranje samostalnih država. Posebno se analiziraju odnosi između velikih sila i naroda koji su živeli u okviru velikih višenacionalnih carstava.

Značajan deo knjige posvećen je XX veku, naročito raspadu velikih carstava posle Prvog svetskog rata, stvaranju novih država, političkoj nestabilnosti, nacionalnim sukobima i posledicama Drugog svetskog rata.

Završni delovi obrađuju uspostavljanje komunističkih režima, sovjetski uticaj, političke i ekonomske krize, reformističke pokrete, slom komunizma 1989. godine i nastanak postkomunističkih društava.

Longvort naglašava da se Istočna Evropa mora posmatrati kroz dugotrajno međudejstvo geografije, kulture, religije, politike i ekonomije, a ne samo kroz njenu podelu na Istok i Zapad tokom Hladnog rata.

Hronološki pregled glavnih istorijskih celina

Knjiga je organizovana kroz istorijske prekretnice koje objašnjavaju dugoročno oblikovanje Istočne Evrope.


Kasna antika i rani srednji vek (324–1071) – rimsko i vizantijsko nasleđe, doseljavanje Slovena, širenje hrišćanstva i nastanak ranih država.

Doba krstaških ratova (1071–1352) – verski sukobi, mongolski prodori, razvoj srednjovekovnih država i odnosi Istoka i Zapada.

Sukob kultura i religija (1352–1526) – osmansko širenje, političke promene i verska raznolikost.

Velike transformacije (1526–1648) – osmansko-habzburški sukobi, reformacija, verski ratovi i promena političke ravnoteže.

Uspostavljanje novog poretka (1648–1770) – jačanje velikih monarhija, Rusije, Habzburške monarhije i Pruske.

Doba prosvetiteljstva i romantizma (1770–1848) – prosvetiteljske reforme, nacionalna svest i kulturni preporod.

Put ka Sarajevu (1848–1914) – revolucije, nacionalni pokreti, imperijalizam i međunarodni odnosi.

Nezavisnost i njene posledice (1918–1944) – raspad carstava, stvaranje novih država, nacionalizam i Drugi svetski rat.

Potraga za novim Eldoradom (1944–1953) – uspostavljanje komunističkih režima i sovjetske dominacije.

Političke i društvene promene (1953–1989) – destaljinizacija, reforme, krize i slabljenje komunističkih sistema.

Slom komunizma i njegove posledice (1989–1990-e) – demokratska tranzicija, postkomunizam i novi politički odnosi.

Ključne reči

1. Geografski i istorijski prostor

Istočna Evropa

Srednja Evropa

Jugoistočna Evropa

Panonska nizija

Balkan

Podunavlje

Istočnoevropska ravnica

Karpatski prostor

Geopolitički položaj

Istorijske granice

2. Srednji vek

Slovenske seobe

Vizantijsko carstvo

Franačko carstvo

Kijevska Rusija

Poljska država

Ugarska kraljevina

Srpska srednjovekovna država

Bugarska država

Hrišćanizacija

Pravoslavlje

Katoličanstvo

Veliki raskol (1054)

Mongolska najezda

Krstaški ratovi

Osmanska osvajanja

3. Rani novi vek

Osmansko carstvo

Habzburška monarhija

Rusko carstvo

Poljsko-litvanska država

Reformacija

Protivreformacija

Tridesetogodišnji rat

Verski sukobi

Apsolutizam

Velika istočna kriza

Geopolitička ravnoteža

4. Nacionalni pokreti i XIX vek

Prosvetiteljstvo

Romantizam

Nacionalizam

Nacionalni preporod

Pan-slavizam

Liberalizam

Revolucije 1848.

Nacionalno pitanje

Oslobodilački pokreti

Ujedinjenje država

Imperijalizam

Istočno pitanje

Berlinski kongres (1878)

5. XX vek i političke promene

Prvi svetski rat

Raspad velikih carstava

Versajski poredak

Nacionalne države

Drugi svetski rat

Sovjetska dominacija

Komunistički režimi

Staljinizam

Destaljinizacija

Hladni rat

Praško proleće

Mađarska revolucija (1956)

Solidarnost

Pad Berlinskog zida

Slom komunizma

Postkomunizam

Tranzicija

Demokratizacija

6. Društveno-ekonomski procesi

Agrarna privreda

Industrijalizacija

Zaostajanje privrede

Ekonomska modernizacija

Urbanizacija

Društvena stratifikacija

Višenacionalne države

Etnički odnosi

Verska raznolikost

Migracije

Kulturni identitet

Politička fragmentacija

Najvažnije istorijske ličnosti

Konstantin Veliki, Justinijan I, Ćirilo i Metodije, Vladimir Veliki, Stefan I Sveti, Karlo Veliki, Simeon Veliki, Stefan Nemanja, Stefan Dušan, Kazimir III Veliki, Sulejman Veličanstveni, Marija Terezija, Josif II, Katarina II Velika, Fridrih II Veliki, Lajoš Košut, Jozef Pilsudski, Tomas Masarik, Vudro Vilson, Josif Staljin, Josip Broz Tito, Nikita Hruščov, Leonid Brežnjev, Mihail Gorbačov i Leš Valensa.
Najvažniji istorijski događaji

Velike seobe naroda, doseljavanje Slovena na Balkan, pokrštavanje slovenskih naroda, Veliki raskol (1054), mongolska najezda (1241–1242), Kosovska bitka (1389), pad Carigrada (1453), Mohačka bitka (1526), osmansko-habzburški ratovi, Tridesetogodišnji rat (1618–1648), podele Poljske (1772–1795), revolucije 1848. godine, Berlinski kongres (1878), Sarajevski atentat (1914), Prvi svetski rat, raspad Austrougarske, Osmanskog i Ruskog carstva, stvaranje novih nacionalnih država (1918–1920), Drugi svetski rat, uspostavljanje komunističkih režima (1944–1948), Mađarska revolucija (1956), Praško proleće (1968), pokret Solidarnost (1980), pad Berlinskog zida (1989) i slom komunizma u Istočnoj Evropi (1989–1991).

Osnovna poruka knjige

Osnovna teza Filipa Longvorta jeste da Istočna Evropa nije nastala kao jedinstvena istorijska i kulturna celina u jednom trenutku, već je oblikovana vekovima kroz međusobno delovanje velikih carstava, migracija, verskih podela, nacionalnih pokreta i različitih društveno-ekonomskih sistema.

Autor ukazuje na značaj geografskog položaja između Zapadne Evrope, Rusije, Vizantije i Osmanskog carstva. Upravo je taj prostor susreta i sukoba različitih civilizacija uticao na političku fragmentaciju i specifičan istorijski razvoj regiona.

Poseban značaj za proučavanje srpske istorije: Knjiga omogućava da se istorija Srbije, Ugarske, Poljske, Rusije, Rumunije, Bugarske i drugih zemalja sagleda u širem istočnoevropskom kontekstu. Posebno je korisna za razumevanje odnosa između pravoslavnog i katoličkog sveta, osmanskog i habzburškog uticaja, nacionalnih pokreta i nastanka modernih država.
85992683 Stvaranje Istočne Evrope - Filip Longvort

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.